Svetkovina Bezgrješne u Đakovu

Svečana akademija

Himnom Bogoslovnog sjemeništa “Sve zrake tvoje” započela je 6. prosinca u Dvorani biskupa Antuna Mandića svečana akademija u čast Bezgrješne, zaštitnice Bogoslovnog sjemeništa, koju su organizirali bogoslovi i njihovi odgojitelji. Uz rektora Sjemeništa, mo. Ivana Andrića, proslavi je nazočio nadbiskup mons. Đuro Hranić, nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, profesori KBF-a predvođeni dekanom prof. dr. Ivicom Ragužem, sestre sv. Križa, brojni svećenici, vjernici đakovačkih župa te velik broj vjernika osječke Župe sv. Ćirila i Metoda, sa svojim župnikom vlč. Alojzom Kovačekom.

 Stjepan Matezović, duktor bogoslovske zajednice, nazočnima se obratio referatom “Bezgrješna – ikona posvećenoga života”, te pod vidom Marijine osobnosti, i to kao djevice, siromašne i poslušne službenice Božje, govorio o sastavnicama evanđeoskih savjeta čistoće, siromaštva i poslušnosti. Tako je, među ostalim, rekao kako čistoća na poseban način oslobađa čovjekovo srce, u kojem to oslobađanje ima smisao potpunog otvaranja duha i srca Gospodinu. Takva se oslobođenost duha očituje u Mariji, a krajnji cilj zavjeta čistoće je upravo to da u čovjeku porastu njegove sposob­nosti za ljubav. “Ostvarujući u sebi puninu djevičanstva, Marija je u dubini svoga bića otvorila neizmjeran prostor neznatnosti, siromaštva, koje joj je dalo sposobnost i spremnost na rođenje samoga Boga”, naglasio je duktor Matezović, dodavši kako je karakteristika istinske poniznosti poslušnost, a za pravu poslušnost potrebna je vjera te sav odgoj za poslušnost mora u prvom redu ići za razvijanjem duha vjere.

Obraćajući se okupljenima, rektor Andrić podsjetio je kako se ove godine navršava 160 godina otkako je 8. prosinca 1854. bulom Ineffabilis Deus papa Pijo 9. proglasio dogmu o Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije, koja počiva na tisućljetnom uvjerenju Crkve da je Bog Mariju, već od njezina samog početka, pozvao da postane majka Božjega Sina. “Latinski izraz za marijansku dogmu, Immaculata Conceptio, uz svoje osnovno značenje mogao bi također značiti i besprijekoran koncept/nacrt, savršenu zamisao. Blažena Djevica Marija, Immaculata Conceptio, uspjeli Božji nacrt, savršeni model čovjeka, štoviše i čitavog stvorenja! Marija – Immaculata Conceptio, podsjećanje je na dobro stvorenje Božje. Ona postaje slika nade novoga stvorenja, stvorenja u kojem će opet vrijediti ono što je Bog rekao na početku, u stvaranju – da je sve dobro!

“Jasna sjajna predodžba uspjelog čovještva i nepovrijeđenog stvorenja omogućuje da se privremeno istaknu i sadašnje mračne strane i stvarne i duboke ozlijede. Gledati život kao sjajan dar prati iskustvo mnogih da je život veliki zahtjev. Svijet u kojem živimo nije besprijekoran koncept – u najboljem slučaju je njegova vrlo nesavršena provedba. Još čekamo na dovršenje spasenja. Još čekamo na očitovanje novog stvorenja. Još čekamo na ponovni Kristov dolazak kojemu nas vodi i ovogodišnje Došašće, stavljajući nas, poput đaka ponavljača, svake godine iznova na put obraćenja, ozdravljenja od zla i na put želje za osobnim dovršenjem, a upirući nam pogled na Mariju u kojoj je vidljivo što smo mi, te što trebamo sve jasnije postajati”, rekao je rektor Andrić, uputivši pozdrav nazočnima te uputivši zahvalu svima koji su uložili trud u pripremu svečane akademije.

Na kraju programa prisutne je pozdravio nadbiskup Hranić te istaknuo kako je Blažena Djevica Marija dala pravi odgovor na Božji upit i njegovo traženje. “Ona ne bježi nego prihvaća razgovor. Ne želi biti kao Bog, niti se natjecati s njime, već želi ponizno surađivati. Budući je pristala suradnju s Bogom, omogućila je svima nama da nađemo pravi odgovor na Božji upit, bez straha, skrivanja, bijega, znajući da nas je Bog pogledao i prije nego smo postali sposobni za odgovor. Po Marijinu odgovoru i mi smo sposobni za odgovor, po njezinoj vjeri i nama je dana mogućnost vjere. Jer je bila ponizna, Marija je postala prostorom susreta Boga i čovjeka”, rekao je nadbiskup, svima zaželjevši hrabrost koju je imala Blažena Djevica Marija.

U glazbeno-recitatorskom programu nastupili su bogoslovi đakovačkog sjemeništa te Mješoviti katedralni zbor.

Vespere uoči blagdana

U nedjelju, 7. prosinca u Bogoslovnom sjemeništu održane su svečane Vespere uoči blagdana Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. Na svečanom slavlju sudjelovali su svi bogoslovi zajedno s poglavarima Bogoslovnog sjemeništa predvođeni generalnim vikarom mons. mr. Ivanom Ćurićem. Generalni vikar je u kratkom govoru napomenuo da svi ljudi, napose bogoslovi i svećenici moraju biti promicatelji i širitelji Božje Riječi svakom čovjeku ovoga svijeta, a sedmorici novih bogoslova, koju su po prvi puta obukli na sebe reverendu, čestitao je ovaj dan i poručio da ga nose dostojanstveno, s puno ljubavi prema Kristu i Blaženoj Djevici Mariji.

Euharistijsko slavlje

Povodom proslave Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, zaštitnice Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, 8. prosinca mons. Kiro Stojanov, skopski biskup predvodio je svečano euharistijsko slavlje u kapeli Sjemeništa. U koncelebraciji su bili mons. Hranić, poglavari Sjemeništa na čelu s rektorom Andrićem, dekan Raguž, svećenici iz središnjih nadbiskupijskih ustanova, Svećeničkog doma i drugih župa Đakovačko-osječke nadbiskupije. Slavlju su, uz bogoslove, prisustvovale sestare sv. Križa, profesori, osoblje i studenti đakovačkog KBF-a.

Na početku euharistijskoga slavlja, nadbiskup Đuro pozdravio je sve okupljene te je izrazio radost i zadovoljstvo zbog prisustva biskupa Stojanova. U svojoj homiliji mons. Stojanov naglasio je da nas liturgija vodi do samih početak našeg postojanja, slaveći je dodirujemo otajstvo ljudske tragedije, ali i ljudskoga spasenja. Čovjekovo htijenje da bude kao Bog, neposluh Adama i Eve, urodio je grijehom, čovjek je okrenuo svoje lice od svjetla u tamu, a Božja milost vraća se posluhom novog Adama – utjelovljenog u Isusu Kristu, i nove Eve – Marije. U otajstvu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije Bog u milosti stvara novo čovječanstvo, koje treba biti rođeno iz smrti i uskrsnuća novoga čovjeka, Isusa Krista.

„Isus je postao naš brat, ali i naš Otkupitelj. Svaki kršćanin, a napose biskup, svećenik, bogoslov, mora otvoriti svoje srce, utrobu Božjoj riječi i svojom odgovornom suradnjom omogućiti da Riječ tijelom postane te Isus po nama i danas utjelovljen, bude nošen i naviješten kao jedini Spasitelj“, poručio je biskup Stojanov. Misno slavlje uzveličao je Zbor bogoslova uz orguljsku pratnju Emanuela Matesa, bogoslova Skopske biskupije. A. Banović/L. Ivković