U prigodnoj riječi biskup Škvorčević uputio je najprije pozdrav predstojnicima Biskupijskih ureda za katoličke škole te ravnateljima i ravnateljicama. Zahvalio im je za sve što čine u svojim službama, podsjetivši ih na odgovornost koju imaju za djelovanje katoličke škole u njihovoj mjesnoj Crkvi. Naglasio je kako su međusobni susreti, pa i na način videokonferencije, važni jer djelatnici katoličkih škola nastoje tim putem jedni druge čuti i jedni druge pomagati. Spomenuo je kako ga u razmišljanjima o katoličkim školama trajno prati izazovna činjenica da smo se upustili u jednu od najdragocjenijih djelatnosti, oblikovanje i izgradnju mladih ljudi na mjeru Evanđelja i tako im pomagati da se snađu u svijetu. Nema važnijeg poslanja od služenja mladom čovjeku! Kazao je da okolnosti u kojima se odvija odgojno-obrazovno djelovanje katoličkih škola nisu nimalo jednostavne, ne samo zbog koronavirusa i potresa, nego što društvena situacija u Hrvatskoj i u svijetu ide vrtoglavim putem u nepoznato, gdje je mladima zaista potrebna svjetlost evanđelja. Zato je važno, nastavio je biskup, da djelatnici katoličkih škola, osim stručne osposobljenosti u služenju mladima, budu izgrađeni na duhovnoj razini. Zadaća je ravnatelja i predstojnika biskupijskih ureda za katoličke škole da u oblikovanju školskih planova i programa na prvo mjesto stave duhovnu dimenziju, jer duhovno prazna osoba ne može pravo pristupiti tako važnom djelovanju kao što je evanđeosko služenje mladom čovjeku u njegovoj izgradnji. Biskup je zahvalio sudionicima video-konferencije za nastojanja koja čine u školama u navedenom smislu. Još je dodao da je potrebna povezanost među katoličkim školama, zajedničko propitkivanje, međusobni dosluh kako bi one što bolje vršile poslanje koje im je povjereno, čemu služi i Nacionalni ured. Poželio je plodan rad sudionicima video-konferencije.
Uslijedilo je predavanje dr. Borisa Vulića s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu i urednika Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije čiji je prosinački broj u 2020. godini bio posvećen upravo katoličkim školama. Dr. Vulić zahvalio je na iskazanom povjerenju, te je svoje predavanje na temu „Posebnost i perspektiva katoličkih škola“ započeo pitanjima: Što razlikuje vjernika i nevjernika? Što razlikuje nastavnika u katoličkoj i nekatoličkoj školi? Što je to duh katoličke škole u odnosu na one škole koje to nisu? Ustvrdio je kako je pogled na odgovor otežan zbog više problema u suvremenom svijetu, a to su duh ovoga svijeta i suvremenog kršćanstva koji otežavaju pogled na specifičnosti, odnosno posebnosti katoličkih škola. Ako otežavaju pogled, onda otežavaju i učinke te plodove katoličkih škola. U izlaganju predavač je izdvojio tri elementa duha svijeta: duh postmoderne, zatim relativizam i ideologija tolerancije. Zatim je pokušao dati odgovor na pitanje: Što katoličke škole čini posebnima? te ustvrdio da je to oblikovanje stvarnosti oko nas zrelom vjerom u Isusa Krista.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknuta važnost župne zajednice, osobito župnika u duhovnom i vjerničkom rastu nastavnika katoličkih škola gdje posebno mjesto zauzima nedjeljno euharistijsko slavlje. Spomenuto je mladenačko lutanje i odlazak na krive putove te nastojanja koja škole ulažu u odgoj mladih, a rezultati ponekad nisu odmah vidljivi na što je prof. Vulić dodao da sve vrijednosti koje učitelji posiju u mlade ljude nikada se ne mogu izbrisati te kad-tad progovore u njihovim životima i donesu plod.
U nastavku sjednice tajnik Nacionalnog ureda Danijel Holeš upoznao je predstojnike Ureda i ravnatelje s tijekom izrade i dovršetka Smjernica za izgradnju odgojno-obrazovnog identiteta u katoličkim školama. To će biti nosivi dokument o katoličkom odgoju i obrazovanju te identitetu katoličkih škola u Republici Hrvatskoj. Zatim je govorio o planiranim stručnim skupovima te drugim događanjima u organizaciji Nacionalnog ureda za katoličke škole u 2021. godini. Na kraju susreta tajnik Holeš zahvalio je predavaču dr. Borisu Vuliću te svim ravnateljima i predstojnicima biskupijskih ureda u nadi da će se što prije stvoriti uvjeti za normalan život, a time i za zajednička okupljanja. IKA