ĐAKOVO (TU) – “Mi kršćani pozvani smo ostvariti onu ulogu što ju je zvijezda imala za mudrace. Moramo svijetliti kao sinovi svjetla, da sve privučemo ljepoti otajstva Isusa Krista i Kraljevstva Božjega kojega nam je on navijestio“, riječi su kojima je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić potaknuo vjernike okupljene na misnom slavlju u petak 6. siječnja 2017. na svetkovinu Bogojavljenja u đakovačkoj prvostolnici.
U koncelebraciji 
nadbiskupa Hranića bio je generalni vikar mons. Ivan Ćurić, koji je nakon navještaja Evanđelja pjevajući navijestio slavlje Vazma u ovog godini te mons. Josip Bernatović, dok je slavlje pjesmom animirao Mješoviti katedralni zbor, pod vodstvom mo. Ivana Andrića i orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića.
U svojoj homiliji nadbiskup je pred okupljene vjernike stavio misao koja prati cijelu ljudsku povijest – Gdje je Bog? „Čim se čovjek
pojavio kao razumno biće i otkad pratimo njegov razvoj, vidimo da u dubini njegova bića stoji i pitanje – gdje je Bog, kako se s njime susresti, kako ga čuti? Traganje za Bogom bila je i ostaje jedna od ljudskih trajnih oznaka. Nema naroda, nema kulture koja nije počela od nekog odgovora i na pitanje odnosa prema Bogu. Sve su kulture najprije religiozne. Sva povijest ljudskog znanja, pa i sva ljudska društvenost polaze od religioznog, onog neizrecivog iskustva odnosa čovjeka prema najvišem biću, prema Bogu. To je toliko povezano s ljudskom naravi, da je gotovo nezamisliv čovjek koji ne bi u svome životu osjetio potrebu tražiti Boga. Težnja za susretom s Bogom se ne može izbrisati iz čovjeka, pa ni onda kad on svojim umovanjem počinje ustajati protiv toga“, rekao je nadbiskup Đuro.
Današnji blagdan poručuje da se Bog objavio čovjeku, koji ga oduvijek i trajno traži, naglasio je nadbiskup, pojasnivši kako se o Isusovu rođenju više doznalo tek po dolasku mudraca. „Dolazak i klanjanje mudraca prvi je znak jedinstvenog identiteta Sina Božjega koji je sin Djevice Marije. On je odgovor na pitanje: Gdje je Bog?! Bog nadilazi čovjeka i našu ljudsku povijest. No, istodobno on je uzeo obličje čovjeka Isusa. Betlehemsko Dijete Isus je Mesija, Krist koji je utjelovljenjem na sebe preuzeo i posljedice našega ljudskoga grijeha te je nevin umro za naše spasenje. Ali on je i uskrsnuo i objavio nam da je Bog čovjeka stvorio ne za trulež groba, nego za sebe, za vječnu radost u zajedništvu sa svojim Stvoriteljem, Trojedinim Bogom“, ističe nadbiskup Đuro.
Rekavši kako nas pohod jaslicama neminovno usmjerava k svetkovini Uskrsa i slavlju nedjeljne euharistije, nadbiskup naglašava: „Bogojavljenje je duhovna težnja koja predstavlja poticaj poslanju Crkve: pomoći ljudima da upoznaju Isusa, njegovo evanđelje, da svaki čovjek uzmogne otkriti na njegovu ljudskom licu Božje lice i da bude prosvijetljen njegovim otajstvom ljubavi. Bogojavljenje označava otvorenost Crkve svim ljudima, njezin poziv da naviješta evanđelje svim narodima. Ali Bogojavljenje nam također kazuje na koji 
način Crkva ostvaruje to poslanje: razmišljajući o Kristovu svjetlu i naviještajući njegovu riječ. Mi kršćani pozvani smo ostvariti onu ulogu što ju je zvijezda imala za mudrace. Moramo svijetliti kao sinovi svjetla, da sve privučemo ljepoti otajstva Isusa Krista i Kraljevstva Božjega kojega nam je on navijestio. Svima onima koji traže Boga, pozvani smo ponuditi Božju riječ, zahvaljujući kojoj se u Isusu prepoznaje ‘Boga istinitog i Život vječni’.”
Na kraju homilije, nadbiskup podsjeća kako su se mudraci, nakon što su susreli Krista, vratili u svoju zemlju “drugim putem”, ističući kako ta izmjena puta označava obraćenje na koje smo svi pozvani.
Anica Banović
