ĐAKOVO (TU) – Ured za pastoral tradicijske kulture Đakovačko-osječke nadbiskupije organizirao je 15. studenoga 2014. na KBF-u u Đakovu seminar za voditelje kulturno-umjetničkih društava i djelatnike u tradicijskoj kulturi na temu “Očuvanje tradicijske baštine u izvanrednim okolnostima”.
Sudionike je pozdravila s. Viktorija Šimić, voditeljica Odbora za pastoral tradicijske kulture. Odbor želi pružiti svoj pastoralni doprinos 
njegovanju, osvježavanju i daljnjem razvoju kulturnog stvaralaštva prožetog kršćanskim duhom, a koji je u uskoj povezanosti s liturgijskim životom Crkve. Obzirom na bogatstvo hrvatske kulturne baštine, posebnu pozornost želi posvetiti onim običajima u čijim su korijenima ugrađeni vjerski elementi, kao i pučkim pobožnostima koje izviru iz liturgije, ali su inkulturirane i neodvojive od tradicijske kulture, istaknuli su članovi Odbora. Upravo u tom smjeru prvo predavanje na temu “Tkanje: socijalno-odgojna dimenzija” održao je preč. Mato Knežević, župnik u Garčinu i dekan Garčinskoga dekanata.
O spašavanju baštine u poplavljenom području županjske posavine – u Gunji, Rajevom Selu i Račinovcima, govorila je mr. sc. Janja Juzbašić, kustosica Zavičajnog muzeja “Stjepan Gruber” iz Županje, koji je tijekom lipnja i srpnja ove godine bio organizator Akcije spašavanja baštine na područjima ugroženima poplavom, u naseljima Gunja, Račinovci i Rajevo Selo. Istaknula je pritom kako je u akciji sudjelovalo više od 50 muzealaca s područja Slavonije i čitave Hrvatske te volonteri i zaposlenici javnih radova.
Cijeli projekt spašavanja baštine odvijao se svesrdnu pomoć i potporu Ministarstva kulture te uz suglasnost Županijskoga i općinskih stožera za obranu od poplava. Sakupljeno je i dokumentirano više od tri tisuće različitih etnografskih predmeta, umjetničkih slika, misnoga ruha, knjiga, arhivske građe te ostale vrijedne kulturno-povijesne građe koja će u dogledno vrijeme biti predstavljena široj javnosti, a vjerojatno će postati i sastavni dio inventara budućeg Muzeja Cvelferije.
Nakon predavanja u dvorani Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice uslijedila je revija narodnih nošnji, autora preč. Mate Kneževića, koja je svojom raskoši i raznolikosti oduševila nazočne posjetitelje. Sudionicima seminara pridružio se i nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, zahvaljujući Odboru za pastoral tradicijske kulture, čije će djelovanje, kako je istaknuo, biti na blagoslov svim vjernicima i na opće dobro čitavoga naroda.
Zahvalu je uputio i predstavnicima kulturno-umjetničkih društava, rekavši: “Ovaj susret neka bude znaj jednog vrednovanja vaših nastojanja, izraz podrške s naše strane prema vašem djelovanju. Nudimo vam ruku suradnje jer duboko vjerujemo da će to biti na obostranu korist. Vas u KUD-ovima osnažiti će ako se povežete još više i budete još više i snažnije surađivali s vašim župnim zajednicama, a s druge strane, to će unijeti novu dimenziju radosti u naše župne zajednice”, rekao je nadbiskup Hranić.
Tijekom revije preč. Mato Knežević na zanimljiv je način upoznavao nazočne s karakteristikama narodnih nošnji što su ih imali prilike vidjeti. “Posebno mi je drago da sam ovu reviju mogao napraviti u prostorima Biskupije. Svećenik sam i želja je bila organizirati prvu biskupijsku reviju, općenito reviju izvan konkurencije, bez konkurentskih motiva, natruha, nervoze. Predstavljen je brodski kraj, koji je sigurno još širi i bogatiji nego što smo pokazali. Ovo je jedan dio općenito bogatstva tradicijske kulture brodskoga kraja, a neusporedivo
manji detalj, manja količina tradicijskog bogatstva hrvatskoga naroda jer, ako itko ima tih mogućnosti, onda to imamo mi u Hrvatskoj. Ja to zovem plodom Duha Svetoga kreativnosti kod našeg hrvatskog naroda. Sretan sam što je nadbiskup prihvatio inicijativu i upriličio kao dio seminara tradicijske kulture”, kazuje preč. Knežević, autor revije i vlasnih gotovo svih prikazanih narodnih nošnji.
Ovom revijom preč. Knežević želio je ujedno i obilježiti 25 godina svećeništva. Za 25 godina – 25 parova obučenih u narodnu nošnju. Kako ističe, etnologijom tj. platnom bavi se unazad devet godina i time oplemenjuje svoje slobodno vrijeme. “Puno sam stvari sačuvao od propasti, vatre, smeća te napravio kulturno dobro. Neki komadi koji su bili osuđeni na propast ovdje su prikazani kao nešto uistinu izvanredno”, kazuje autor. Brojni posjetitelji izrazili su oduševljenje viđenim te nadanje da ovo neće biti posljednja ovakva revija.
Anica Banović
