SLAVONSKI BROD (TU) – U povodu „Stadlerove godine“, u kojoj se spominjemo njegovih obljetnica: 175. rođenja i krštenja, 150. svećeničkog ređenja i 100. obljetnice smrti, u novom Spomen-domu Josipa Stadlera i samostanu sestara Služavki Maloga Isusa u Brodskom Vinogorju u Slavonskom Brodu, u srijedu 28. studenoga održan je susret svećenika, redovnika i redovnica Slavonskobrodskog dekanata.
Susret je okupio lijepi broj svećenika, redovnika i redovnica te dvojicu đakona. Misno slavlje u samostanu predvodio je dekan Ivan Lenić, a propovijedao mons. Pavo Jurišić, postulator kauze sluge Božjega Josipa Stadlera. U prigodnoj homiliji mons. Jurišić promišljao je o Stadleru kao uzoru nasljedovanja Krista te progovorio o poticajima za promicanje Stadlerove osobe i djela u našim sredinama. Naglasio je kako nadbiskup Stadler i danas može biti uzor osobama posvećenog života, najviše po svom predanju Gospodinu, predanosti njegovoj volji i pouzdanju u Božju providnost. 
Ustvrdio je da naša nakana slavljenja crkvenih velikana, od koji je jedan i Stadler, ima smisla jedino ako imamo želju mijenjati sebe. Posvjestivši da su svećenici pozvani propovijedati ono što žive, utjecati se svecima i od njih učiti, pojasnio je i zašto nam sveci ne pomažu uvijek u našim nevoljama.
„Sveci su nas u našim nevoljama, sumnjama i očajavanju ponekad ostavili same i prepustili nas nama, jer su ‘protjerani’ iz naših crkava ili su se ‘povukli’. To je za čovjeka vjernika prava katastrofa, potresnost koja uključuje u sebi i društvenu patnju, ali u isto vrijeme i poticaj za istinski uzrast u vjeri“, upozorio je i dodao kako smo za to sami krivi, jer su sveci modernom čovjeku pa i modernom kršćaninu postali nešto strano. „Ako nam je stalo do oživljavanja kršćanstva, moramo početi razmišljati o povratku svetaca, ne u smislu gipsanih figura, nego se ti Božji ugodnici, svjedoci Krista raspetoga, umrlog i proslavljenoga moraju pojaviti u preobraženom obliku, među nama, te nam prišapnuti one riječi o Isusu koji je Put, Istina i Život. Ti sveci pripadaju Crkvi kao njezini najznamenitiji predstavnici. Nema ništa svetije od susreta sa svecem“, rekao je među ostalim mons. Jurišić.
Naglasivši da su sveci ljudi koji su svoje postojanje shvatili kao oduševljeno stavljanje Bogu na raspolaganje, zaključio je da je takav bio Stadler te je upravo kao biskup mjesne Crkve te utemeljitelj jedne redovničke zajednice svim svećenicima, redovnicima i redovnicama prikladan partner za razgovor, razgovor na razumljiv, prijateljski način…
Kao inicijatoru toga susreta slavonskobrodskom dekanu Ivanu Leniću želja je bila da oni – osobe koje su pozvane slijediti Krista, nađu u svom sugrađaninu Stadleru ohrabrenje za svoje življenje, za svoju vlastitu vjernost, za što veću evanđeosku dosljednost, da Stadlera dožive suputnikom svoga hoda, da približivši se njemu pomognu i svojim vjernicima da mu se utječu te budu u svome zvanju što dosljedniji Kristu.
„Ovim susretima želimo Stadlera doživjeti tu između sebe, kao onoga koji nam je bliz, koji nam želi pomoći, nadahnuti nas, pomoći u našem hodu, služenju Kristu i Crkvi, da Stadler bude domaći u svom rodnom gradu. Želja nam je da ovaj Stadlerov spomen-dom bude mjesto gdje će se odvijati jedan živi razgovor s ovim slugom Božjim i to samo u svrhu nasljedovanja Krista“, rekao je dekan Lenić.
Poglavarica Sarajevske provincije Služavki Maloga Isusa s. Maria Ana Kustura predstavila je planove o Stadlerovom spomen-domu u kojem trenutno borave četiri sestre Služavke Maloga Isusa, koje djeluju pri župi. Radost susreta i blizina Stadlerove prisutnosti dala se prepoznati u i njihovom susretu poslije mise u ugodnim druženjem uz večeru na kojoj se i zapjevalo.
U Katehetskom centru župe Gospe Brze Pomoći danas – 29. studenoga – u tijeku je međunarodni studijski dan na temu „Josip Stadler (1843.-1918.) u kontekstu beatifikacije. Duhovni profil i društveno djelovanje snagom službe.“
Pod pokroviteljstvom Vrhbosanske i Đakovačko-osječke nadbiskupije te Grada Slavonskog Broda organizatori simpozija su: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu i Hrvatski Institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. B. Lukačević
