OSIJEK (TU) – Izlazak iz tame – postabortivni sindrom i što o njemu trebate znati naziv je tribine održane 7. ožujka u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek u organizaciji Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ Đakovačko-osječke nadbiskupije i Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD), podružnice Osijek. O temi su govorili dr. Petar Bilić, psihijatar u Klinici za psihijatriju „Vrapče“ te Lidija Dugan, voditeljica duhovnog programa za ozdravljenje žena koje pate od postabortivnog sindroma „Oprostom oslobođene“. Moderator i duhovni pratitelj tribine bio je duhovnik HKLD-a, vlč. izv. prof. dr. Stjepan Radić, koji je pozdravivši predavače učinio kratak uvod u problematiku. Prisutne je pozdravila i predsjednica HKLD-a, podružnice Osijek, specijalist pedijatrije, Anamarija Čondor.
Vlč. Radić ponajprije je citirao encikliku pape Franje Amoris Laetitia (Radost ljubavi) gdje papa ističe da je bračni par koji voli i rađa život pravi živi kip – ne od kamena ili zlata – kadar očitovati Boga stvoritelja i spasitelja. Zato je plodna ljubav, simbol Božjih intimnih odnosa. „Večeras ne namjeravamo progovarati o moralnoj strani ovog, ne samo za Crkvu već i zdravi razum, neprihvatljivog čina, već onoga što dolazi poslije njega, a to je drama savjesti. Želja nam je, zajedno s predavačima, ponajprije pomoći svim onim ženama koje su zarobljene u vlastitoj savjesti zbog ishitrene odluke počinjenja pobačaja. Postoji izlazak iz tame, tame patnje i neznanja s obzirom na pobačaj“, rekao je vlč. Radić otvarajući perspektivu nade i svjetla za sve žene koje su se našle u ponoru postabortivnog sindroma.
Zatim je uslijedilo predavanje dr. Bilića koji je na stručan, ali opet široj publici prilagođen način, ukazao na postabortivni sindrom kroz prizmu svoje struke. Naveo je kako se nitko ne bavi temom postabortivnog sindroma, odnosno postavlja se pitanje postoji li uopće taj sindrom. Iznoseći podatke za razdoblje od 2002. do 2015. godine, predavač je ustvrdio kako je broj pobačaja narastao, ali broj pobačaja na zahtjev žena pada. Napomenuo je kako tema abortusa u Hrvatskoj nije popularna, a ono što zabrinjava jest – da postabortivni sindrom nije službena dijagnoza, već ga se želi prikazati kao dio PTSP-a (posttraumatskog stresnog poremećaja). Predavač se također osvrnuo na podatke iz znanstvenih publikacija gdje je navedeno da 80% žena može imati psihičke poremećaje nakon pobačaja. Depresija, anksioznost, zlouporaba psihoaktivnih tvari itd. učestalije su kod žena koje su učinile pobačaj. Naglasio je kako pobačaj utječe ne samo na ženu, već i na muškarca i njihove odnose, te da su ti parovi skloniji razvodima. Kod osoba koje su imale pobačaj reakcija može biti naknadna. Može se javiti psihološka napetost, suicidalnost, samokažnjavanje, što ovisi i o tipu ličnosti, rekao je dr. Bilić. Pojasnio je i kako je problem psihijatra nedostatak vremena za iscrpan razgovor s pacijentom, pa se liječenje ograničava na farmakoterapiju. Na kraju izlaganja dr. Bilić izrazio je nadu da će službena psihijatrija naći dovoljno prostora i vremena za ovu izuzetno bitnu problematiku.
Voditeljica duhovnog programa za ozdravljenje žena koje pate od postabortivnog sindroma „Oprostom oslobođene“, L. Dugan osvrnula se na problematiku Vukovara koji je bio centar pobačaja, a sada je grad u kojemu se iz dana u dan povećava natalitet. Sve je počelo s Inicijativom „40 dana za život“ koja je u Hrvatskoj pokrenuta tijekom korizme 2014. godine, a u Vukovaru tijekom korizme 2015. godine. Već prvih dana kada je Inicijativa krenula s molitvom pred vukovarskom bolnicom javila se trudnica za razgovor i pomoć. Inicijativa „40 dana za život“ i Udruga Betlehem uspjeli su zbrinuti ženu i tada još nerođeno dijete. U Hrvatskoj je tijekom ove Inicijative do sada službeno spašeno 47 života, naglasila je voditeljica. Zatim je pojasnila kako je u svibnju 2016. krenuo rad s prvom grupom ženama u programu „Oprostom oslobođene“ tijekom kojega se obrađuje i prolazi kroz biblijske tekstove i likove. Program je utemeljen na Svetom pismu i ima 100% učinkovitost jer iza toga stoji Gospodin, naglasila je L. Dugan. Spomenula je i kako su se u program počeli javljati i muškarci s ranama ukradenog očinstva te istaknula – uloga muškarca, koji je glava svojoj ženi kao što je Krist glava Crkvi, govori o važnosti muškarca da zaštiti ženu i nerođeno dijete, a tako štiti i glavnu stanicu ovoga društva, obitelj.
Uslijedila su svjedočanstva dvije majke, koje su govorile o svojoj boli zbog učinjenog pobačaja i liječenju kroz program „Oprostom oslobođene“.
Sljedeća korizmena tribina održat će se 14. ožujka na temu „Roditelji pred izazovima odgoja djece“ o čemu će govoriti izv. prof. dr. Ivica Pažin. Vjera Ninčević/Stjepan Radić
