OSIJEK (TU) – Prvo hrvatsko predstavljanje prve autorske knjige bibličara doc. dr. Ivice Čatića „Crkva – novo društvo usred staroga imperija. Obrisi Pavlove političke teologije“ održano je u Osijeku 8. studenoga tijekom socijalne tribine “Politička teologija sv. Pavla”. Nakon uvodne molitve sv. Ivanu Pavlu II., tribinu je u Institutu za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ otvorio mons. dr. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta i izv. prof. KBF-a u Đakovu, predstavljajući bibličara s KBF-a u Đakovu doc. dr. Ivicu Čatića, župnika u Rumi u Srijemskoj biskupiji, čija je knjiga objavljena u rujnu 2016. godine u nakladi Glasa Koncila.
Budući je o temi pavlovske političke teologije u Hrvatskoj malo napisano, a među bibličarima u svijetu je aktualna baš kao i u hrvatskoj društvenoj stvarnosti, knjiga je pobudila interes teologa i laika, a Dugalić je rekao kako je riječ ne samo o prinosu biblijskoj teologiji već i razmatranju socijalne tematike u Hrvatskoj. Autor je predstavio sadržaj knjige (445 stranica) koja uz uvod donosi poglavlja: „Putovi i raskršća u istraživanju Pavlovih poslanica”, „Prema pojmu biblijske političke teologije“, „Corpus Paulinum i biblijska politička teologija“, te zaključak i opsežnu bibliografiju (40 stranica), dok sve skupa zaokružuje 1003 bilješki i bibliografska riznica sa 600-700 bibliografskih jedinica.
Pojašnjavajući povod višegodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada na knjizi o Pavlovoj političkoj teologiji, Čatić je rekao kako u kontekstu poratnog novog vremena i očekivanja boljih dana, umjesto aktualne posvemašnje krize, susreo s više pitanja: “Je li moguće i kako shvatiti evanđelje kao snagu spasenja, je li kršćanstvo u svojoj biti religija za individualnu uporabu bez mogućeg upliva na širu povijesnu stvarnost, je li moguće da mi kršćani (institucionalno organizirani) koji činimo 80 ili 90 posto hrvatskoga društva pred njegovim slomom ostajemo bez odgovora, nemoćni? Činimo li dovoljno ili bismo trebali činiti takve preduvjete da se ljudima ne dogodi prosjački štap? Bi li nas ljubav dovela do toga da se to ne dogodi? Ili smo šuteći, ne djelajući izdali ljubav? Započinje li naša kršćanska ljubav prema čovjeku tek kada padne u krajnju bijedu pa se aktiviramo u Caritasu i sl. ili bi ljubav zahtijevala činiti sve kako, uslijed društvenih nepravdi, u bijedu čovjek ne bi dospio? Ima li Crkva po svojoj biti, potencijal i poslanje za djelovanje u odnosu na okruženje?
Razmišljajući kako obraditi pitanja odnosa Crkve i društva, mogućnosti društvenoga angažmana i promatrajući apostole, zaključio sam kako je odgovore najbolje potražiti u pavlovskim spisima. Sveti Pavao je novozavjetni autor i njegovi spisi pripadaju među najstarije u NZ i svjedoče o praksi rane Crkve. Istraživanje sam koncipirao tako da u prvomu dijelu rada predstavim povijest istraživanja pavlovskih spisa, u drugomu je pozornost istraživanja posvećena pojmu biblijske političke teologije, postmoderne i biblijskom istraživanju, latinoameričkoj teologiji oslobođenja… U trećemu dijelu predstavljen je odjek opisanih zbivanja očitovan novim temama u kojima se analizira radikalnost Pavlova političkoga angažmana u odnosu na rimsku imperijalnu vlast.”
Tijekom tribine bilo je riječi o nizu zanimljivosti i (pod)temama, primjerice: Pavlov stav prema nacionalnom pitanju, ropstvu i slobodi, položaju žene (Nema više muško žensko, Gal 3,28), ekonomskoj politici kao novoj vrsti ekonomskih odnosa. Pojam “politički”, primjeren istraživanju političkog pristupa Svetom pismu, u Pavlovom primjeru shvaća se ‘sve ono što se odnosi na javnu zajedničku tj. društvenu stvarnost uređene ljudske zajednice – ono što ga utemeljuje, uređuje, održava, mijenja i razvija’. Nakon detaljne analize Corpusa Paulinum, istraživač Čatić u posljednjoj cjelini Pavla predstavlja začetnikom alternativnog društva pri čemu polazi od krsne formule u Gal 3,28 (nema više: Židov – Grk; nema više rob slobodnjak; nema više muško – žensko), a na tribini je pojasnio je što to znači u konkretnim crkvenim zajednicama koje je vodio sv. Pavao te kako ih stavlja u odnos s praksom Rimskog imperija. “Pavao je bio motor civilizacije, dok mi čekamo da nas nešto ‘lupi’. Koliko mi istražujemo sv. Pavla i ta dobra dijelimo drugima? Za Apostola crkveno zajedništvo jest ambijent iz kojeg moraju poteći novi društveno-ekonomski odnosi kako bi Crkva bila Crkva. Jer skupiti i bratski dijeliti materijalna dobra znači dijeliti ljubav“, zaključio je Čatić. Nevenka Špoljarić
