OSIJEK (TU) – Izlaganjem i razmatranjem teme „Hrvatski socijalni tjedni – tradicija koja obvezuje“, magistar socijalnog nauka Crkve Igor Jakobfi potaknuo je 5. ožujka u Nadbiskupskom Vikarijatu – Osijek, polaznike tribina u okviru „Socijalnog četvrtka“ na upoznavanje, propitivanje značenja i konkretne uloge postojanja socijalnog tjedna koji je, naglašeno je, ustanova, a ne samo događaj.
„Katoličke odgojne ustanove mogu i moraju obavljati formacijsku službu, zauzimati se za inkulturaciju kršćanske poruke, biti plodni susret između evanđelja i raznih znanja. Važan primjer ustanove za formaciju jesu Socijalni tjedni katolika, svojevrsni kulturni laboratorij u kojemu se prenose i sučeljavaju različita mišljenja i iskustva, proučavaju novonastali problemi i otkrivaju nove smjernice za djelovanje. Socijalni je tjedan još uvijek aktualno hrvatsko iskustvo. Ove će godine u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, od 23. do 25. listopada u Zagrebu, biti održan 6. hrvatski socijalni tjedan tijekom kojega će sudionici – predstavnici (nad)biskupija govoriti o temi ‘Demografija – iseljavanje – migracije’“, kazao je Jakobfi.
Naime, ciljevi socijalnoga tjedna i očekivani rezultati, kazao je predavač, jesu među ostalim pobuditi socijalno zalaganje te izgraditi jedinstveni katolički mentalitet, koji će blagotvorno utjecati na izgradnju društva. Kako bi to bilo ostvareno metoda i oblik rada podrazumijeva: teoretsko promišljanje, praktično planiranje i konkretno ostvarenje planiranoga. Bilo je zanimljivo čuti povijesnu pozadinu koja je iznjedrila 
postojanje i plodove socijalnih tjedana u Europi, uključujući Hrvatsku, a sve je počelo 1891. godine enciklikom pape Leona XIII. „Rerum novarum“ (o radničkom pitanju). Već je 1904. u Francuskoj održan prvi socijalni tjedan, zatim u Španjolskoj i Italiji te konačno u Hrvatskoj 1932. Potom slijedi održavanje 2., 3. i 4. socijalnog tjedna 1937., 1938. i 1940. Bilo je želja, ali nisu ostvarene do 1991., kada u povodu 100. godišnjice izlaženja dokumenta „Rerum novarum“ knjigu objavljuje Marijan Valković. Već 1992. održava se Zbor hrvatskih vjernika laika (Zagreb), 1993. ustrojava se Komisija Iustitia et pax HBK, 1995. održavaju se Studijski dani hrvatskih vjernika laika (Zagreb), 1997./1998. Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK (Zagreb), a otvara se i Druga biskupijska sinoda (Đakovo). Nadalje, 2001. održava se u Osijeku simpozij “Mogućnosti organizirana djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj”, 2003. ustrojen je Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja (Đakovo), 2010. je ključna za obnovu socijalnih tjedana jer je održano Plenarno zasjedanje HBK (Lovran) te se susljedno 2011. otvara Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve (Sisak) i održava 5. Hrvatski socijalni tjedan (Zagreb). Mr. Jakobfi je spomenuo i manje poznate podatke o francuskom iskustvu kao primjeru dobre stoljetne prakse tjedana socijalnoga nauka koji su doprinijeli javnim raspravama i oblikovanju zakonodavstva i to konkretno na: uvođenje obiteljskog dodatka (1919.) i socijalnog osiguranja (1920. do 1929.); utjecali na stambenu politiku (1940.), cjeloživotno obrazovanje (1971.), minimalni dohodak (1987.) pa čak i na predsjedničke izbore 2007. i novu situaciju u odnosu muškaraca i žena (2012.).
Socijalna tribina, četvrta u slijedu, je otvorena molitvom sv. Ivanu Pavlu II. koju je predmolila franjevačka trećoredica Marija Šešo, a održana je u organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ u Osijeku. Nevenka Špoljarić
