DUHOS-ova tribina o protestantskoj duhovnosti

OSIJEK (TU) – U povodu 500. obljetnice protestantske reforme studentska udruga DUHOS u Osijeku organizirala je 9. studenoga tribinu „Protestantska duhovnost”. Večernje je okupljanje studenata, profesora, teologa i građana u “Auli Media” Poljoprivrednog fakulteta počelo pjesmom Duhos benda uz gitarsku pratnju Mate Iličića, a susret je otvoren zajedničkom molitvom koju je predvodio dr. o. Arkadiusz Krasicki, CSSp, studentski kapelan u Osijeku.

“Ovaj je susret posvećen obilježavanju 500. obljetnice reformacije i jedinstvu kakvo želi Isus. Papa Franjo bio je u Lundu u Švedskoj gdje se susreo i zajednički slavio sa predstavnicima Luteranskoga svjetskog saveza. Ujedno ove godine slavi se 50 godina ekumenskoga dijaloga koji je Drugi vatikanski sabor pokrenuo između katolika i luterana. U Švedskoj je održana zajednička ekumenska molitva”, uvodno je rekao moderator susreta o. Krasicki podsjetivši na afirmativne označnice reformacije, primjerice, luterani su omogućili da Sveto pismo bude više u središtu života Crkve.

Radi kvalitetnijeg razumijevanja teme o protestantskoj duhovnosti uvodno izlaganje održao je doc. dr. Grgo Grbešić s KBF-a u Đakovu, podsjećajući na povijesno-društveni kontekst pojave reformacije, životopisne odrednice teologa i bibličara Martina Luthera (1483.-1546.) koje su utjecale na rast njegova nutarnjeg vjerskog iskustva i razvoj reformacijske misli suprotstavljene konceptu Crkve. Sljedeći govornik na susretu doc. dr. Krešimir Šimić (FFOS) razložio je kako je pogrešno govoriti o protestantskoj ili kakvoj drugoj duhovnosti jer “nema parcijalne duhovnosti”, predmnijeva da “duhovnost jest ili nije”, a “duhovnost je vjera”, napominjući kako je (tadašnji) religiozni establišment bio religiozan, ali ne i duhovni.

Govoreći o tome što su protestantske, a što reformacijske baštine u raspravi je sudjelovao dr. Jasmin Milić, biskup Protestantske reformirane kršćanske Crkve u RH. Studente aktivne u Zajednici Taize zanimale su ekumenske dodirne točke, a bilo je riječi i o ulozi hrvatskih reformatora u oblikovanju hrvatske kulture i duhovne misli pri čemu je istaknut Matija Vlačić Ilirik (rođen u Labinu 1520.) te nedovoljno poznat javnosti preteča ekumenizma fizičar, splitski nadbiskup Rabljanin Marko Antun Gospodnetić (Domnianić, lat. Markantun de Dominis).

Tijekom tribine Grbešić govorio o uzrocima reformacije, razlikujući povijesne uzroke (pad papinskog autoriteta – Avignon, velika zapadna shizma, koncilijarizam, pape renesanse), teološke (dekadencija skolastike; nejasnoća i nesigurnost u nekim bitnim pitanjima: o sakramentima, Crkvi i opravdanju), duhovno-religiozne (lažni misticizam, evangelizam, svjetovan život u Crkvi), političke, socijalne i psihološke (proturimski stav, otpor centralizmu, ekonomsko-socijalni naglasak i vrijeme psihološke nestabilnosti 15. stoljeća) te bitan uzrok reformacije proizišao iz same osobe Martina Luthera. U daljnjem izlaganju dr. Grbešić govorio je o životu Martina Luthera te se, zaključujući izlaganja, osvrnuo na daljnja događanja u njegovu životu koja su dovela do “novog Lutherovog koncepta Crkve”. Nevenka Špoljarić