ĐAKOVO (TU) – Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu 5. svibnja održana su dva gostujuća predavanja. Nakon uvodnog pozdrava prodekana doc. dr. Šime Šokčevića, o temi Suvremene tendencije u društvu – izazov za vjeronauk u školi govorila je prof. dr. Valentina Mandarić, a o Temeljnim izazovima i napetostima današnjeg odgoja i obrazovanja prof. dr. sc. Ružica Razum, obje s KBF-a u Zagrebu.
Suvremene tendencije u društvu – izazov za vjeronauk u školi
Prof. Mandarić izlaganje je podijelila u dva dijela, u prvom je naglasak stavila na situaciju u društvu, a u drugom je problematizirala stanje u Europi u kontekstu vjeronaučne nastave. Aktualizirala je pitanje današnjih brzih promjena te naglasila da je važno identificirati ih i imenovati, uočiti i znati interpretirati kako se te promjene reflektiraju na učenike. Istaknula je važnost detektiranja tendencija koje pokušavaju odvojiti odgoj i obrazovanje od kulture. Danas se odgoj i obrazovanje udaljavaju od svoje prvotne zadaće, a to je pomoć u razvoju ljudske osobe, naglasila je Mandarić. U sekulariziranoj kulturi visoki je stupanj predrasuda prema kršćanstvu. Tako je i kod nas u javnosti vjera marginalizirana i ponižavana, potiskuje se sveto i religijsko, a potenciraju ideologije tehnicizma, individualizma te utilitarizma. Naglašen je hedonizam, a uklanja se sve ono što onemogućuje racionalno kalkuliranje i profit. Postmoderna odbacuje i nastoji obezvrijediti prošlost, želi čovjeka koji zaboravlja vlastitu dušu i priklanja se horizontalnoj dimenziji, a napušta transcedentalnu. 
To je opasnost za vjeronauk, ali i golemi izazov, jer Mandarić predviđa da će potreba za duhovnim u ovom stoljeću biti jača nego ikad. Znanost sama nije dostatna, a religija bez znanosti neće preživjeti u XXII. stoljeću. Predavačica se dotakla i europskog konteksta u kojem je progovorila o različitim modelima odnosa Crkva-država te pitanju reguliranja vjeronaučne nastave. Apostrofirala je činjenicu da sve promjene koje se rapidno događaju u društvu, na svim područjima, su trajan izazov na koji vjeronauk u školi mora odgovoriti. Pitanje vjeronauka treba postati veća odgovornost teologa i teoloških učilišta, rekla je i posebno naglasila da je vjeronauk pozvan biti sol i kvasac školske pedagogije u društvu koje je utilitarističko, zanemaruje smisao, motivaciju, duhovno, transcedentno. Hoće li vjeronauk uspjeti, ne ovisi samo o politici, ili samo o vjeroučiteljima, nego i o svima nama, zaključila je Mandarić.
Temeljni izazovi i napetosti današnjeg odgoja i obrazovanja
U drugom predavanju prof. Razum već se u uvodu nadovezala na prethodno, istaknuvši da se naše društvo i Europa nalaze u dubokim promjenama koje je teško kontrolirati. Događa se raspadanje dosadašnjeg sustava vrijednosti, a uvodi se novi (kapitalizam, razvoj tehnologije, utilitarizam, ugodan život, želja za srećom, industrija, subjektivizam, moja sreća). Najupečatljiviji sindrom je brzina kojom se mijenjaju odgojno-obrazovni sustavi, istaknula je i pobrojala dosadašnje. Danas obrazovanje nije usredotočeno na pomaganje djeci u donošenju odluka već na prilagodbu raznim vanjskim zahtjevima. Pod pojmom znanja počinje se smatrati samo ono tehničko (privreda, gospodarstvo), pa obrazovanje ima samo funkcionalne ciljeve, jača kompetitivnu snagu građana, rekla je predavačica. Potom je potaknula na razmišljanje ističući kako je odgoj najmoćnija čovjekova djelatnost, gradi čovjeka, a ako je usmjeren samo prema funkcionalnim aspektima, postavlja se pitanje gdje to vodi. Oni koji odlučuju o ciljevima obrazovanja, školu vide kroz ekonomsku prizmu. A to su kratkoročni ciljevi i rješenja. Svaki se pojedinac vrednuje prema vanjskim kriterijima, za što su nam primjeri rang liste, pa se sve pretvara u statistiku i događa se jedno kvalificiranje znanja. Sve je standardizirano i nema mjesta za kreativnost. Svjedoci smo nepravde jer je standard jednak za sve, a svi ga se ne mogu držati. Na koncu predavanja prof. Razum dotaknula je i važno pitanje autoriteta, za koji je presudna unutarnja kvaliteta, a ne samo vanjska kvalifikacija položaja. Možemo reći da se današnje društvo odreklo autoriteta kada vidimo da malo dijete donosi odluke u obitelji. Dogodila se jedna epidemija popustljivog, permisivnog odgoja, istaknula je. Nakon predavanja uslijedila je zanimljiva i korisna rasprava. Marina Bošković/Leonnel Radinski/Anita Lučić
