ĐAKOVO (TU) – Dana 16. prosinca 2015. godine u dvorani biskupa J. J. Strossmayera na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je znanstveni kolokvij prigodom 500. obljetnice rođenja sv. Terezije Avilske. Dekan izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž uputio je pozdrave prvotno predavačima te svima prisutnima.
Prvo predavanje na temu “Primat milosrđa u životu i spisima sv. Terezije Avilske” održao je dr. sc. Edvard Punda, profesor KBF-a u Splitu. Na početku predavanja istaknuo je da govoriti o milosrđu znači za njega na najiscrpniji način govoriti o životu i djelovanju Sv . Terezije Avilske. Osvrnuo se na milosrđe kao teološku datost te kako je milosrđe potrebno za istinsko kršćanstvo. Polazište su mu bili Terezijini tekstovi, a izlaganje je podijelio u dva dijela gdje se u prvom fokusirao na iskustvo Sv. Terezije i na teologiju milosrđa, dok se drugi dio odnosio na duhovni rast. Uslijedilo je predavanje doc. dr. sc. Mirjana Pinezić na temu “Terezija Avilska i njezina duhovnost u spisima Edith Stein”. U prvom dijelu predavanja stavljen je naglasak na obraćenje Edite Stein upravo kroz lik i djelo Terezije Avilske. U drugom dijelu predavanja Pinezić je govorila o spisima u kojima Stein spominje značenje Tereze Avilske za njezin duhovni i znanstveni rast.
Slijedeće predavanje na temu “O Sv. Tereziji Avilskoj u njezinim pismima” održao je prof. dr. sc. Ivica Raguž. Prema Ragužu većinu pisama Terezija je napisala sama, no zbog poteškoća imala je pomoć od svojih sestara. Svoja pisma ova pobožna i ponizna karmelićanka upućivala je svojem prijatelju, ocu Jeronimu Gracijanu te sestri Mariji od sv. Josipa. Pisma su za sv. Tereziju bila mjesto istinskoga dijaloga sa svijetom kao takvim. U pismima se sv. Terezija otkriva kao jednostavna osoba koja se bavi drugima, napose Isusom Kristom. Kasnije u predavanju prof. Raguž je donio i određene misli koje nam na lijep način pokazuju nju samu. Važnost trpljenja je ono što ju je pratilo u njenom duhovnom životu, bila je žena koja nosi svoje trpljenje i ne jadikuje nad svojim životom. Prof. Raguž je istaknuo da sv. Terezija u svojim pismima kao prvo naglašava važnost Boga kao same ljubavi, a svoj život kao napuštanje ovoga života.
Pretposljednje predavanje na temu “Tendencije u suvremenoj duhovnosti u svjetlu Terezijina iskustva i nauka” održao je doc. dr. sc. Franjo Podgorelec. Predavanje je koncipirao prema pet osnovnih tendencija u čijim je razmatranjima traga ostavila i Terezija Avilska. Prva Tendencija unutarnjih i/ili vanjskih zamaha ukazuje na temeljno obilježje suvremene duhovnosti, a to je povratak na izvore. Glavni je problem pitanje individualističke ili pak zajedničke religije. Druga tendencija se tiče duhovnosti entuzijazma. Vjera je ovdje promatrana kao kulturološko-antropološki fenomen. Na početku vjerničkog života Bog čovjeku šalje utjehu, no s vremenom dolazi do duhovne suhoće. Tim činom Bog želi da krenemo na neki zreliji, viši stupanj ljubavi. Vjerniku nije zadatak činiti nešto samo radi sebe, već treba prelaziti na čine radi Boga samoga. Tek tada dolazimo do duhovne zrelosti o kojoj govori sveta Terezija. Treća je tendencija interes za izvanredne fenomene koja je često kritizirana, posebno od strane Terezije Avilske. Ona u isto vrijeme odbacuje zablude racionalizma gdje se tvrdi da je nemoguć intervent Boga u životu pojedinca, ali ipak traži određenu razumnost. Od vjere ne treba očekivati izvanredne fenomene, treba se usredotočiti na ono bitno, a to je slaganje naše volje s Božjom voljom, zaključuje sveta Terezija. Četvrta tendencija je pitanje teologa ili spiritualaca koja prati i samu Tereziju koja je bila spiritualac. Često su joj zamjerali preveliko obraćanje učenjacima i teolozima te tvrdili da u duhovnosti prvenstvo treba dati iskustvu, a ne znanost. Za nju je idealna kombinacija znanja i iskustva, no ako se već mora birati ona radije bira znanje. Ona upravo svojim duhom i iskustvom želi zaraziti teologe i ostvariti onu idealnu kombinaciju. Peta humanistička tendencija je pokušala u središte staviti čovjeka, što je dovelo do određenog stupnja laicizma u religiji.
Posljednje predavanje na temu “Sv. Terezija Avilska – uzor današnjim voditeljima projekata” održala je mr. sc. Teodora Živković. Predavačica je istaknula da je Sv. Terezija svoje projekte formirala u više faza a to su: prvotno ideja, potom formiranje samostana, izvedba projekta, kontrola izvođenja, sama je birala materijale za izgradnju te konačno sami rezultati projekta. Za svoje samostane pomno je odabirala sestre, kao kriterije postavljala je: zdrav razum sestara, krepost poslušnosti i visok stupanj molitve. „Pokazala nam je kako pronaći mjeru, što je rad Bogu po volji, i da Bogu odani čovjek mora biti potpuni čovjek, a ustrajnost, strpljivost i upornost je ono što se može naučiti od nje”, zaključila je Živković. S. Bradarić/K. Japarić/M. Ivanišić
