ĐAKOVO (TU) – Na Đakovačkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 19. listopada održan je znanstveni simpozij povodom 300. obljetnice vinarstva i vinogradarstva u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Pozdrav okupljenima uputio je nadbiskup Đuro Hranić te uputio zahvalu ekonomu Nadbiskupije i direktoru Misnih vina vlč. Nedjeljku Čuturi.
Nadbiskup je napose pozdravio mons. Stjepana Karalića, dugogodišnjeg
ekonoma Nadbiskupije, koji je tradiciju vinarstva i vinogradarstva, kao i kvalitetu vina, podigao na današnju razinu. „Uspjeli ste to u ono vrijeme kada smo s vinogradima došli na najmanju površinu kroz povijest, jer su nas vinograda ‘oslobodile’ komunističke vlasti. Najbolje znate kakvo stanje ste zatekli u Trnavi, što se sve morali učiniti da objedinite naše površine, da biste sve podigli na današnju razinu i s radošću i ponosom svome nasljedniku predali brigu za naše vinograde i vina“, rekao je nadbiskup, zahvaljujući mu uime svih. Nadbiskup je podsjetio kako su svi biskupi kroz povijest vodili brigu na raznim područjima djelovanja, pa i na području poljoprivredne proizvodnje. Mnogi su se pokazali kao vrlo marljivi i savjesni te se u logu Misnih vina nalaze četiri grba najzaslužnijih biskupa, koji su dali doprinos podizanju razine brige za vinogradarstvo i vinarstvo u Nadbiskupiji.
Pozdrav i dobrodošlicu okupljenima potom je uputio ekonom vlč. Nedjeljko Čutura, rekavši kako je 300. obljetnica nešto uistinu vrijedno spomena. „Koliko je samo truda, žrtve, odricanja i rada bilo potrebno utkati i učiniti tijekom svih ovih godina da bismo danas slavili ovu veliku obljetnicu“, rekao je ekonom Čutura, dodavši kako su Misna vina uistinu hrvatski vinski dragulj, poznat ne samo na ovom području, nego diljem Lijepe naše. „Drago mi je da zajedno s mislima i djelom naših velikih biskupa iz povijesti, ali 
i današnjeg vremena, i spomen na naša Misna vina putuje i izvan naše domovine. Naš traminac je dragulj koji je za ledenu berbu iz 2009. godine dobio jednu od najprestižnijih nagrada – Decanter u Londonu 2011. Jasno da je to priznanje najprije i ponajviše rezultat rada mog predšasnika preč. Karalića i njegovih suradnika“, podsjetio je ekonom te sve okupljene pozvao na suradnju u godinama koje slijede. Ujedno je zahvalio svim suradnicima, sadašnjim i umirovljenim djelatnicima te poslovnim partnerima, kao i svima koji su se okupili na ovom simpoziju te pridonijeli njegovom održavanju.
Uime organizatora okupljene je pozdravio dekan KBF-a u Đakovu prof. dr. Ivica Raguž, podsjetivši na početku kako su farizeji i pismoznanci Isusa uvredljivo zvali „Izjelica i vinopija“, kazujući kako se upravo u toj uvredi krije sva plemenitost Kristove osobe, a time i kršćanstva koje je mediteranska religija, koja se može sažeti u ‘svetoj trijadi’: kruh, maslinovo ulje i vino. „Kruh daje snagu, ulje miris, a vino radost. Ta pak sveta trijada kao da sažim
a istinski, humani život. Bog u Isusu Kristu, kao ‘izjelica i vinopija’, uzima te mediteranske, plemenite darove kako bi naznačio svoju prisutnost. U vinu nam on poručuje kako on nije krut, napet, nervozan, kako kršćanstvo nije kruta, napeta, nervozna religija, nego religija pijanosti, opuštanja i radosti. Kršćanstvo je tako vinska religija, ona u središte stavlja vino, opijenost, Kristovo vino, Kristovu radost i opijenost života“, rekao je među ostalim dekan Raguž te službeno otvorio današnji simpozij.
Predavanja
Prvo predavanje na temu „Vinogradarstvo u Đakovštini i na biskupijskom vlastelinstvu“ održao je vlč. Stjepan Maroslavac. U svome izlaganju donosi brojne zanimljive podatke iz povijesti vinogradarstva ovih krajeva, među ostalim izdvojivši podatak da je prvi pisani spomen vinograda u Slavoniji zapis kralja Bele IV. iz 1250., dok je najstariji pisani spomen vinograda na području Đakovštine dokument iz 1461. u kome „Plemić Egidije brani pred Bosanskim kaptolom pravo na dva vinograda u blizini Nevne“ (danas Levanjske Varoši). Spominje biskupe koji su dali poseban doprinos razvoju vinarstva i vinogradarstva, rekavši kako se vinogradarstvo nije razvijalo i održavalo samo iz ljubavi prema lozi, tradiciji ili radi potrebe za vinom, već se ono ubrajalo u najrentabilnije poljoprivredne kulture. Zaključuje kako se kroz povijest, neovisno o tehnološkom napretku, uvijek poštivalo pravilo čistoće i naravnosti vina, što se zadržalo do današnjega dana.
„Petar Bakić, biskup i vlastelin“, tema je predavanja nadbiskupa u miru mons. Marina Srakića, koji nazočnima iznosi brojne zanimljivost vezane uz biskupa Bakića, koji je za bosanskog biskupa imenovan upravo 1716. godine, koja je upisana i u logo Misnih vina. Predavač napose govori o Bakiću kao vlastelinu, čije je vlastelinstvo tada imalo 74.961 jutro i 012 hv. Također, ističe kako je biskup Bakić bio i zakonodavac te izdvaja najzanimljivije od 69 točaka kaznenih i krivičnih odredbi, među kojima su i obveze obrade vinograda, kojima biskup Bakić uvodi red u đakovačke vinograde. Iako je bio teške naravi, biskup Bakić snažno se angažirao oko vinarstva i vinogradarstva na području Biskupije te i današnja proizvodnja vina ima neke obrise njegova zalaganja, zaključio je u svome predavanju nadbiskup u miru Marin.
Uslijedilo je predavanje dr. sc. Liljane Gašparec-Skočić, pročelnice Odjela za poljodjelstvo Matice hrvatske, na temu „Vino u životu i kulturi Hrvata“. Ističe kako je vinogradarska kultura dio ukupne materijalne i duhovne kulture, gdje duhovna kultura dolazi iz područja slikarstva, graditeljstva, kiparstva, pjesništva, istraživanja loze, kulture pijenja vina… „Kroz pisanu povijest ljudskog roda ne nalazimo niti jednu biljku tako tijesno vezanu s ljudima i događajima među njima kao što je vinova loza. Vino nije samo piće, ono je čudo, sredstvo i roba koja je kroz povijest ekonomski održavala hrvatski narod. Vino je hrana, lijek, okrjepa, posrednik u zbližavanju ljudi u radosti i nevolji, nadahnuće mnogim umjetnicima koji obogaćuju sadržaj ljudskog života“, rekla je predavačica, zaključivši kako je vino u suživotu s hrvatskim čovjekom od njegova dolaska na ove prostore do danas.
Druga serija predavanja
Predavanje na temu „Nekoliko crtica o teologiji vina“ održao je prof. dr. Ivica Raguž. Ističe kako su kruh i vino Božji darovi čovjeku, dvije prilike koje dovode do osobe Isusa Krista. Kazuje kako je za Krista vino simbol poniznosti, svete ovisnosti o njegovoj ljubavi. Bog u Starom zavjetu uzima gozbu, a time i vino, kao simbol mesijanskih vremena, simbol potpunoga zajedništva između Boga i čovjeka i svih stvorenja, gdje do izražaja dolazi neizmjerna plemenitost židovske, a time i kršćanske religije spram drugih, kod kojih je vino sporedno i gotovo ne igra ulogu. Uprisutnjujući sebe u prilikama vina, Krist želi reći da njegova prisutnost čovjeku donosi istinsku radost i veselje. Budući da Krist pretvara vodu u vino na početku svoga djelovanja, jasno naznačuje da je s njim počelo mesijansko doba, rekao je među ostalim predavač, dodavši kako kršćanska vjera cijeni vino koje je Kristov božanski napitak.
„Vino u bogoslužju“ tema je predavanja prof. dr. Zvonka Pažina, profesora KBF-a u Đakovu. Na početku predavač govori o vinu u redovnim životu i u bogoslužju u antičkim vremenima, to jest kod Grka i Rimljana, a osobito u Starom zavjetu, pri čemu se uočava da je od davnina vino imalo važnu ulogu o u bogoslužju, napose u obredu pashalne večere u Židova, od starina do danas. Budući da je Isus ustanovio euharistiju upravo u sklopu vazmene večere, opet se ističe važnost vina. Crkva je za slavljenje mise uvijek uzimala kruh i vino, iako je pričest laika iz kaleža na Zapadu ostala na određeni način problematična. Prof. Pažin ističe kako je vino poseban dar čovjeku, koje u svojoj cjelovitosti ima uzvišenu ulogu u bogoslužju te zaključuje govoreći kako Crkva vodi osobitu brigu o tome da se za misu uzima samo prirodno vino, čisto i nepokvareno, bez ikakvih primjesa.
Uslijedilo je predavanje doc. dr. Šime Šokčevića, prodekana KBF-a u Đakovu, na temu „Filozofija pijenja (i slavljenja)“. Na početku govori kako je prema filozofima ispravno pijenje uglavnom vezano uz nekakav oblik slavljenja. „To slavlje obično ima društveni predznak, no naravno čovjek može piti i sam te kontemplirajući slaviti život i cjelinu stvarnosti, što i nije rijetkost kada govorimo o filozofima, koji su u miru i samoći upravo uz čašu alkoholnog pića porađali i donosili na svijet svoje najvrjednije misli“, rekao je predavač, dodavši kako treba napraviti i jasnu distinkciju između toga pijemo li da bi proslavljali neke dobre stvari u životu ili pijemo da zaboravimo neke ružne stvari. Čovjek treba piti kad je sretan, a ne kad je očajan. Ne treba piti da bi se pronašla sreća, već piti treba da bi se uvećala sreća koju već baštinimo – neke su od temeljnih postavki od kojih je predavač krenuo promišljati o filozofiji pijenja i slavljenja, čiji je temelj krepost umjerenosti.
Zadnja serija predavanja
Predavanje na temu “Vinogorje Đakovo – prošlost, sadašnjost i budućnost” održao je doc. dr. Mato Drenjančević, s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. U središte svoga izlaganja predavač stavlja aktualnu situaciju u đakovačkom vinogorju, osmom po veličini u Hrvatskoj. Iznosi niz statističkih podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koji pokazuju specifičnosti područja, zastupljenosti vinskih sorti i dr. Ističe kako je za budućnost važno unaprijediti i povećati zastupljenost stolnih sorata. Naime, potrebe tržišta su velike i razvidno je da bi proizvodnja stolnog vina na ovom području trebala biti isplativa, a mali bi proizvođači ovdje mogli pronaći svoje mjesto. Predavanje zaključuje informacijom da je tijekom ove godine pokrenut postupak umatičenja izvorne populacije traminca Misnih vina Đakovačko-osječke nadbiskupije, nakon čega bi trebao uslijediti proces masovne, a potom, ako se ispune očekivanja, i individualne klonske selekcije.
Doc. dr. Vladimir Jukić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, u suradnji s doc. dr. Matom Drenjančevićem i mag. ing. agr. Tonijem Kujundžićem pripremio je predavanje na temu „Utjecaj nekih ampelotehničkih zahvata na prinos i kakvoću grožđa”. Predavač je govorio o istraživanju koje je za cilj imalo odrediti učinak ampelotehničkih tretmana – primjene botriticida, opterećenja trsa te djelomične kasne defolijacije u zoni grožđa. „Cilj svakog vinogradara je postići odgovarajuću kakvoću vina, za što je potrebno ispuniti niz preduvjeta, a istraživanja čiji su rezultati izneseni u današnjem predavanju trebala bi služiti za pomoć u ostvarenju tog cilja“, čulo se u predavanju.
„Nova metoda analize vina“ bio je naslov predavanja dr. sc. Ivane Tomac, s Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku. Predavačica je govorila o elektrokemijskoj metodi protočne stripping kronopotenciometrije, brze, precizne i jednostavne metode, na karakterizaciju polifenolnih spojeva prisutnih u vinu. Uzorci Misnih vina izloženi ovoj metodi pokazuju da je udio bakra i cinka u skladu s propisanom zakonskom regulativom.
Doc. dr. Anita Pichler s Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku, u suradnji s mag. ing. Ivanom Ivić i izv. prof. dr. Mirelom Kopjar obradila je i izložila predavanje „Utjecaj geografskih i klimatskih uvjeta na sadržaj tvari boje i arome u bijelim vinima đakovačkog vinogorja“. Istraživanje je provedeno na tri vina đakovačkog vinogorja – graševini, chardonnayu i tramincu iz 2011., 2012. i 2013. godine. Istraživani su polifenolni spojevi, a dobiveni rezultati su izvanredni, napose na uzorku iz 2011., kada je sadržaj polifenola bio ekstreman, što je ujedno i pokazatelj dobro vođene fermentacije.
Projekcija dokumentarnog filma
Nakon predavanja uslijedila je projekcija 15-minutnog dokumentarnog filma o povijesti vinogradarstva i vinarstva u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Susretu koji je moderirao dr. sc. Ivica Pažin, nazočili su predstavnici Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, brojni svećenici, gospodarstvenici, predstavnici društvenog i političkog života te vinogradari i vinari s područja Slavonije.
Drugi dio programa odvijao se u prostorima Misnih vina u Trnavi. 
Ondje se okupljenima obratio mons. Stjepan Karalić, koji je tijekom 40 godina (od 1974. do 2014.) upravljao biskupijskim vinogradima. Podsjetio je na teške početke i sav trud i nastojanja uložena u razvoj vinarstva i vinogradarstva, zahvaljujući svima koji su mu bili pomoć i podrška tijekom svih godina. Okupljeni su imali priliku obići vinograde te kušati misna vina.
A. Banović
