ĐAKOVO (TU) – Na svetkovinu Bogorodice Marije i Svjetski dan mira, 1. siječnja 2015., svečano misno slavlje u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra predvodio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup, uz nadbiskupa u miru mons. Marina Srakića, generalnoga vikara mons. Ivana Ćurića, mons. Josipa Bernatovića te vlč. Marija Brkića.
U svojoj homiliji nadbiskup se osvrnuo na ovogodišnju poruku pape Franje uz Svjetski dana mira, u kojoj Papa među ostalim govori kako je za „odurnu pojavu, koja dovodi do gaženja temeljnih ljudskih prava, podjarmljivanja drugoga i zatiranja njegove slobode i dostojanstva“ kriva stvarnost grijeha; kako je grijeh “uzrok odbacivanja i zlostavljanja drugih ljudi, kršenja njihova dostojanstva i temeljnih prava te institucionalizirane nejednakosti, koja danas ima mnogo oblika i predstavlja institucionalizirane oblike i današnjega novoga ropstva”. Pritom je nadbiskup istaknuo kako zakonodavstva pojedinih zemalja stvaraju ili omogućuju pravu ovisnost i iskorištavanje radnika od poslodavaca te pravo podjarmljivanje i raspolaganje drugim ljudima. Donose se zakoni koji legaliziraju nepravdu, pljačku, lišavanje slobode i omogućavaju prisiljavanje drugih na život u uvjetima sličnim ropstvu; tolerira se nepoštovanje zakona koje omogućuje poigravanje ljudima i postupanje s drugim ljudima kao s privatnim vlasništvom ili kao s pukim predmetima.
“Papa u svojoj poruci izričito spominje radnike i radnice, a u mnogim zemljama i maloljetnike, koji su podjarmljeni zbog toga što radno zakonodavstvo ne zadovoljava niti minimalne međunarodne propise i standarde. U tom kontekstu možemo se pitati kako se kod nas u Hrvatskoj osjećaju brojne radnice i radnici u trgovačkim lancima koji zbog loših zakona (koji svojim odredbama štite krupni kapital, uvoz i financijske interese pojedinaca) te zbog toga što odgovorne institucije k tome toleriraju izrabljivanje tih radnica i radnika te nepoštovanje i onih njihovih minimalnih prava predviđenih u tim lošim zakonima?! Ne graniči li rad u nekim od trgovačkih lanaca s podjarmljenošću i određenim oblikom suvremenoga ropstva?!” zapitao je nadbiskup Hranić.
Okupljene vjernike nadbiskup podsjeća kako Papa spominje i tragičnu situaciju brojnih migranata koji često trpe glad, strah, nesigurnost, bivaju lišeni slobode, izvrgava ih se tjelesnom i spolnom zlostavljanju; žive i rade u uvjetima nedostojnim čovjeka. Dotiče “odurnu” trgovinu migrantima i drugim ljudima, ljudskim organima, prisilno vojačenje i prosjačenje, prikrivene oblike međunarodnog posvajanja, proizvodnju i prodaju droga, ljude koji su žrtve otmice, zatočeništva i iživljavanja terorističkih skupina, djevojke i žene prisiljene na udaju… Spominje siromaštvo i nerazvijenost, nemogućnost pristupa obrazovanju, te se pita nisu li sve to oblici suvremenoga ropstva, tako često tolerirani i prešućivani. Pita se nisu li korupcija koja traži sudioništvo posrednika, državnih institucija i službenika, nasilje, kriminalne aktivnosti i terorizam uzroci novih te daljnjih oblika ropstva.
“Nasuprot tim mnogostrukim oblicima suvremenoga ropstva na globalnoj razini papa Franjo u svojoj poruci kaže da je Bog u Isus Kristu otkupio odnose među ljudima, uključujući i odnose između robova i njihovih gospodara, rasvijetlio je i robovima i njihovim gospodarima ono što im je zajedničko, a to su posinstvo i veza bratstva u Kristu”, rekao je nadbiskup Hranić, dodavši kako Papa potiče sve – države, Crkvu, redovničke zajednice, nevladine organizacije i udruge civilnog društva – da dotaknu Kristovo trpeće tijelo kroz zajedničku suradnju na institucionalnoj razini, kroz osobno uključivanje u udruge civilnoga društva i nevladine organizacije te kroz predanost u borbi protiv svih tih suvremenih oblika ropstva: pomažući žrtvama, njihovu rehabilitaciju pod psihološkim i odgojno-obrazovnim vidom te njihovu reintegraciju u društvo u kojemu žive ili iz kojega potječu.
A. Banović
