ĐAKOVO (TU) – Dana 30. svibnja 2018. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je Kolokvij prigodom desete obljetnice objavljivanja dokumenta „Ti si Krist za nas i za sve ljude“ (Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske). Uvodni pozdrav održao je prof. dr. sc. Ivica Raguž, dekan Fakulteta, koji je istaknuo važnost Sinode za našu mjesnu Crkvu potaknuvši pritom na ozbiljnije bavljenje izjavama i dokumentima.
Prvo predavanje pod nazivom „Crkvo Đakovačka i Srijemska, što kažeš o sebi“? održao je mons. dr. sc. Marin Srakić, umirovljeni nadbiskup đakovačko-osječki. Mons. Srakić osvrnuo se na početak zasjedanja sinode koja se održala 1998. godine, istaknuvši pritom i poteškoće koje su sinodalne oce pratile na tom putu. Sinoda je održana radi teškog povijesnog konteksta kojim je obilježeno 20. stoljeće, uključujući ratove, a u crkvenim prilikama i II. vatikanski koncil. U obzir treba uzeti i ponovno obnavljanje biskupije i uspostavljanje župa, rekao je mons. Srakić. Također je naglasio i spremnost mnogih sudionika na suradnju i cjelokupno zalaganje za obnovu biskupije, nadilazeći pritom indiferentizam na što je i pozvana Crkva na putu.
Drugo predavanje održao je doc. dr. sc. Zdenko Ilić pod nazivom „Osim ako – pravni aspekt Izjava i odluka Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske“. Profesor Ilić je na samom početku izlaganja objasnio važnost krajevnih zakona i biskupijske sinode te zaporku „osim ako“ koji se u knjizi sinode nalazi na dva mjesta. Sinodske izjave po sebi su osvjedočenja tvrdnji vjerskih istina ili katoličkog morala, dok su odluke upravni akti sa konkretnim smjernicama, rekao je. Potom se osvrnuo na sadržaj sinodske knjige koja se sastoji od šest glavnih poglavlja objasnivši pojedine brojeve iz poglavlja, nakon čega se zadržao na brojevima koji su pravno gledajući nedovoljno točno formulirani.
Sljedeće predavanje u nizu održala je dr. sc. Ivana Bendra pod nazivom „Očekivanja i iskustva župnika u (ne)ostvarenju zaključaka Izjava i odluka Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske“. Profesorica Bendra je na samom početku izlaganja pozdravila sve prisutne te se nakon toga osvrnula na poteškoće u provođenju konkretnih odluka sinode. Potom je predstavila metodologiju i cilj svojega istraživanja, naglasivši kako je u ovom istraživanju bilo 25 sudionika, župnika. Među poteškoćama o kojima je bilo riječ kroz anketu i istraživanje, istaknula je i problem suradnje sa župnicima, odnos između nadbiskupije i župe, problem volontiranja i stvaranja preduvjeta za provedbu sinodskih odluka te upravo ove, a i mnoge druge poteškoće, ukazuju na to da sinodski zaključci nisu u potpunosti oživjeli. Na samom kraju predavanja profesorica je iznijela i nekoliko preporuka za poboljšanje provedbi sinodskih zaključaka, uzevši u obzir mišljenje ispitanika.
Pretposljednje predavanje održao je mr. sc. Igor Jakobfi s temom „Stanje i perspektive laikata u postsinodalnom vremenu“. U svojemu izlaganju o vjernicima laicima posebice se osvrnuo na vjeroučitelje laike. Apelirao je na svjesnu izgradnju njihovog identiteta i suodgovornost u naučavanju. U njegovom istraživanju sudjelovalo je više ispitanika, vjeroučitelja svih dobnih skupina. Upravo je ovo istraživanje pokazalo kako je mali broj vjeroučitelja upoznat s odlukama i izjavama biskupske sinode. Središnji dio izlaganja se sastojao od predstavljanja rezultata ankete koju je predavač proveo među vjeroučiteljima, a obuhvaćao je mnoga područja njihovog djelovanja, poput volontiranja, aktivnosti u župama, permanentnog obrazovanja i nastupanja u medijima.
Zadnje predavanje kolokvija održao je doc. dr. sc. Stanislav Šota pod nazivom „Kritički osvrt pastoralnih nastojanja –„zelena poljana i/li dolina smrti“? Kritički se osvrnuo na sam cilj i narav biskupijske sinode istaknuvši kako njene odluke nisu u potpunosti provedene među zajednicom. Naime, društveni i kulturni kontekst sinode se uvelike mijenjao te se stoga pojedine smjernice sinode nisu mogle inkorporirati u život biskupije. S druge strane, najveća vrijednost sinode je upravo njeno nastojanje u evangelizaciji, naravno uz liturgiju kao središte Crkve, zajednice vjernika. U konačnici je istaknuo kako je Crkvi potrebna veća dimenzija specijaliziranosti na određenim pastoralnim područjima. Slađana Bradarić / Foto: Marija Hardi
