OSIJEK (TU) – Đakovačko-osječka crkvena pokrajina pred izazovom siromaštva u Slavoniji, Pastoralni izazovi grada Osijeka te Izbjeglička kriza bile su teme skupštine biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, održane u srijedu, 23. rujna, u Vikarijatu Osijek. Susretu su nazočili mons. Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki, mons. Marin Srakić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki u miru, mons. Antun Škvorčević, biskup požeški te kancelari navedenih nad/biskupija. Zbog aktualnih poteškoća na graničnim prijelazima, skupštini nije nazočio srijemski biskup, mons. Đuro Gašparović. Početku sjednice nazočili su i medijski djelatnici.
Siromaštvo u Slavoniji. Pojašnjavajući teme skupštine, nadbiskup i metropolit Hranić podsjetio je na veliki egzodus ljudi iz Slavonije zbog nezaposlenosti i rastućeg siromaštva, što se odrazilo i na demografsku depopulaciju, pa su ruralna područja Slavonije opustjela. To je veliki izazov za obje biskupije, naglasio je i nastavio: „Za mojih boravaka u inozemstvu posljednjih godina vidio sam i čuo kako najveći postotak novopridošlih u hrvatske katoličke misije čine ljudi s područja Slavonije. Nekada se u Slavoniju dolazilo, sada se odlazi. Susrećemo se s ozbiljnim i teškim pitanjem i izazovom siromaštva, pa želimo vidjeti što kao Crkva možemo učiniti i na koji način tome pristupiti.“ Poticaj za zajedničku diskusiju biskupima je prigodnim izlaganjem dao prof. dr. Vladimir Dugalić, profesor društvenog socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Đakovu.
Pastoralno djelovanje od zajedničkog interesa u gradu Osijeku. Govoreći o pastoralnom djelovanju u gradu Osijeku, mons. Hranić je naglasio kako će biskupi zajednički promišljati o prijedlozima i mogućnostima razvijanja pastorala na ovome prostoru. Podsjetio je na velik broj studenata koji u Osijek dolaze iz raznih dijelova Slavonije, a ovdje svoje sjedište imaju i brojne institucije čija nadležnost seže sve do Požeške biskupije. Istaknuo je nove mogućnosti zgrade Vikarijata s novoizgrađenim dvoranama te najavio osnivanje Instituta za novu evangelizaciju Ivan Pavao II. Navedeni Institut trebao bi na akademskoj razini ulaziti u kontakt s različitim institucijama i njihovim djelatnicima na području Osijeka i okoline te tako ostvariti prioritetne zadaće Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske – a te su, uz rad s odraslima, mlađim obiteljima i bračnim parovima, na osobit način rad sa studentima i fakultetski obrazovanim osobama, jer one uvelike utječu na stvaranje vrijednosnog ozračja u čitavu društvu. Ravnatelj Instituta, kao i biskupski vikar za grad Osijek, bit će prof. dr. Vladimir Dugalić, čija će zadaća biti, među ostalim, i koordinacija nadžupnih oblika pastorala u gradu.
Izbjeglička kriza. Biskupi su razgovarali i o velikom humanitarnom izazovu izbjegličke krize, kojom je na osobit način pogođeno područje Đakovačko-osječke nadbiskupije. Nadbiskup Hranić naglasio je da se Caritas od prvoga trenutka uključio u pružanje karitativne pomoći izbjeglicama u prolazu u obliku osnovnih živežnih namirnica i higijenskih potrepština te da su obje biskupije spremne pomoći u svemu što one mogu, ne ulazeći u druga ozbiljna pitanja i dimenzije izbjegličke krize. „Nositelj humanitarne skrbi za izbjeglice je Hrvatski Crveni križ, a mi s njima imamo dobru, koordiniranu suradnju“, naglasio je mons. Hranić, podsjećajući na sadržaj okružnice koju je uputio, kao što je to učinio i mons. Škvorčević za svoju biskupiju.
Potaknut novinarskim upitom, nadbiskup Hranić opisao je situaciju u Tovarniku, gdje je bio u subotu, 18. rujna. Rekao je da je tada u Tovarniku bilo oko 2.500 migranata, koji su se za svog boravaka u tom mjestu disciplinirano i mirno ponašali. Pripremao se vlak za odlazak migranata, kao i autobusi, a sve je koordinirala policija. Svi su bili opskrbljeni hranom i pićem, jedino se podjela obuće odvijala uz malu gužvu. Nadbiskup je rekao kako se s izbjeglicama moglo mirno komunicirati te da su izrazili zadovoljstvo onim što im je pruženo. „Ugodno me iznenadilo da su naši vjernici po selima pokazali toliko otvorenosti, empatije i suosjećanja. Očito da progonstvo i sve što su stanovnici s područja istočne Slavonije i zapadnog Srijema proživjeli tijekom rata utječe na njihovu spremnost da pomognu drugima u potrebi. Čujem kako ljudi iz svojih domova iznose ono što imaju i dijele izbjeglicama, poštujući njihov način ishrane“, istaknuo je nadbiskup Hranić. „To su Crkva i njezin Caritas na djelu, oni očituju humano lice utjelovljenoga Sina Božjega.“
Novinari su biskupe pitali kako gledaju na strah od islamizacije Europe, na što je mons. Hranić odgovorio: „Mi se ne bojimo. Doživljavamo da je svaki čovjek brat, da smo svi stvoreni na sliku Božju i da nijedna religija u svom sadržaju nema elemente nasilja. Imamo višestoljetno iskustvo mirnoga suživota s islamom u BiH, kao i u mnogim krajevima svijeta. Posljednjih godina došlo je do određene radikalizacije, pa zbog onoga što se događa u Siriji ISIL izaziva strah i zebnju. Vidimo da nedovoljno promišljena politika i diranje u postojeći suživot može izazvati dugoročne i vrlo ozbiljne posljedice. Ovo što se danas događa posljedica je nečega te to treba biti poticaj za kritičko razmišljanje o promjeni pristupa izvoru krize na Bliskom istoku. Ovakav razvoj situacije zahtijeva i poziva one koji su izazvali krizu na radikalan obrat u vođenju vlastite politike, na oslobođenje od vlastitih interesa te na zauzetost za opće dobro.“
Biskup Škvorčević je dodao kako budućnost Europe ovisi o tome kakvi će se odnosi izgraditi između islama, kršćanstva i onih koji smatraju da nisu vjernici. „To je silna zadaća koja stoji pred nama, te ni mi u Hrvatskoj ne možemo ostati ravnodušni prema tome i reći da nas se to ne tiče. Budućnost će tražiti od nas da prihvaćamo jedni druge, ne s naslova islama ili kršćanstva, već s naslova ljudskoga i da s tog polazišta pokušamo voditi dijalog“, naglasio je biskup Škvorčević . Nadbiskup Srakić podsjetio je kako je biskup Strossmayer u jednom listu rekao: „Naslućujem da će iza ovih nereda, zbrke koja postoji u svijetu, uslijediti vedri dani.“ Izrazio je nadu da je možda ova zbrka koju doživljava Europa danas nagovještaj nečega vedroga. Potom je poručio: „Nema gladnog katolika, nema gladnog Hrvata – gladan je čovjek. I kad treba pomoći, onda pomažemo čovjeku. Zato ne možemo reći kako nam ne trebaju muslimani. Treba pomoći čovjeku, od one najsitnije djece, do odraslih ljudi koji su u zreloj dobi morali napustiti svoju domovinu.“
Posjet izbjegličkom kampu Opatovac i graničnom prijelazu Bapska. U popodnevnim satima nadbiskup Hranić i biskup Škvorčević, u pratnji ravnatelja Caritasa te kancelara obiju biskupija, posjetili su izbjeglički kamp u Opatovcu te nekadašnji pogranični prijelaz u Bapskoj, preko kojega trenutno pristiže u Hrvatsku najveći broj izbjeglica.
M. Kuveždanin
