OSIJEK (TU) – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Institut za novu evangelizaciju Sv. Ivan Pavao II. Osijek, Družba Braće Hrvatskoga Zmaja; Matica hrvatska ogranak Osijek, Osječko – baranjska županija i Grad Osijek organizirali su 27. studenoga u pastoralnim prostorima Vikarijata Osijek svečanu akademiju povodom 200. godišnjice rođenja i 110. obljetnice smrti J. J. Strossmayera, biskupa đakovačkog i srijemskog te 10. obljetnice postavljanja spomenika J. J. Strossmayera na Rondelu učenika gimnazije u Osijeku.
Program je započeo glazbenom točkom Komornog sastava učenika osječke Glazbene škole Franje Kuhača pod vodstvom prof. Marinka Ergotića. Potom je pozdravnu riječ uputio prof. emeritus, akademik Antun Tucak, upućujući kako su za ideju i realizaciju postavljanja Strossmayerova spomenika na Rondel učenika Gimnazije zaslužna Družba Braće Hrvatskoga Zmaja. „Grad Osijek jedinstven je grad u svijetu u čiju gimnaziju su išla 2 nobelovca i 54 člana HAZU“, naglasio je Tucak, zahvalio donatorima i podupirateljima te izrazio nadu da će se prikupiti dovoljno sredstava kako bi na Rondelu bilo postavljeno i spomen-obilježje poznatom Osječaninu, akademiku Miji Kišpatiću, prvom doktoru znanosti na Sveučilištu u Zagrebu.
Pozdravni govori
Pozdravnu riječ uputio je akademik Pavao Rudan, glavni tajnik HAZU. „Kada je Strossmayer svojim nadahnutim govorom 29. travnja 1861. pred Saborom postavio zahtjev i izložio prijeku potrebu da se osnuje institucija Academia scientiarum et artium Slavorum Meridionalium otvorila su se vrata i našem zapuštenom narodu da dobijemo instituciju kakvu su imale mnoge zemlje svijeta“, rekao je, između ostaloga, Rudan. Pozdravnu riječ uime Matice hrvatske uputio je njen bivši predsjednik i član glavnog odbora, akademik Josip Bratulić, uime Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja prof. dr. Nevio Šetić, osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić te zamjenik gradonačelnika Vladimir Ham.
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u svojoj pozdravnoj riječi biskupa Strossmayera opisao je kao jedinstvenu pojavu u životu Crkve, politike i kulture 19. stoljeća. Podsjećajući na njegov silni doprinos te geslo njegova cjelokupnog djelovanja „Sve za vjeru i za domovinu“, istaknuo je kako se često vrlo lako prijeđe preko dijela „Sve za vjeru…“ te je naglasio kako je „to je u stvari bilo nadahnuće i cjelokupna inspiracija života i djelovanja biskupa Strossmayera. On je polazio od iskrenog čovjekoljublja – Božje vizije o čovjeku, ljubavi prema svom narodu, i zato je mogao činiti toliko za svoj narod i domovinu.“ Nepravdi da se o Strossmayeru često govori kao o političaru, meceni, dobrotvoru, gospodarstveniku, a zaboravlja se njegov crkveni identitet, pridonijeli su i ljudi Crkve, rekao je nadbiskup, jer nisu dovoljno toga izdali i omogućili da se o njemu čita. Kako bi to ispravio, đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić zauzeo se za objavu poslanica i dokumenata biskupa Strossmayera, što će biti predstavljeno do kraja ove godine, najavio je nadbiskup Hranić.
Strossmayerova vizija ujedinjene Europe
Prof. dr. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta za novu evangelizaciju Sv. Ivan Pavao II. održao je predavanje na temu Strossmayerova vizija ujedinjene Europe. Istaknuo je Strossmayerovo promišljanje da mira u Europi neće biti bez jedinstva triju velikih skupina naroda – Latina, misleći na Francuze, Germana, misleći na Nijemce i Britance, te ako i slavenski narodi ne budu ravnopravni unutar Europe. Osobito je isticao važnu ulogu Rusije, naglašavajući da ako Rusija ne bude dio Europe tada nema ni jedinstva u Europi. Hrvate Strossmayer vidi isključivo u okviru slavenske zajednice naroda. Možda utopistički kaže da se više trebamo osloniti na Rusiju, no on razmišlja kao biskup upućujući da Europa mora imati najprije duhovno jedinstvo. Ukoliko kršćanstvo ne bude temelj Europe, Europe biti neće, govorio je Strossmayer, a predavač je dodao da to vidimo i danas, rekavši kako je Europa razjedinjena jer nema identiteta, nečega što bi je iznutra povezivalo. Strossmayer je tu vidio veliku ulogu Pape, koji jedini kao moralni autoritet može biti centar oko kojega će se Europa okupljati te on u spomenici Ruskoj vladi 1876. predlaže da Rusija potpiše konkordat sa Sv. Stolicom i uđe u europsku zajednicu naroda, rekao je Dugalić, pojašnjavajući Strossmayerova ekumenska nastojanja.
J. J. Strossmayer i slavenski narodi
Akademik Bratulić izlagao je na temu J. J. Strossmayer i slavenski narodi, a na početku je rekao kako se veliki ljudi prepoznaju ne u svome vremenu, nego po onome što su ostavili kao trajni trag. Između ostaloga, naglasio je kako je Strossmayer posebnu zahvalu gradio prema Sv. braći Ćirilu i Metodu, kao i njegov najbolji prijatelj Franjo Rački. Kada su Sv. braća 863. godine krenula među Slavene nastojeći ih uvesti u europski svijet između Germana i Grka, a kasnije i Romana, kako bi u okviru te zajednice naroda imali svoje mjesto, dali su im pismo – glagoljicu te preveli biblijske i pravne knjige. O tisućgodišnjici Sv. braće Strossmayer je cijelim svojim žarom htio ponovno uspostaviti te relacije. Njegovo je nastojanje bilo da se svi Slaveni, u Habsburškoj, kasnije Austro-ugarskoj Monarhiji ujedine kao nacionalno-etnička cjelina, a nakon toga želio im je ukazati na vrijednosti koje imaju i tako ih politički osvijestiti jer samo osviješteni narod ima snagu da se bori za svoja prava.
Povezanost J. J. Strossmayera i istarskih Hrvata
O „Povezanosti J. J. Strossmayera i istarskih Hrvata“ govorio je prof. dr. Šetić. Istaknuo je povezanost Strossmayera i istarskog biskupa Dobrile, njihovo prijateljstvo i zalaganje kako bi se spasilo hrvatstvo u Istri. Duga je kronologija Strossmayerove suradnje s istarskim Hrvatima i istarskih Hrvata sa Strossmayerom, naglasio je predavač te je istaknuo osnutak Družbe sv. Ćirila i Metoda, otvaranje Hrvatske gimnazije u Pazinu te ustroj Đačkog pripomoćnog društva kao ostvarenje Hrvatskog narodnog pokreta u Istri koje je Strossmayer financijski pomagao. On i Dobrila zajednički su radili na dobro hrvatskog naroda, a cilj im je bio sretna i jaka, ujedinjena Hrvatska.
Strossmayer – promotor umjetnosti
Akademik Andrija Mutnjaković, projektant Rondela učenika Gimnazije u Osijeku govorio je o Strossmayeru – promotoru umjetnosti. Pojašnjavajući koncepciju Rondela istaknuo je kako je želja bila dati počast našim nobelovcima i osvijestiti učenicima da su iz te Gimnazije došla 2 nobelovca te da je i Strossmayer bio učenik osječke Gimnazije. Cilj bio i upozoriti na kvalitetu koju je Strossmayer dao Osijeku i Hrvatskoj – da se identitet naroda sastoji od znanosti, umjetnosti i vjere. Tako Rondel uime znanosti ima spomen-obilježja 3 znanstvenika, uime vjere tu je spomen-obilježje Strossmayera, a uime umjetnosti grad Osijek i ulaz u Tvrđu oplemenjen je ovim Rondelom kao dijelom Perivoja velikana. Mutnjaković je izrazio nadu da će se ostvariti nastojanje da taj Perivoj bude dograđen spomen-obilježjima i drugih osječkih velikana kako je to učinjeno u Padovi ili Zadru. Govorio je i o umjetničkom značenju romaničkog stila đakovačke katedrale te gotičkog stila osječke konkatedrale te Svete Kuće u Loretu, marijanskom svetištu u kojem postoji Kapela slavenskih naroda koju je financirao Strossmayer.
Akademiji je nazočila i prof. dr. Jasna Omejec, predsjednica ustavnoga suda RH, Vladimir Šeks, bivši predsjednik Sabora i savjetnik predsjednice RH Kolinde Grabar – Kitarović; akademik Ivan Gušić, tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU, saborski zastupnik Domagoj Hajduković, članovi Senata te predstavnici Sveučilišta J. J. Strossmayera, predsjednik skupštine Osječko-baranjske županije Antun Kapraljević, dekan Osječkog zapadnog dekanata mons. Adam Bernatović, svećenici i redovnici kao i predstavnici drugih kršćanskih crkava, među kojima uime Srpske pravoslavne crkve protojerej-stavrofor Mihajlo Marijanac, paroh darđanski i arhijerejski namjesnik baranjski te Darko Turšić, pastor Reformirane kršćanske kalvinske crkve u Hrvatskoj. M. Kuveždanin
