OSIJEK (TU) – “Socijalni nauk Crkve je način razmišljanja i stil življenja prema evanđeoskim načelima i sastavni je dio evangelizacije Crkve”, istaknuto je na tribini “Socijalni utorak” održanoj 18. listopada u Institutu za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ u Osijeku. O temi „Najviše čuvana tajna Katoličke Crkve“ izlaganje je održao mons. dr. Vladimir Dugalić, izvanredni prof. KBF-a u Đakovu i predstojnik Instituta za novu evangelizaciju, pojasnivši kako je „tajna“ sinonim za nedovoljno znanje o socijalnom nauku Crkve stoga što većina deklariranih vjernika u Hrvatskoj malo ili uopće ne poznaje socijalni nauk te ga pogrešno poistovjećuje sa karitativnom djelatnošću. Citirajući ulomke crkvenih dokumenata predavač je naglasio važnost razumijevanja socijalne dimenzije vjere bez koje se “ne može stvarati pravednije društvo”.
Nepoznavanje socijalnog nauka vidljivo je iz rezultata znanstvenoga istraživanja, provedenoga 2010./2011. godine na razini Hrvatske među tisuću ispitanika u sedamdeset naselja na stotinu različitih lokacija, a ono pojasnio je Dugalić, ukazuje da 75,8 ispitanih vjernika ne poznaje dovoljno socijalni nauk Crkve, no 21,9 posto ispitanika (sa potvrdnim odgovorom na tvrdnju “Vjernici u Hrvatskoj dovoljno poznaju socijalnu nauk Crkve”) poistovjećuje socijalni nauk sa Caritasom te je, smatra Dugalić, “realni postotak poznavanja socijalnoga nauka znatno manji od dobivenog istraživačkog rezultata”.
“Kompendij socijalnog nauka Katoličke Crkve objavljen je u Rimu 2004. na poticaj pape Ivana Pavla II. te preveden i dostupan od 2007., a ranije, 1998. u Zagrebu je osnovan Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, održani su ‘socijalni dani’ u Osijeku, Zagrebu, Sisku, rađene studije… Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja djeluje u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i jedini u Hrvatskoj organizira redovite susrete sa političarima dva puta godišnje, Osijek je bio 2001. domaćin simpoziju vjernika donijevši ‘Osječku deklaraciju’… I to u svrhu odgoja laika za socijalnost”, kazao je Dugalić pojasnivši važnost poznavanja sadržaja Kompendija osobito u kontekstu odgoja kršćana za odgovornu javnu službu. Istaknuto je nužno i bitno mijenjanje stečenoga mentaliteta pojedinca i to tako da “laik (povjereni mu socijalni nauk) oživotvoruje na području javnoga života i aktualizira ga ispunjavajući temeljnu kršćansku zadaću, a to je ostvarenje kraljevstva Božjega na zemlji“.
„Socijalni nauk Crkve je način razmišljanja, stil života, zadaća povjerena cijeloj kršćanskoj zajednici i temeljno je sredstvo nove evangelizacije. Na kršćanskim socijalnim načelima valja povezati ljude koji će udruženi s drugima mijenjati društvo… Socijalni nauk još uvijek nije zahvatio navjestiteljsko i katehetsko poslanje”, rečeno je te istaknuto da kršćanski socijalni nauk može utjecati na društvenu stvarnost tek kada laik iziđe iz pasivnosti i preuzme građansku odgovornost (provedba načela supsidijarnosti) jer “vjernik je na svakome mjestu i u svako vrijeme vjernik i to je njegov identitet, a ne privatnost”. Zaključeno je među ostalim u diskusiji da se “Crkva u praksi treba više okrenuti socijalnom, manje nacionalnom (pred)znaku poslanja poštujući jednako dostojanstvo svih ljudi jer kršćanin uvijek pred sobom vidjeti čovjeka kojega Bog voli” te valja “oživotvoriti socijalnu dimenziju, koju vjernik laik čuva kao tajnu, u vlastitomu životu”. To i jest problem, rečeno je, jer nepoznavanje socijalnog nauka Katoličke Crkve znači „slovo na papiru“ koje ima teoretski dio, ali izostaje praktično, oživotvoreno uosobljeno življenje Evanđelja, življenje načela socijalnog nauka Crkve. Tribinu je organizirao Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ u Osijeku. Tematski se susreti održavaju prvoga i trećega utorka u mjesecu te su otvoreni svim građanima, a osobito je pozvano članstvo vjerničkih udruga i karitativnih skupina. Nevenka Špoljarić
