Svetkovina Bogojavljenja u Đakovu

ĐAKOVO (TU) – U koncelebraciji generalnog vikara mons. Ivana Ćurića, mons. Luke Marijanovića te mons. Josipa Bernatovića, đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić predvodio je u đakovačkoj katedrali svečano misno slavlje na svetkovinu Bogojavljenja 6. siječnja 2015.

Nakon evanđeoskoga odlomka mons. Ivan Ćurić otpjevao je tradicionalni proglas o svetkovini Vazma i tijeku liturgijske godine, a potom je nadbiskup u prigodnoj homiliji istaknuo kako je Božić početak središnjeg otajstva spasenja, koje ima svoj vrhunac u muci, smrti i uskrsnuću te je Božićna noć zato duboko vezana uz uskrsnu noć i vazmeno bdijenje, kada se Isusovo spasenje dovršava u njegovoj slavnoj smrti i uskrsnuću. “Po našem tjednom svetkovanju Uskrsa i sjedinjenju s njim u pričesti, svaki od nas vjernika preuzima onu ulogu koju je za mudrace imala zvijezda. Mi počinjemo svijetliti kao sinovi svjetla. Bog i njegova spasenjska snaga počinju se očitovati u našem svakodnevnom životu”, rekao je nadbiskup.

Cijeli događaj s mudracima ima simboličko značenje našega ljudskog putovanja prema vjeri, ustvrdio je nadbiskup te dodao kako su oni došli u Betlehem kao predstavnici različitih naroda i kultura da se poklone i prizna­ju Onoga jedinoga i ono jedino što može ujediniti, jedinoga u kojemu su uglavljene općeljudske vrednote – Novorođeno Dijete Isusa. Rekavši kako su ga mudraci pronašli pomoću svoga proučavanja zvijezda te ga priznali Bogom i čovjekom, nadbiskup je primijetio kako su mudraci, intelektualci, shvatili da će se na jednom mjestu i u jednoj kulturi, u jednome narodu roditi čovjek koji će biti simbol jedinstva oko kojega se svi ljudi mogli skupiti. “Ti su intelektualci došli tražiti to mjesto kod zemaljskog autoriteta, negdje u krugovima vlasti. No, ono što objedinjuje ljude, princip jedinstva ljudskoga roda nije u krugovima zemaljske vlasti”, istaknuo je nadbiskup.

Potom je ukazao na jedno od trajnih iskustava svijeta – da vlast želi iskoristiti znanstvenike i intelektualce. “Nažalost, oni se često i dadu manipulirati te podvrgavati ciljevima raznih ideologija i vlasto­držaca; ponekad, čak i onih tiranskih. Intelektualci vlastodršcima stvaraju i obrazlažu ideologije. Pružaju im čak i obrazloženja te argumente koji služe kao podloga za nepravedne obračune s ljudima. Uvijek smo svjedoci da neki ljudi od znanosti i kulture, intelektualci i književnici, koji bi se trebali baviti traženjem onog najboljeg za sav ljudski rod, onoga što ujedinjuje sve ljude; koji bi trebali biti poticaj za otkrivanje univerzalnih vrijednosti, služe nekim vlastodršcima, ljudima od vlasti. Takvi su intelektualci, koji svoje sposobnosti ne usmjere na dobro, nego na opravdavanje postupaka vlasti i vlastodržaca, često izvorište velikih zala”, rekao je nadbiskup.

Okupljene vjernike nadbiskup je pozvao da budu poput trojice mudraca koji su slijedili svoju nutarnju slutnju, krenuli svojim putem. “Kristovi vjernici moraju imati ‘svoju glavu’, moraju tražiti istinu i one vrijednosti koje se, možda, i ne sviđaju njihovim suvremeni­cima, ali jedine mogu ljude dovesti do mira, do pravednosti i do ljubavi među ljudima. No, da bi to mogli, moraju se najprije sami pokloniti Bo­gu”, zaključio je u homiliji nadbiskup Hranić. A. Banović