PETROVARADIN (TU) – Međunarodni znanstveni simpozij prigodom 300. obljetnice svetišta Gospe Tekijske, koji se 20. i 21. svibnja održava u svečanom salonu Oficirskog paviljona u Petrovaradinu, započeo je pozdravnim riječima srijemskog biskupa Đure Gašparovića te nadbiskupa i metropolita đakovačko-osječkog Đure Hranića. Uime Katoličkog-bogoslovnog fakulteta u Đakovu uvodni govor održao je dekan fakulteta, izvr. prof. dr. Ivica Raguž. Posebno je zahvalio preminulom župniku Stjepanu Barišiću i Petru Pifatu bez čijih zalaganja današnji simpozij ne bi mogao biti održan.
Prijepodnevna predavanja
U
vodno predavanje održao je prof. dr. Salvatore M. Perrella na temu “Mariologija danas”. Profesor je svećenik Reda Marijinih slugu, predstojnik Papinskog teološkog fakulteta Marianum u Rimu, obnaša službu predsjednika Talijanskog mariološkog interdisciplinarnog društva i član je Upravnog vijeća Papinske međunarodne marijanske akademije sa sjedištem u Rimu. U predavanju je istaknuo kako istraživanje Marije iz Nazareta ne treba svesti na doktrinarni i teološki vid, nego Marijino značenje treba 
proširiti i na duhovni, ekonomski, egzistencijalni i međureligijski vid. Ona služi kao “antropološka paradigma” koja nije tek majka, već i sestra, a prije svega prijateljica. Ona nije majka podjele, već majka jedinstva i zajedništva svih vjernika, istaknuo je prof. Perrella.
Sljedeće predavanje održao je prof. dr. Ivan Dugandžić, umirovljeni profesor KBF-a u Zagrebu, na temu „Blažena Djevica Marija u Novom zavjetu, s posebnim osvrtom na Ivanovo Evanđelje i knjigu Otkrivenja”. Kroz tumačenje dvije scene iz Ivanova evanđelja – Kane Galilejske i događanja pod križem, profesor je uvidio kako ova dva događaja predstavljaju počekat i kraj spasenja. Marija u Kani predstavlja starozavjetni Izrael koji će u konačnom događaju mesijanskog vremena (Otk 12) uspostaviti eshatološku puninu, gdje će se vidjeti sažetak Starog i Novog 
zavjeta.
Treće predavanje održao je doc. dr. Drago Tukara s KBF-a u Đakovu na temu „Marijino djevičanstvo u crkvenih otaca”. Tijekom kristoloških rasprava, kršćanska je Crkva istovremeno započela obranu uloge Marije kao trajne djevice. Djevičanski porod, kojeg su crkveni oci nazivali izvanrednim porodom, treba promatrati kao čudo kojemu je prethodilo čudo odsutnosti požude. Predstavljajući pojedine nauke crkvenih otaca vidljivo je da su bili gotovo jednodušni po pitanju trajnog Marijinog djevičanstva, zaključio je prof. Tukara.
Prof. dr. Raguž izlagao je na temu „Blažena Djevica Marija Bogorodica – teološki pogled”. Predstavio je temu Kristovog ophođenja 
prema Djevici Mariji, naglasivši sam smisao dogme Marije kao Bogorodice, prema kojoj je ona značajna jer ima ulogu borbe protiv hereza. Blažena Djevica Marija trajno ostaje majka, majka Crkve, ona je sudjelovala u ljubavi zajedno sa Isusom Kristom, ona nas uči da budemo sudionici spasenja, istaknuo je profesor Raguž.
Iduće predavanje pod naslovom „Teološke poruke Marijina uznesenja na nebo” održa
o je doc. dr. Boris Vulić s KBF-a u Đakovu. U svom predavanju razjasnio je proglašenje zadnje dogme o Blaženoj Djevici Mariji – da je Bezgrešna Bogorodica bila tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu. Dr. Vulić donio je povijesni kontekst u kojoj je dogma donesena, istaknuvši, između ostaloga, da Marijino uznesenje odgovara općoj strukturi čovjekove nade. Prema riječima istaknutih kršćanskih teologa, putovi i načini Božjeg djelovanja na Mariju se odnose u izvanrednom, sveopćem smislu, a Marija na jedinstven i cjelovit način sudjeluje u Kristovu uzdignuću, naglasio je dr. Vulić.
Predavanje “Crkva i Bezgrješna: aktualnost dogme o Bezgrješnom začeću”, održao je prof. dr. sc. Mladen Parlov s KBF-a u Splitu. 
U svojemu pristupu prikazao kako se dogma o Bezgrješnom začeću razvijala u jednom povijesnom periodu. Istaknuo je misao pape Benedikta XVI., da je Marija trajna slika svoga Sina, posve približena čovjeku, da je ona Sion u osobi. Iz toga slijedi da je očuvana od Istočnog grijeha, potpuno predana Bogu, a nauk o Bezgrješnoj izričaj je postojanja svete Crkve.
Poslijepodnevna predavanja
Izv. prof. dr. Predrag Dragutinović s Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Beogradu izlagao je na temu “BDM u pravoslavlju: sjaj Crkve i ikona ljudske ljepote”. Naglasak je stavio na kršćansku ekleziologiju i antropologiju te njihovo shvaćanje BDM. Ekleziologija upućuje na Mariju kao istinski sjaja Crkve čiji vijenac od dvanaest zvijezda čini sponu između Izraela i Crkve. S druge pak strane, kršćanska antropologija Mariju vidi kao ikonu ljudske ljepote koja ima ulogu zaštitnice u vjerničkom putu ka Bogu, zaključio je Dragutinović.
Doc. dr. Lidija Matošević održala je predavanje na temu “Karl Barth o Mariji”. Profesorica djeluje kao docentica na studiju Protestantske teologije zagrebačkog Sveučilišta, autorica je knjige 
Liber katholisch als neuprotestantisch i niza članaka iz područja dogmatske i ekumenske teologije. Tijekom predavanja ukazala je da Barth nema za cilj Mariju maknuti iz okvira protestantske teologije, nego želi restaurirati njen lik i djelo. Kao prva primateljica Božje milosti, Marija nam služi kao uzor i slika spasenja. Barth je kritizirao obje krajnosti, i onu u kojoj se lik Marije izbjeljuje, ali i onu gdje se Marija časti.
Naslov predavanja doc. dr. Davora Vukovića s KBF-a u Đakovu bio je “Fenomenologija hodočašća
i marijanska svetišta”. Četiri su ključne sastavnice svakog hodočašća: motivacija, sveti put, svetište i sveto slavlje. Kršćanski pohod svetištima je istinsko traganje čovjeka za Bogom, gdje sveto postaje vidljivo i dodirljivo. U suvremeno doba marijanska svetišta su popularna zahvaljujući brojnim ukazanjima, a kroz hodočašćenje Mariji vjernik želi pristupiti Kristu, istaknuo je Vuković.
Prof. dr. sc. Marina Vicelja – Matijašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci izlagala je na temu “Ikoničnost Gospe Tekijske u svjetlu slike Salus populi romani“. U predavanju je ukazala na važnost slike “Gospe Tekijske” koja je nakon slavne pobjede nad Turcima postala predmet štovanja i čašćenja. Nadalje, ikona Salus populi romani veže se uz rimsku tradiciju, gdje je
za vrijeme Velike Gospe ikona nošena prema crkvi Santa Maria Maggiore što je bio simbolički susret papinstva i rimskog populusa. Njezina se ikoničnost u povijesti dokazuje kroz njenu aktivnost u životu petrovaradinske zajednice, zaključila je profesorica.
Sljedeće predavanje održala je izv. prof. dr. Milica Lukić s Filozofskog fakulteta u Osijeku, a tema njezina predavanja bila je “Gospa Tekijska u literaturi”. Započela je predavanje spominjanjem 
literarnog izvora – molitvenika Ilije Okrugića, a sama knjižica objelodanjena je na više jezika. Zatim se osvrnula na druge izvore koji spominju Tekije, a čiji je autor također Okrugić. Snježnoj Gospi posvetio je pjesmu i Velimir Deželić stariji, a Gospa Tekijska spominje se i u romanu Jasne Horvat Bizarij, dodala je profesorica Lukić.
Posljednje predavanje prvoga dana simpozija održala je prof. dr. sc. Hrvojka Mihanović- Salopek sa 
Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Govorila je o “Marijanskim pjesmama u molitveniku i pjesmarici Ružica zlamenita Ilije Okrugića Srijemca“. Predavanje je započela predstavljanjem Okrugićeve biografije te je istaknula njegov bogati literarni opus. Ružica zlamenita sastoji se od proznog dijela, a u drugom dijelu nalaze se hodočasničke pjesme sastavljene u čast Gospe Tekijske. Okrugićeve crkvene popijevke su i danas vrlo popularne u okviru hrvatske crkvene himnodije, a na primjeru Okrugićevih pjesama možemo dobro uočiti kako dolazi do širokog raspona mnoštva glazbenih pravaca, zaključila je Mihanović- Salopek. Prvi dan simpozija završio je euharistijskim slavljem.
S. Bradarić/K. Japarić
