OSIJEK (TU) – Matica hrvatska Ogranak Osijek, Odjel za hrvatski jezik u suradnji s Filozofskim fakultetom iz Osijeka, Institutom za novu evangelizaciju Sv. Ivan Pavao II. i Institutom za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji – Andizet organizirali su interaktivno i intermedijalno predavanje „Glagoljica rediviva – nova jezično kulturna paradigma“ održano u utorak, 29. ožujka u pastoralnim prostorima Vikarijata Osijek.
Pozdravnu riječ uputio je predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ prof. dr. Vladimir Dugalić, zatim se obratio predsjednik Matice hrvatske ogranka Osijek Ivica Završki, a predavanje su održale prof. dr. sc. Jasna Horvat, izv. prof. dr. sc. Milica Lukić i Vera Blažević Krezić, znanstvena novakinja – asistentica. Izražavajući dobrodošlicu prisutnima prof. Dugalić istaknuo je kako hrvatska kultura duboko proizlazi iz religioznosti, pa tako i hrvatska pisma. Podsjetio je na povezanost Svete braće Ćirila i Metoda s hrvatskim krajevima, kao i na povezanost glagoljskog pisma i ispovijedanja vjere na narodnom jeziku.
Predavanje „Glagoljica rediviva – nova jezično kulturna paradigma“ započela je izvr. prof. dr. Lukić, nova pročelnica Odjela za hrvatski jezik ogranka Matice hrvatske u Osijeku. Potvrđujući kako je naslov predavanja parafraziran na temelju naslova „Croatia rediviva“ Pavla Riter Vitezovića pojasnila je kako živimo u post–postmodernističkom vremenu u kojemu je dopušteno igrati se tradicijom i graditi na onome što je tradicija. Razlažući cilj predavanja M. Lukić je istaknula: „Cjelokupnim svojim radom nastojimo promovirati glagoljicu ne samo kao općeslavensko pismo, nego napose kao hrvatsko pismo koje ponovno oživljuje na novi način. Ono više nije funkcionalno pismo naše svakodnevice, ali može se transformirati u novi kod. Glagoljica danas živi i može živjeti kao simbol kulturnoga i nacionalnoga hrvatskoga identiteta, može živjeti kao umjetnički kod.“
T
ijekom izlaganja prof. Lukić te novakinja Blažević Krezić dale su znanstveni okvir tumačenja glagoljice kao jedinstvenog azbučnog sustava koji ima svoj pravopis te ortografske manire, pojasnile su modele i teorije koje tumače ustanovljenje glagoljice te znanstvene činjenice o njezinu postanku i širenju. Zatim je uslijedio interdisciplinarni dio – u kojemu je glagoljica povezana s teologijom, filozofijom i beletristikom. Pokazani su novi semiotički načini tumačenja glagoljice, a tiču se marketinga, njezina preosmišljavanja i novoga života. Posljednji dio izlaganja pokazao je kako to preosmišljavanje funkcionira u živom tekst – književnim djelima i projektima književnice Horvat.
M. Kuveždanin
