Održan 19. susret djelatnika u stranačkom i političkom životu

ĐAKOVO (TU) – Djelatnici u stranačkom i političkom životu s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije okupili su se 15. lipnja 2015. na KBF-u u Đakovu na svom 19. susretu, gdje su promišljali o mogućnostima i ograničenjima rješavanja problema siromaštva na području Slavonije. Nazočne je pozdravio i susret moderirao prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, voditelj Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja Đakovačko-osječke nadbiskupije, a pozdravnu riječ nazočnima je uputio mons. dr. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki.

“Ako prošećemo središtima gradova vidimo sve više praznih poslovnih prostora u kojima nitko ne radi te se nude u najam. Puno se toga zatvara, a malo otvara. To možda najbolje ukazuje na alarmantnu situaciju jer siromaštvo poprima doista zabrinjavajuće razmjere”, rekao je nadbiskup Hranić, dodavši kako se na lokalnoj razini ne vide i ne prepoznaju pozitivni pokazatelji koji se spominju na državnoj razini. Ukazao je na veliki problem iseljavanja cijelih obitelji te istaknuo kako je krajnje vrijeme da se upitamo što će biti s budućnošću našega naroda i naše domovine. “Ne možemo ostati ravnodušni pred praznim selima, pred gradovima koji se prazne jer depopulacija naše domovine poprima doista zabrinjavajuće razmjere koji će se godinama osjećati. Ako mladi odlaze, pitanje je tko će ovdje ostati živjeti i raditi, a budućnost jednoga naroda ponajviše ovisi o mladim generacijama”, rekao je nadbiskup.

Obraćajući se političarima, kazao je kako su oni preuzeli najveću odgovornost za opće dobro te se od njih očekuje da stvaraju uvjete za rad. “Politika ne smije biti sama sebi svrhom i svesti se na borbu za vlast i očuvanje vlastitih pozicija, kako bi se za sebe, svoju obitelj ili članove stranke postigle te očuvale određene pogodnosti ili privilegije. Ona mora biti velikodušno i samozatajno služenje dobrobiti svoga naroda i svoga kraja. U protivnom se ona prerušava u unutarnjega neprijatelja. Moralna kriza, koja je na osobit način izražena u korupciji, i to onoj političkoj, kao i partitokracija, najveće su zapreke našem razvoju. Na vama političarima je da donosite jasnu strategiju razvoja i da se potrudite da se jednom dogovoreni i usvojeni planovi poštuju, bez obzira na eventualne stranačke promjene na čelu nositelja državne ili regionalne vlasti”, rekao je nadbiskup te ukazao na “ozbiljnu rak-ranu našega gospodarstva, a to je da državna vlast financijski podržava i prati projekte u županijama i gradovima u kojima su na vlasti njihovi stranački kolege”.

Nadbiskup je poručio da je potrebno zajednički stati pred problem siromaštva, u pristupanju problemima gledati na opće dobro te spomenuo neke prioritete – zauzimanje za racionalniju raspodjelu poticaja i veće mogućnosti zakupa i okrupnjivanja zemljišta, izgradnja infrastrukture, sustav navodnjavanja, zelena tržnica, organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda, strategija povezivanja zelene i plave Hrvatske, dobra pronatalitetna politika koja stimulirala mlade da ostanu i osnivaju obitelji, te politika koja vrednuje očinstvo i majčinstvo.

“Slavonija pred izazovima siromaštva”

Potom je prof. dr. Vladimir Dugalić održao predavanje na temu “Slavonija pred izazovima siromaštva”. U prvom dijelu predavač ukazuje na temeljne uzroke siromaštva i društvenih podjela u Slavoniji, a u drugom podsjeća na neka temeljna teološka načela kojima se političari moraju voditi u svome djelovanju, osobito u svjetlu smjernica pape Franje. Istaknuvši kako pet slavonskih županija prema svim pokazateljima spadaju među najsiromašnije županije u RH, kao pokazatelje zabrinjavajućeg stanja navodi starenje stanovništva (broj stanovnika tijekom posljednje 4 godine smanjio se za 13.428 osoba), nezaposlenost i siromaštvo (u Slavoniji je 30,4% nezaposlenih; godišnje se gubi oko 5.000 radnih mjesta) te iseljavanje (samo iz Osječko-baranjske županije tijekom 2013. i 2014. odselilo više od 6.000 osoba, što je 2% stanovništva Županije).

Razlozi naglog osiromašenja Slavonije su politički i povijesni, ističe prof. dr. Dugalić. Politički su, među ostalim, maćehinski odnos središnje vlasti prema ovom dijelu HR, saborski zastupnici (27 s područja Nadbiskupije), raspršeni po strankama i bez zajedničkog stava oko razvoja Slavonije, što je rezultiralo nebrigom o malim gospodarstvima, žrtvovanjem seoskih gospodarstava, izostankom sustavne agrarne politike, zakona o zadrugama, OPG-ovima… “Pomoćnici ministara i zamjenici redovito dolaze iz velikih tvrtki i štite njihove interese. S druge strane, jak je i uvozni lobi te država ne koristi mjere koje ima na raspolaganju kako bi zaštitila domaću proizvodnju”, ističe predavač te spominje i povijesne razloge: nasljeđe komunizma koje je sustavno uništavalo selo, Domovinski rat, niska obrazovna struktura stanovništva… Pad industrijske proizvodnje, depopulacija i nužnost socijalne pomoći, stanje sela i poljoprivrede te koruptivni mentalitet i partitokracija doveli su do uistinu zabrinjavajuće situacije, zaključuje predavač.

U drugom dijelu predavanja bilo je govora o osobitom doprinosu pape Franje. Prof. dr. Dugalić osvrće se na 4. poglavlje Papine apostolske pobudnice Evangelii gaudium, naslovljeno Socijalna dimenzija evangelizacije, te nazočnima razlaže tri aspekta Papina govora: teologija dara i darovanosti, čuti vapaj siromaha i nužnost promjene mentaliteta. Navodi i četiri temeljna principa za izgradnju društva te zaključuje riječima pape Franje: “Svaka crkvena zajednica, ako misli da može mirno gledati svoj posao i ne posvećivati kreativnu brigu i djelotvornu suradnju u pomaganju siromašnima da žive dostojanstveno i da dopre do svih, naći će se u opasnosti da se raspadne, koliko god da govorila o socijalnim potanjima ili kritizirala vladu. Ona će lako postati plijenom duhovne svjetovnosti, skrivene pod krinkom vjerske prakse, besplodnih susreta i ispraznih razgovora.” (207.)

Uslijedila su izlaganja predstavnika pojedinih političkih stranaka te diskusija i prijedlozi za buduću suradnju. Tako se u izlaganjima najviše ukazivalo na potrebu decentralizacije na svim razinama, na odgovornost središnje vlasti RH, promjenu izbornog zakona i ovršnoga zakonodavstva, snažno je naglašena potreba za stimuliranjem OPG-ova te što u tom smislu mogu pomoći EU fondovi, bilo je govora o novom zakonskom okviru za financiranje poljoprivrede, potrebi bolje suradnja državne vlasti i lokalne zajednice, spremnosti crkvenih vlasti da čuju kritiku vlastitoga djelovanja, o stvaranju slavonskoga lobija. Čula se ideja održavanja novih susreta političara, dvodnevnih ili trodnevnih seminara i rada u radnim skupinama, a predložene su i teme takvih susreta – gospodarstvo, demografska obnova, teritorijalni ustroj, prometna povezanost Hrvatske…

Nazočnima se pridružio i nadbiskup u miru mons. dr. Marin Srakić, pokretač ovih susreta, ističući kako je potrebno stvarati slavonski lobi, te da bi svi uistinu pred sobom morali imati jedan cilj i jedan ideal, a to je Hrvatska, za koju treba do kraja ustrajati. “Trebamo govoriti o Slavoniji, ali uvijek u perspektivi Hrvatske”, poručuje mons. Srakić.

Na kraju radnog dijela nadbiskupi su se nakratko susreli sa svim sudionicima i pritom im darovali apostolsku pobudnicu pape Franje Evangelii gaudium te doktrinalnu notu o sudjelovanju katolika u političkom životu i javnom djelovanju. Anica Banović