ĐAKOVO (TU) – Na kraju prvoga dana Teološko-pastoralnoga seminara, koji se od 16. do 18. rujna održava u Đakovu, predstavljena je nova knjiga mons. dr. Marina Srakića, nadbiskupa u miru, “Cruce et labore. Biskup Stjepan Bäuerlein i Đakovačka i Srijemska biskupija (1951.-1973.)”. Okupljene je pozdravio urednik prof. dr. Vladimir Dugalić, naglasivši kako je riječ o 12. knjizi u nizu Sabranih djela. O knjizi su govorili recenzenti: prof. dr. Miroslav Akmadža, znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu, dr. sc. Mato Artuković, znanstveni savjetnik istog Instituta, Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te mons. mr. Luka Marijanović, umirovljeni profesor KBF-a u Đakovu, potom gospodin Marijan Beljan, član Uprave Glasa Slavonije, te sam autor, nadbiskup Srakić.
Knjiga koja popunjava veliku prazninu u historiografskoj produkciji
Prof. dr. Miroslav Akmadža je kao povjesničar istaknuo da knjigu mons. Srakića karakterizira kritički pristup i samom Bäuerleinu, i njemu podložnom svećenstvu, i prilikama u samoj biskupiji, iznoseći bez ustručavanja i najosjetljivije detalje iz povijesti biskupije, čime čini hrabar iskorak u suvremenoj crkvenoj historiografiji. Pritom ne postupa ni navijački ni optuživački, već nastoji dati što realniju sliku osoba i događaja navedenog vremena, a sve potkrjepljuje autentičnim izvorima koji knjizi daju izniman znanstveni karakter. “Veličina ove knjige i njezina autora jest u tome što je otvorena, jasna, nepristrana i sve argumentira izvorima. To su dokumenti, to su žive riječi, živa svjedočenja koja je teško opovrgnuti. Ovo je knjiga bez prikrivanja, koja neće štetiti Crkvi”, rekao je među ostalim prof. Akmadža, dodajući kako je riječ o dosad najautentičnijoj knjizi crkvenog povjesničara svećenika, od koje će koristi imati ne samo Crkva, nego i cijela znanstvena historiografija na ovim prostorima.
Profesor Akmadža svoju je recenziju knjige završio riječima: “Knjiga nadbiskupa Marina Srakića popunit će veliku prazninu u našoj, posebice crkvenoj, historiografskoj produkciji i zadovoljiti uže znanstvene potrebe, kao i znatiželju šire javnosti. Ova knjiga predstavlja novinu i novu kvalitetu u našoj historiografskoj produkciji.”
Rješavanje najkontroverznijeg u životu biskupa Bäuerleina – objeda tzv. Bijele knjige
Recenzent dr. Mato Artuković istaknuo je da je knjiga mons. Srakića prvi monografski prikaz života i rada biskupa Bäuerleina, koji je djelovao u važnom povijesnom razdoblju za Crkvu i narod. Kompozicija knjige kronološki je postavljena, a sva razdoblja života i rada vjerno prikazana. U svakom poglavlju autor donosi izvore, koji više govore od bilo koje interpretacije, što je vrlo sretno izabrana metoda jer djelo čini čitkijim i zanimljivijim. Uz relevantnu literaturu, autor obilno koristi izvornu građu i to je ono što ovu knjigu čini posebno vrijednim doprinosom hrvatskoj historiografiji, napose povijesti Crkve.
“Iako se u djelu osjeća autorova simpatija za svoga prethodnika, biskupa Bäuerleina, ta simpatija niti u jednom trenu ne dovodi u pitanje znanstvenu vrijednost knjige jer svaki svoj sud autor potkrjepljuje izvorom. Njegovi su argumenti toliko jaki da se već sada može reći kako je on ovim svojim djelom riješio ono što je bilo najkontroverznije u životu biskupa Bäuerleina, a to su objede tzv. Bijele knjige“, rekao je dr. Artuković, dodavši kako priželjkuje da autorov sljedeći projekt bude objava dnevnika biskupa Bäuerleina kojega je vodio tijekom Drugoga vatikanskog sabora. “Ovaj intelektualni napor dr. Marina Srakića predstavlja dobro, vrijedno i korisno djelo koje je biskup Bäuerlein svakako zaslužio. Utemeljeno na izvornoj građi, ono predstavlja pouzdan vodič svakom novom istraživaču. To je jedno od onih djela za koje poželite, kad ga pročitate, da ima još stranica, osjećajući žaljenje što ste ga tako brzo pročitali”, zaključio je u predstavljanju dr. Artuković.
Poticaj na promišljanja o Crkvi danas i perspektivama za budućnost
Mons. mr. Luka Marijanović iznio je neka osobna svjedočanstva vezana uz biskupa Bäuerleina, koji mu je bio profesor katehetike i pedagogike i koji ga je zaredio za svećenika, te se posebno osvrnuo na tzv. Bijelu knjigu o prilikama u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, prema viđenju desetorice, odnosno kasnije devetorice dijecezanskih svećenika koji su je inicirali i potpisali, vrijeme i okolnosti u kojima je ona nastala, te biskupov odnos prema cijelom tom slučaju. “Hvala Bogu da je došlo drugo i drukčije vrijeme, kad se opušteno i s dovoljne vremenske distance može na znanstven i stručan način, posve meritorno i ozbiljno, na znanstveno potkrijepljen način pisati o biskupu Stjepanu Bäuerleinu, i podsjetiti nas koji smo ga više ili manje poznavali, ili pak upoznati one koji ga uopće nisu imali prilike upoznati, s njegovim likom i djelom: tko je on zapravo bio! Nadbiskup Srakić na najbolji način spaja stručnost i jasnoću u izlaganju građe u kojoj je on sam “kod kuće” nakon toliko godina svoga svećeničkoga i biskupskog služenja baš ovoj našoj Crkvi. I sve nam to onda priopćava nepristrano, ponajviše na temelju izvornih dokumenata”, rekao je među ostalim mons. Marijanović, dodavši kako je biskup Bäuerlein bio ne samo sudionik II. vatikanskog sabora, već i preporoditelj po koncilskim smjernicama.
Smijemo reći da je ovaj obimni rad, pisan znanstvenim aparatom i akribijom, vrijedan i kao takav uvijek aktualan u pastoralnom pogledu, koji pokazuje koliko je važno sačuvati crkveno zajedništvo. Najviše koristi od ovoga djela imat ćemo mi, pastoralni svećenici. Ovo djelo poticaj je za unaprjeđenje našega vlastitoga djelovanja, za promišljanje o Crkvi danas i perspektivama za budućnost, zaključio je mons. Marijanović.
Marijan Beljan iz Glasa Slavonije uputio je nadbiskupu Srakiću čestitke za ovo dostignuće te zahvalio za ukazano povjerenje, a potom se nazočnima obratio i autor mons. dr. Marin Srakić, pojasnivši zašto je odlučio predstaviti lik, život i djelo biskupa Bäuerleina, “toga vrijednog pastira koji je predvodio Đakovačku ili Bosansku i Srijemsku biskupiju u vrlo teškom i burnom razdoblju njezine povijesti od 1951. do 1973. godine”. Prisjetio se svojih prvih i kasnijih susreta s pokojnim biskupom te vremena nakon njegove smrti kada se sređivala njegova ostavština i kada je bio zadužen srediti arhiv i knjižnicu. Još je tada shvatio da je riječ o silnom bogatstvu, iako nije znao što se točno nalazi u brojnim fasciklima. Podsjetio je na vrijeme u kojemu je Bäuerlein stao na čelo biskupije koja je teško stradala u Drugom svjetskom ratu i poslije njega: “Vrijeme je to u kojemu je izbačen vjeronauk iz škole, vrijeme osnivanja svećeničkih udruženja, potom ona famozna 1968. godina previranja i revolucije na svim mogućnim područjima, nezadovoljstva na sve strane, zatim ‘Bijela knjiga’ o kojoj smo malo znali i diskutirali.”
Odavanje dužne počasti
Za pokojnog biskupa je rekao da je vodio puno brige o svećeničkim i redovničkim zvanjima, katehizaciji djece i mladih, duhovnoj obnovi svećenika i laika. “Što se tiče katehizacije, možemo ga s pravom nazvati ‘pionirom vjeronaučnog pokreta’ nakon Drugoga svjetskog rata, ne samo u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, nego na području cijele Biskupske konferencije Jugoslavije”, rekao je nadbiskup Srakić, dodavši kako je jedan od poticaja za pisanje knjige bila i činjenica da mlađi svećenici često priznaju kako o biskupu Bäuerleinu uglavnom nisu čuli nešto pozitivno i da malo poznaju njegov život. Stoga je svakom svećeniku poklonio jedan primjerak knjige kako bi spoznali 
tko je u stvari bio pokojni biskup. “Život i rad ovog biskupa treba sagledati u cijelosti. Bäuerlein je od početka do kraja, od rođenja do smrti. Ova knjiga neka bude znak da biskupu Bäuerleinu želimo odati dužnu počast”, rekao je autor, zaključivši riječima pokojnog prof. Andrije Šuljka, profesora crkvene povijesti na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu i dobrog poznavatelja povijesti Đakovačke biskupije, koji je zapisao: “Biskup Stjepan Bäuerlein, s onim što je učinio za biskupiju, u njezinoj povijesti stoji uz bok biskupa Josipa Jurja Strossmayera i biskupa Antuna Mandića.”
A. Banović
