ĐAKOVO (TU) – FOTOGALERIJA – Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, proslavio je 6. studenoga 2018. svoj dan – Dies Facultatis. Proslava je započela svečanim misnim slavljem u đakovačkoj katedrali, koje je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit i veliki kancelar KBF-a u Đakovu, mons. dr. sc. Đuro Hranić.
U 
koncelebraciji su bili brojni svećenici, među kojima profesori KBF-a predvođeni dekanom prof. dr. sc. Vladimirom Dugalićem te odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa na čelu s rektorom prof. dr. Stjepanom Radićem. Na početku misnog slavlja nadbiskup je pozdravio okupljene, rekavši kako su Bogoslovno sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet „dva brata blizanca, rođena na današnji dan 1806. godine i veliki Božji blagoslov za našu mjesnu Crkvu i za širu crkvenu zajednicu“. Pozdravio je sve koji su uspješno priveli kraju svoj studij i postigli akademske naslove i članove njihovih obitelji.
Iz homilije nadbiskupa Hranića
U svojoj homiliji nadbiskup je tumačio naviješten ulomak Lukina Evanđelja, u kojemu Isus na Galilejskom jezeru ulazi u lađu Šimuna Petra. Od galilejskog ribara Šimun postaje ribar ljudi. Kad se mreža napunila i kad je Šimun opazio kako ulov ribe ne ovisi o njegovom umijeću ribarenja, nego o Isusovoj riječi, Šimun se osjetio neprikladnim za odnos s Isusom, spoznao je sam sebe. „Ta je samospoznaja neočekivani trenutak svijesti da sam spoznat. Petar pred Isusom otkriva istinu o sebi. Tek pred Bogom čovjek spoznaje sebe samoga. Pred Bogom čovjek otkriva svoju grešnost, lomnost i smrtnost“, rekao je nadbiskup Hranić.
Istaknuvši kako ulaskom u osobni odnos s Isusom sposobnosti i umijeća koja smo stekli kroz život ne bivaju izgubljeni, nadbiskup je rekao: „Kada se Isus nađe u našoj životnoj lađi, onda naša umijeća mogu zakazati ili biti nevažna, ali kada ih stavimo u službu Isusu, na njegovu riječ, iz posluha prema njemu, ta naša umijeća odjednom postaju plodna. I tek tada, kad Isus uđe u naš život, kad se on ukrca u našu životnu lađu, 
mi se osjećamo nedostojnima. Petar se nije osjetio nedostojnim kada je bio praznih ruku, u praznoj lađi, praznih mreža. Nije se osjećao nedostojnim kad je lovio i ništa nije ulovio. Tada je smatrao: A, takav je ribarski posao. Petar se osjetio nedostojnim kada su mu se ribom napunile mreže pa onda lađa, a potom i lađe njegovih drugova. Svijest nedostojnosti se rodila pred nerazmjerom njegovih umijeća i pred plodom poslušnosti Isusu. To je prevažna lekcija za sve nas koji pristajemo na suradnju s Isusom. Uspjeh ne ovisi o nama i našem umijeću. Treba uložiti sve svoje znanje i umijeće, služiti se njime na najbolji mogući način i svejedno znati da uspjeh ne ovisi o nama, nego o Isusu.“
Obraćajući se nazočnima u katedrali, napose studentima, diplomantima i bogoslovima, nadbiskup je kazao kako se svima nama, kada se nalazimo oko euharistijskoga stola, ponavlja Petrova priča. „U evanđeoskom navještaju i u priči o Petru i mnogi među nama prepoznajemo sami sebe. U Isusovom pozivu Petru čujemo i svoje ime, u Petrovu ponašanju prepoznajemo i model ponašanja za sebe te poziv da i mi poput Petra ostavimo sve i krenemo za Isusom“, rekao je nadbiskup Hranić.
Svečanost promocije
Proslava je nastavljena u Dvorani biskupa Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i sveučilišne knjižnice akademskim činom promocije 28 magistara/magistra teologije te dvije diplomirane teologinje. Diplome su uručili i diplomantima čestitali dekan KBF-a izv. prof. dr. Vladimir Dugalić, prodekanica za nastavu i studente doc. dr. sc. s. Silvana Fužinato, prodekan za znanost izv. prof. dr. sc. Stjepan Radić te prodekan za financije doc. dr. sc. Zdenko Ilić.
Uz velikog kancelara KBF-a, nadbiskupa mons. dr. Đuru Hranića, nadbiskupa u miru mons. dr. Marina Srakića, roditelje i rodbinu diplomanata, svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac i prof. dr. sc. Dražen Kozak, prorektor za nastavu i studente te dekani i prodekani osječkih fakulteta, kao i pročelnici odjela: prof. dr. sc. Helena Sablić-Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu, prof. dr. sc. Damir Varevac, dekan Građevinskog i arhitektonskog fakulteta, prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, prof. dr. sc. Drago Žagar, dekana Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, doc. dr. sc. Ljiljana Krstin, pročelnica Odjela za biologiju, izv. prof. dr. sc. Berislav Marković, pročelnik Odjela za kemiju, doc. dr. sc. Ivan Kristek, prodekan za financije i organizaciju poslovanja Ekonomskog fakulteta, doc. dr. sc. Leonard Pon, prodekan za nastavu i studente Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, izaslanik dekana Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, doc. dr. sc. Ivan Soldo, izaslanik pročelnika Odjela za matematiku.
Potom izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević, dekan Veleučilišta u Slavonskom Brodu te dekani i prodekani crkvenih učilišta i fakulteta: prof. dr. sc. Mario Cifrak, dekan KBF-a u Zagrebu s prodekanima, izv. prof. dr. sc. Darko Tomašević, dekan KBF-a u Sarajevu, prof. dr. sc. Robert Petkovšek, dekan Teološkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani te izv. prof. dr. sc. Rade Kisić, izaslanika dekana Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu; David Kovačević, prodekan Visokog evanđeoskog teološkog učilišta u Osijeku, dr. sc. o. Damian Cichy, misionar Družbe Božje riječi (SVD–Verbiti) iz Misijskog sjemeništa Verbita u Pienjeznom u Poljskoj. Proslavi su nazočili jereji Goran Todorović i Siniša Mićanović, izaslanici episkopa Osječkopoljskog i baranjskog Heruvima, župan vukovarsko-srijemski Božo Galić, gradonačelnik Đakova Marin Mandarić, prof. emeritus Antun Tucak, upravitelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku, prof dr. sc. Pero Aračić, upravitelja Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu, prof. Ivana Biljan, predstojnica Podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje u Osijeku i brojni drugi gosti.
Iz govora rektora osječkoj Sveučilišta prof. dr. Vlade Guberca
Čestitajući Dan fakulteta, rektor Guberac spomenuo je biskupa Strossmayera čije ime od 1990. godine nosi Sveučilište u Osijeku. „On je tijekom polustoljetnog biskupovanja reformirao studij teologije, obogativši ga nekim kolegijima iz filozofije, a brinuo se i za studije i za uzdržavanje bogoslova. Posebno se skrbio o Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu, u kojemu je pet godina bio odgojitelj i profesor. Za odgoj bosanske franjevačke mladeži dao je izgraditi posebnu zgradu u kojoj je danas smješten KBF. Na njegov prijedlog Hrvatski sabor 1861. pokreće pitanje Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, koje je njegovom zaslugom i materijalnom potporom otvoreno 1874. g. O njegovoj osvjedočenoj domoljubnosti govori činjenica da se zalagao za studij teologije na hrvatskom jeziku“, spomenuo je među ostalim rektor Guberac.
Profesorima i odgojiteljima KBF-a u Đakovu zahvalio je što su dio svog profesionalnoga, pa i osobnog života posvetili ovim mladim ljudima te ih pripremili i odgojili za moralno, odgovorno i kompetentno prihvaćanje budućih službi i obveza, naglasivši kako je diploma njihovim rukama zajednički uspjeh. Čestitajući diplomantima, istaknuo je: „Izabravši ovaj studij odlučili ste se za svoj intelektualni, ali još više za duhovni rast. Vidjeli ste u tome vlastitu budućnost u svojoj domovini, ali isto tako vjerujem da ste, odabravši ovaj studij, vlastitim primjerom željeli pridonijeti budućnosti domovine. Današnji dan potvrda je da ste tijekom studija marljivo stjecali nova znanja, no ispred vas je onaj teži, veći dio zvanja – svojim životom odvažno i hrabro, nesebično svjedočiti moralne i duhovne vrednote koje ste naučili tijekom svoga zahtjevnog studija. Siguran sam da će vam pritom dobrobit zajednice biti uvijek na prvom mjestu, da ćete promicati autentične, humane i univerzalne vrijednosti te da ćete biti moralno odgovorni članovi društva koji kritički promišljaju, osposobljeno i mudro djeluju, kako bi pridonijeli sveopćem dobru.“
Na kraju je čestitao novoizabranom dekanu KBF-a u Đakovu, prof. dr. Vladimiru Dugaliću, iskazujući uime Uprave punu podršku u svim budućim nastojanjima koje će poduzeti na dobrobit, boljitak i razvoj KBF-a.
Iz pozdravne riječi prof. dr. Marija Cifraka, dekana KBF-a u Zagrebu
U svome obraćanju dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak spomenuo je među ostalim kako je događaj Duhova doveo evanđelje u kontakt s različitim kulturama i jezicima. „Na prvim Duhovima svi koji su primili Duha Svetoga postali su proroci Riječi. Poslani su u svijet kako bi počeli stvarati novo nebo i novu zemlju. Vjerujemo da je isti duh u našoj sredini danas, i poziva nas da budemo proroci nove evangelizacije. Osobito vi, drage diplomantice i diplomanti, pozvani ste kao teolozi biti proroci Riječi. Tu proročku ulogu želim vašem fakultetu na njegov dan koji srdačno čestitam uime KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i prisutnih prodekana, svih profesora, djelatnika i studenata“, čestitao je dekan Cifrak.
Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić, izričući kako su grad đakovo i njegovi stanovnici ponosni na KBF, jedinu visokoškolsku ustanovu u gradu. Istaknuo je neraskidive veze Đakovčana s KBF-om, Bogoslovnim sjemeništem i cijelom Nadbiskupijom te dekanu KBF-a, svim djelatnicima i studentima čestitao Dan fakulteta.
Obraćanje dekana KBF-a u Đakovu prof. dr. Vladimira Dugalića
Na početku govora dekan prof. dr. Vladimir Dugalić pozdravio je sve goste te rekao kako je ovaj dan prigoda da se spomenu prošlosti, osobito dana kada je davne 1806. godine započeo filozofsko-teološki studij u Đakovu. „Nije preuzetno reći da fakultet su zapravo ljudi koji na njemu rade i da je on živ onoliko koliko svatko od sebe njemu daruje svoga vremena, znanja i sposobnosti. Ove godine započeli smo 213 akademsku godinu i s ponosom možemo reći da, unatoč svim izazovima s kojima se susrećemo, naše učilište ide stopama svojih prethodnika koji su ga strpljivo, uporno i marljivo gradili“, rekao je dekan Dugalić, iznijevši potom podatke o radu i zalaganju Fakulteta, na kojemu je trenutno upisano 137 redovitih studenata, od kojih su 24 svećenička kandidata, 1 redovnica te 112 studenata laika koji pohađaju Sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij.
„Novo vrijeme pred nas stavlja i nove izazove. Demografska kriza, uzrokovana ponajviše padom nataliteta i odlaskom mladih u inozemstvo, što dovodi do opadanja broja studenata, ali i zasićenosti određenim zanimanjima na tržištu rada, zahtijeva izradu novih studijskih programa koji će odgovoriti zahtjevima današnje evangelizacije. Noviji crkveni dokumenti stoga ističu kako više nije dovoljna interdisciplinarnost teološkog studija, nego treba težiti transdisciplinarnosti u kojoj se crkveni studiji ne mogu više ograničiti na prenošenje spoznaja, stručnosti i iskustava ljudima i ženama našega doba, koji žele rasti u njihovoj kršćanskoj svijesti, već trebaju preuzeti hitnu zadaću izrade intelektualnih alata kadrih predložiti se kao paradigme djelovanja i mišljenja, korisnih za navještaj u svijetu obilježenom etičko-religijskim pluralizmom. To iziskuje ne samo duboku teološku svijest, već i sposobnost shvaćanja, planiranja i provođenja sustavâ predočavanja kršćanske vjere koje je kadro duboko prodrijeti u različite kulturalne sisteme.
Otuda proizlazi i hitna potreba da se s tog stanovišta i u tom duhu revidira arhitektonika i metodička dinamika kurikula studija što ih je predložio sustav crkvenih studija: u njihovom teološkom izvoru, u njihovim nadahnjujućim načelima i u njihovim različitim razinama disciplinarnog, pedagoškog i didaktičkog ustroja. Ta se prigoda izražava u zahtjevnom ali vrlo produktivnom naporu: promisliti i posuvremeniti svrhovitost i ograničenost disciplina i naučavanja što su poučavani u crkvenim studijima unutar ove specifične logike i u skladu s ovom specifičnom svrhom. Jer, danas ‘je u tome smislu potrebna evangelizacija koja je kadra rasvijetliti nove načine odnosa s Bogom, drugima i okolinom, i koja pobuđuje temeljne vrednote. Nužno je doći tamo gdje se oblikuju nove priče i paradigme’.
U tom smislu, danas, kao i u svakom dobu, Katolička Crkva i dalje ima zadaću doprinijeti, vlastitom baštinom istina i vrijednosti, izgradnji solidarnog humanizma. To pretpostavlja da odgojno-obrazovani programi budu usmjereni prema obrazovanju koje će omogućiti svakom građaninu-vjerniku da se osjeća aktivnim sudionikom u izgrađivanju solidarnog humanizma. Sredstva koja se koriste moraju poticati pluralizam, uspostavljajući prostore dijaloga s ciljem razrade etičkih pitanja i propisa. U obrazovanju za solidarni humanizam mora posebno paziti da usvajanje znanja uključuje poznavanje etičkog univerzuma u kojem osoba djeluje. Konkretno, to pravilno shvaćanje etičkog univerzuma mora voditi prema sve većem širenju obzora općeg dobra, kako bi, na kraju, obuhvatio cijelu ljudsku obitelj.“
Dodjela nagrada i zahvalnice
Odlukom Povjerenstva za nagrađivanje, potvrđenoj na sjednici Fakultetskog vijeća KBF-a u Đakovu, dekanovu nagrada za najbolji uspjeh tijekom studija primili su studenti: Vladimir Sabo (4,571), Antonio Pekić (4,571), Matea Čelik (4,675), Bruno Diklić (4,983), Domagoj Brkić (4,975) te Leonnel Radinski (4,776).
G
odišnju nagradu za najbolji diplomski rad u akademskoj godini 2017./2018. dobio je diplomant Goran Franjić za rad pod naslovom Teološka narav monaštva prema nekim vidovima teologije Hansa Ursa von Balthasara, rađen pod vodstvom mentora doc. dr. sc. Borisa Vulića, koji je i predstavio nagrađeni rad.
Zahvalnica Fakulteta dodijeljena je mr. sc. Luki Marijanoviću, umirovljenom profesoru KBF-a u Đakovu, povodom obilježavanja 75 godina života. Odluku Povjerenstva obrazložio je prodekan prof. dr. Stjepan Radić.
Glazbenim izvedbama program je obogatio Studentski zbor pod vodstvom mo. Ivana Andrića te prof. Marijana Matijević (sopran) i prof. Mateja Matić (klavir). Susret je završio akademskom himnom Gaudeamus Igitur. Anica Banović – FOTOGALERIJA –
