OSIJEK (TU) – U pastoralnim prostorima Vikarijata Osijek, a u organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ 26. listopada održana je još jedna „Teološka srijeda“. Predavanje o Srijemskim i panonskim mučenicima iz prvih kršćanskih vremena održala je doc. dr. Darija Damjanović Barišić.
„Dolaskom na starovjekovne prostore Panonije i Dalmacije Hrvati primaju kršćansku tradiciju od romaniziranog stanovništva koje su tamo zatekli, mnogobrojni mučenici prve kršćanske Crkve nisu tijekom povijest pali u zaborav već postaju dijelom kalendara Crkve u Hrvata te se časte na svoj spomendan kao što na današnji dan častimo sv. Dimitrija Sirmijskoga“, rekla je tijekom predavanja doc. dr. Damjanović Barišić. Prije govora o mučenicima izložila je povijest Ilirika te grada Sirmiuma, današnje Srijemske Mitrovice, od Rimljana osvojene 34. godine, carskog grada iz kojega su vođeni veliki ratovi, a koji je imao carsku palaču, rimski forum okružen javnim građevinama, forumima, stadion, utvrđenu luku i riječnu flotu te kovnicu novca. U Sirmiumu ili okolici rođeni su carevi Decije, Aurelijan, Prob i Maksimijan.
Govoreći o pojavi kršćanstva na ovim prostorima, doc. dr. Damjanović Barišić istaknula je da se podaci oslanjaju na Novi zavjet i Pavlove spise gdje on govori da je propovijedao do Ilirika te da je Tita poslao u Dalmaciju. Tradicionalna pobožna predaja kaže da je prvu kršćansku zajednicu u Sirmiumu osnovao sv. Epenetas, učenik sv. Petra, a prvi sirmijski biskup bio je sv. Andronik, učenik sv. Pavla, no o tome nema povijesnih činjenica. Konkretnije se o kršćanskim zajednicama na ovom području može govorit od Diokecijanovih progona i njegova 4. edikta 304. godine.
„Sačuvani izvori o panonskim mučenicima dozvoljavaju uspostavu kronološkog poretka u stradavanju pojedinih mučenika. O pojedinim mučenicima su sačuvani brojni izvori dok se o nekima može samo čuti ili je napisano vrlo šturo, a sačuvanost i postojanje samih izvora nije u skladu sa značenjem, štovanjem ili važnošću pojedinoga mučenika u lokalnoj kršćanskoj zajednici. Poimence su poznata 22 mučenika stradala u Sirmiumu te još 7 anonimnih svetica“, uputila je predavačica. Stradavanje panonskih mučenika može se staviti u razdoblje od 303. do 308. godine, rekla je, te izložila poznate podatke o „Četvorici okrunjenih“ – Klaudiju, Kastoriju, Simfonijau i Nikostratu kojima se kasnije priključio i Simplicije, zatim Montanu i Maksimi, prvom povijesno potvrđenom sirmijskom biskupu Ireneju te njegovom đakonu Dimitriju te 7 sirmijskih mučenica. Tu su i Sabacije, Agripin i Sekundo, Ursicinus i Bazilije. Posljednja mučenica iz 304. godine je sv. Anastazija, sirmijska mučenica iako legenda kaže drugačije. Sv. Sinerot je mučenik iz 306. godine, a 308. godine zabilježena je smrt sv. Kvirina.
Doc. dr. Damjanović Barišić predavanje za završila konstatacijom da su relikvije ovih mučenika većinom prenesene u Rim te mnogi nisu upućeni da je njihovo podrijetlo iz ovih krajava. Istaknula je i da na području Murse, današnjeg Osijeka, ne postoji spomen mučenika, ali prema izvještaju Sulpicija Severa navodi se da je bazilika mučenika postojala, ali se ne zna kojemu je mučeniku bila posvećena.
Okupljene je pozdravio prof. dr. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta za novu evangelizaciju te je pozvao na biblijsko-molitvenu večer u četvrtak, 27. listopada u 19.30 sati, koju će voditi vlč. Krešimir Bulat. M. Kuveždanin
