ĐAKOVO (TU) – „Kršćanski korijeni Europe. Papinstvo i Bugari od IX. do XXI. stoljeća” – naziv je izložbe koja je 13. srpnja otvorena u Spomen-muzeju Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu. Izložbu je otvorila bugarska veleposlanica Genka Georgieva, a povod postavljanju bio je prvi apostolski pohod pape Franje Bugarskoj u svibnju ove godine.
Pozdravnu riječ okupljenima uputili su ravnatelj Muzeja mr. Tadija Crnjak te gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić. Otvorenju je nazočio i pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić, koji je u pozdravljajući okupljene naglasio kako bremenit i izuzetno bogat sadržaj ove izložbe vodi na same početke kršćanske povijesti bugarskoga naroda, u drugu polovicu 9. stoljeća te dovodi do naših vremena, podsjećajući na papu sv. Ivana XXIII., nekoć apostolskog delegata u Bugarskoj, sv. Ivana Pavla II., slavenskog papu, osobito u prigodi njegova 96. apostolskog putovanja i pohoda Bugarskoj 2002. godine, te na papu Franju, u prigodi njegova nedavnoga posjeta Bugarskoj.
„Otvorenje ove izložbe upravo u gradu Đakovu ima svoja snažna povijesna uporišta jer je upravo u gradu Đakovu, kroz cijelu drugu polovicu 19. stoljeća, srce biskupa Josipa Jurja Strossmayera, na mnogo načina očitovalo izvanredno veliku ljubav prema bugarskome narodu, prema pitanju njegove slobode, državnosti, kulture i crkvenoga života. A svoju je ljubav biskup Strossmayer s velikim entuzijazmom i spremnošću pretakao u zanosne i poticajne riječi, u promemorije Svetoj Stolici, kao i državnim i drugim ustanovama u Europi, sve do konkretnih koraka pomoći u razvoju prosvjete i kulture u Bugarskoj u ono vrijeme“, rekao je biskup Ćurić.
Izložba je pripremljena u suradnji sa Katoličkom Nikopoljskom Biskupijom u Bugarskoj, a prati veze između Bugarske i papinskih institucija od IX. stoljeća do danas. U bugarskoj povijesti su ti odnosi odigrali veliku ulogu – od priznavanja slavenskog pisma do borbe za samostalnu bugarsku crkvu i državu. Izložba prikazuje dinamiku višeslojnih odnosa bugarskih vladara i crkvenih vođa s papinskim institucijama na temelju dokumenata i registara iz Vatikanskog tajnog arhiva, rukopisa iz Vatikanske apostolske knjižnice i Arhiva u Dubrovniku.
Postavom se izložbe prikazuju epistolarni odnosi papinstva s arhontom Mihajlom Borisom tijekom pokrštavanja Bugara u razdoblju od 864. do 865. godine te posljedične odnose s carevima Kalojanom, Ivanom Asenom II. i Ivanom Aleksandrom. Uzima se u obzir i uloga dubrovačkih kolonija u bugarskim gradovima, djelovanje katoličkih misionara u bugarskim zemljama od XVI. do XVIII. stoljeća, povijest bugarskih katolika istočnoga obreda, pokret jedinstva u osmanskom razdoblju, bugarski narodni preporod i djelovanje apostolskoga vizitatora monsinjora Angela Giuseppea Roncallija (1881. – 1963.) – budućega pape Ivana XXIII., kao i teška sudbinu katolika nakon Drugoga svjetskog rata do ponovnoga otvaranja Apostolske nuncijature u Bugarskoj 1991. godine. Pozornost se posvećuje i posjetu Ivana Pavla II. 2003. godine. Tiskovni ured
