OSIJEK (TU) – U organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“, 4. ožujka održana je još jedna biblijska tribina pod vodstvom dr. sc. s. Silvane Fužinato u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek. Tema je bila evanđeoska pripovijest “Stišana oluja” u evanđelju po Mateju (Mt 8, 23-27).
Ovaj izvještaj se nalazi u bloku od 8. do 9. poglavlja koji sadrži deset Isusovih čudesa i objavljuju identitet Mesije. Karakterizira ga osjetljivost Isusa na ljudsku patnju i njegova poniznost. Ujedno je u suprotnosti s očekivanjima Izraelskog naroda koji nije očekivao raspetoga Mesiju.
Situacija koja je opisana se odnosti na ulazak u lađicu, podizanje oluje i Isusov prijekor „Što ste plašljivi, malovjerni?” (Mt 8,26). Pitanje identiteta se otkriva u upitu „Tko je taj da mu se i vjetrovi i more pokoravaju?” (Mt 8,27). Sličan tekst nalazimo u Markovu i Lukinu evanđelju. Struktura uvoda i zaključka identična je, ali kod Marka u nastavku imamo prvo rješavanje situacije i onda prijekor učenika. U evanđelju po Mateju nema detalja o drugim lađama koje ih prate i slično. Razlika je nadalje u terminu “žestoke oluje” u evanđelju po Marku i “potresa” u evanđelju po Mateju. Vjetrovi su na tom jezeru i do osam metara visine. Potres sa svoje strane otkriva Božju objavu koja izaziva krizu kod vjernika svih vremena. Poruka je da će onaj koji slijedi Isusa Mesiju doći u krizu. Progoni, nevjere i osude su konstanta Crkve. Kriza kod Mateja nije samo negativna jer pomaže čovjeku da shvati tko je on i tko je Bog, kako bi ga ponovno prepoznao u svome životu.
Lađa simbolizira Crkvu i narod koji je u životnoj opasnosti. U lađi susrećemo kod Mateja njegovu kršćansku zajednicu. Susrećemo nadalje krik „Gospodine, spasi, pogibosmo!” (Mt 8, 25). Izostavljanje zamjenice “nas” otkriva univerzalni karakter tog zaziva za kršćane svih vremena. U središtu izvještaja je Isusovo prekoravanje za malovjernost kako bi stavio još jednom naglasak na vjeru. „U čemu se sastoji ovdje oligopistia ili malovjernost? U našem tekstu čini se jasnim da se malovjernost sastoji prije svega u sumnji da se može spasiti unatoč prisutnosti Kyriosa. Čini se da Matej želi sugerirati da učenici zamjenjuju Isusov san (spavao je!) s odsutnošću”, rekla je sestra Silvana. Slijedi Isusova intervencija gdje prema riječima dr. Fužinato „u Marka ono zadobiva oblik egzorcizma, upotrebom glagola phimoō upotrijebljena za izgon zloduha. Doslovno imperativ pephimoōso trebao bi biti preveden: stavi brnjicu! Matej nema interes za ovaj kristološki aspekt. Kod njega ostaje Isus koji djeluje kao Bog. Prema Starom zavjetu smiriti zlo je povlastica JHWH koji dominira nad snagama kaosa”.
Na kraju je istaknula da „Matej želi probuditi vjeru u Prisutnost Kyriosa usred kriza i razočaranja. Prisutnost Kyriosa jedno je od apsolutno središnjih točaka Matejeve teologije: Evanđelje koje započinje proroštvom o Emanuelu: Bogu-s-nama i koji završava ohrabrenjem Uskrsloga: Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta. Matejeva nakana je prikazivanje njegove Prisutnost u životu zajednice i u krizama koje nasljedovanje uključuje. Vjera shvaća Prisutnost Uskrsloga i ondje gdje smrt prijeti povijesti svijeta i čovjeka”, zaključila je dr. Silvana.
Tribini je nazočio i predstojnik, mons. dr. Vladimir Dugalić koji je zahvalio s. Silvani na izlaganju i pozvao sve prisutne na slijedeći susret 8. travanja kada će započeti tema o Lukinom evanđelju i Djelima apostolskim. Marko Grgić
