ĐAKOVO (TU) – U samostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Đakovu, 10. siječnja 2026. godine upriličeno je predstavljanje prijevoda knjige autorice Inge Sprenger Viol: „U svim stvarima pjesma sniva. Put i sudbina sestre Zdenke Schelingove.“ Knjigu je s njemačkoga jezika prevela s. M. Blaženka Perković, a program predstavljanja priredila je i vodila s. Marija Stela Filipović, urednica izdanja.
Početak programa bio je meditativno-molitveni. Obilježila ga je slovačka božićna pjesma Búvaj, dieťa krásne, uložené v jasle, koju su na slovačkom jeziku otpjevale s. Rastislava Ralbovsky i s. Deodata Kočonda. Prijevod te pjesme, Spavaj, Dijete divno, u jasle položeno, meditativno je pročitala s. Jelica Đuzel. Ta je predivna božićna pjesma uvela sve prisutne u ozračje Božića, u ozračje rođenja Božjega Sina, liturgijskoga vremena kojemu se već nazirao i kraj, jer je bila uočnica svetkovine Krštenja Gospodinova. To je također bila pjesma koja je podsjetila na još jedno rođenje, koje se zbilo na Božić prije 110 godina, a to je rođenje blažene sestre Zdenke Schelingove, Milosrdne sestre sv. Križa Slovačke provincije, prve slovačke blaženice.
Slijedio je svečani ophod unošenja slike blažene sestre Zdenke, kao još jednoga znaka njezine prisutnosti među nama. Sliku je nosila s. Iva Marija Prlić, novakinja, a pratile su je kandidatice i s. Amadea Birovljević s upaljenim svijećama. U recitalu, koji je slijedio, svaka je svijeća označavala važan događaj života blažene sestre Zdenke, a pročitane njezine misli o tom događaju bile su poticaj na zahvalnost za dar njezina života i za dar primjera nesebične ljubavi, prema Isusovoj poruci da „veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje“ (Iv 15,13). Tekst je recitala čitala s. Viktorija Šimić, a glas sestre Zdenke i navode njezinih misli s. M. Martina Fabijančić. Recital je završio svečanim unošenjem buketa bijelih ruža, koji je blažena sestra Zdenka zaželjela da joj njezina suzatvorenica, Helena Kordova-Wildeova, donese na grob. Budući da je Helena u svoj buket bijelih ruža stavila i jednu crvenu, kao simbol mučeništva, to isto ponovilo se i u ovom susretu. Buket je pred sliku blažene sestre Zdenke prinijela s. M. Margita Gašparovsky. U nj su stavljene sve potrebe i sva zahvalnost svih prisutnih na ovom molitveno-meditativnom dijelu susreta, svih prisutnih svećenika, skupine žena koja je toga vikenda u samostanskoj kući Betanija obavljala duhovne vježbe i svih onih koji su ponukani duhom došli po, ne baš povoljnom vremenu, magli i poledici, i slavili Gospodina, zahvaljujući za dar i zagovor blažene sestre Zdenke. Glazbena pratnja bila je povjerena samostanskom zboru i voditeljici, s. Josipi Pavli Jakić, koja je za ovu prigodu izabrala posebno sviralo – pozitiv – koji je dodatno pridonio svečanosti trenutka.
Nakon ovoga meditativnog dijela slijedio je program predstavljanja. Okupljene je u ime zajednice i u ime provincijalnoga vodstva pozdravila s. Doroteja Krešić, provincijalna savjetnica, ističući kako je godina 2026. godina obilježavanja 110. obljetnice rođenja blažene sestre Zdenke, i kako je istoga dana u Podunajskim Biskupicama, mjestu središnjega štovanja blažene sestre Zdenke, svečano otvoren Hodočasnički dom. Na tom su događaju sudjelovale s. Marija Brizar, provincijalna poglavarica, i s. Nikolina Nikolić, zamjenica provincijalne poglavarice.
Teološki osvrt na život i djelo Blaženice povjeren je preč. Vinku Sitariću, kanoniku Prvostolnoga kaptola Đakovačko-osječke nadbiskupije, koji je i sam sa sestrama Hrvatske provincije bio prisutan na proglašenju blaženom u Bratislavi 14. rujna 2003. godine, i koji je istaknuo, kronološkim slijedom, bitne naznake života i mučeništva blažene sestre Zdenke, te je pozvao sve prisutne na štovanje Blaženice, osobito kao zaštitnice svećenika. Naglasio je kako knjiga koju predstavljamo čini cjelinu s dosad objavljenim knjigama, a to su: Iza oblaka je moje ljubljeno sunce, Antona Habovštiaka (Đakovo, 2010.), i molitvenik Molitve blažene sestre Zdenke Schelingove (Đakovo, 2023.), u kojem su molitve blažene sestre Zdenke koje su također čudom spašene i koje je ona uglavnom znala moliti napamet.
Svoj prilog o samom prevođenju knjige dala je zatim i sama prevoditeljica – s. M. Blaženka Perković, prevoditeljica mnogih knjiga vezanih uz živote naših utemeljitelja.
Urednica knjige, s. Marija Stela Filipović, istaknula je rečenicu koju je Anton Habovštiak, prvi biograf blažene sestre Zdenke, izrekao u jednom razgovoru, a ta je da je sestra Zdenka poput rakete uzletjela na oltar. Sam proces za proglašenje blaženom trajao je tek 28 mjeseci. Poticaj je to svima da i mi svoje molitve pošaljemo, poput rakete, po zagovoru blažene Zdenke, u nebo, a ona neka nam snagom rakete i svojim zagovorom pomogne. Susret je završio svečanom molitvom Prve večernje Svetkovine Krštenja Gospodinova, na kojoj se taj poziv za zajedničkom molitvom počeo i ostvarivati. s. Marija Stela Filipović
