OSIJEK (TU) – U Institutu za novu evangelizaciju “Sv. Ivan Pavao II.” u Vikarijatu Osijeku 21. siječnja održana je promocija monografije Rektorski lanac Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a predstavljeni su i studijski programi navedenog Sveučilišta. Monografiju je predstavio prof. dr. sc. dr.h.c. Emilio Marin, prorektor za međunarodnu suradnju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) te Milan Bešlić, autor monografije. Potom je rad Sveučilišta predstavio rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić.
Uime domaćina skup je otvorio i pozdrave uputio mons. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, predstojnik Instituta “Sv. Ivan Pavao II.” Nazočio je đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić, prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, bivša rektorica Sveučilišta, kao i predstavnici znanstvenih i umjetničkih institucija u 
Osijeku. S obzirom da je predstavljanje održano u rodnom gradu J. J. Strossmayera, prof. dr. Dugalić naglasio je da „znanstvene i visokoškolske ustanove za Strossmayera imaju zadaću traženja istine jer svako društvo jedino u istini može pronaći uvjet pravog života i sigurne budućnosti.“ Ističući kako je HKS rasadište budućih katoličkih intelektualaca, prof. dr. Dugalić izrazio je dobrodošlicu njegovim predstavnicima. Obratio se i prof. emeritus Antun Tucak, dopisni član HAZU, upravitelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku. Prisjetio se svoje prve zadaće kao osnivača i prvog dekana osječkog Medicinskog fakulteta – izrade dekanskog lanca i definirao da lanac u sebi nosi poruku i odgovornost te podsjeća na dužnost prema studentima i nastavnicima.
Prof. Marin pojasnio je kako je u želji da se stavi u tradicionalni okvir ovo Sveučilište ostvarilo ne samo jedan novi rektorski lanac već je ovo prvi rektorski lanac nakon onoga zagrebačkog Sveučilišta, koji je na svojim karikama ponio portrete značajnih ličnosti. Predstavljajući galeriju portreta rektorskog lanca HKS-a Marin ju je usporedio s galerijom rektorskog lanca zagrebačkog Sveučilišta iz 1969, ističući da ta galerija predstavlja i pogled na svijet relevantan za prepoznavanje vrednota kojima HKS teži, kao i pozicioniranje mjesta koje bi ovo Sveučilište voljelo da mu pripadne.
Rektorski lanac HKS-a izradio je 2014. godine akademski kipar Mile Blažević, 2015. objavljena je prigodna monografija koji je uredio Milan Bešlić, a opisuje portrete: sv. Ćirila, sv. Metoda, bl. Augustina Kažotića, bl. Ivana Merza, sv. Katarine Aleksandrijske,
sv. Male Terezije, Ruđera Boškovića, Marka Marulića, biskupa Jurja Dobrile, kardinala Jurja Haulika, bl. Alojzija Stepinca, biskupa J. J. Strossmayera, kardinala J. Bozanića te pape u miru Benedikt XVI., koji se nalaze na lancu. Autor monografije Bešlić rekao je nekoliko osnovnih informacija o lancu u mediju knjige. Opisao je specifične karakteristike kiparskog stila Mile Blaževića koji se kao suvremeni umjetnik naslanja na ono tradicionalno, što je vidljivo i u njegovu poznatu djelu Ramski križ. Grafički je monografiju oblikovao Ivan Dorogh, a djela i crteže fotografirao je Goran Vranić. Lanac je izrađen u radionici Josipa Rodića.
Rektor Tanjić posebno je pozdravio nadbiskupa Srakića za čijeg je predsjedanja Hrvatskom biskupskom konferencijom donijeta odluka o stvaranju HKS-a, kao i rektoricu Kralik koja je dala svoj obol, kao što to i danas čini osječko Sveučilište, pri stvaranju i razvijanju HKS-a. Istaknuo je kako je ovo najmanje hrvatsko sveučilište, na početku rada prije pet godina brojilo je 17 zaposlenih i 80 studenata, dok je danas 94 zaposlenih i 650 studenata. Ima pet odjela – povijesti, sociologije, psihologije, komunikologije i sestrinstva, a svi, uz znanstvenost i stručnost, daju pogled i iz perspektive kršćanske antropologije. Osvrćući se na rektorski lanac i ističući simbol srca zasječenog križem, koji se također nalazi na lancu, rektor ga je protumačio kao simbol istine i ljubavi, „što bi trebalo krasiti svako sveučilište. Ako smo mi katoličko sveučilište ne znači da smo bolji od drugih. I na drugim sveučilištima su vrsni katolici, možda i bolji nego na našem, ali ipak, želimo graditi identitet koji se snažno oslanja na tri odrednice: hrvatsko, katoličko, sveučilište. Ne želimo zanemariti ni jednu od te tri odrednice“, kao ni dimenziju odgoja koja nužno uz sebe veže određene vrijednosti, poručio je, između ostaloga, rektor Tanjić. M. Kuveždanin
