ĐAKOVO (TU) – U Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu 18. prosinca 2025. svečano je otvorena izložba fotografija „Najljepše božićne slike na svijetu“, autora Mihaela Kelbasa. Izložba, ostvarena u suradnji Spomen-muzeja biskupa Strossmayera i Srednje strukovne škole Antuna Horvata, u blagdansko vrijeme donosi gradu Đakovu poseban dar i pogled na unutrašnjost katedrale kakav do sada nije bio moguć.
Vrhunska djela sakralne umjetnosti
Izložbu je otvorila kustosica Spomen-muzeja Irena Ivkić, istaknuvši kako se ovim postavom božićne freske đakovačke katedrale ne predstavljaju samo kao vrhunska djela sakralne umjetnosti, nego i kao živi nositelji poruke koja nadilazi vrijeme u kojem su nastale. Posebno je naglasila važnost novog vizualnog čitanja poznatih motiva, koje publici omogućuje dublje razumijevanje njihova sadržaja i značenja.
Otac i sin Seitz u freskama savršeno ostvarili zamisli biskupa Strossmayera
O povijesnom, umjetničkom i simboličkom kontekstu fresaka govorio je dr. Mirko Ćurić, ravnatelj Srednje strukovne škole Antuna Horvata u Đakovu, oslanjajući se na bogatu stručnu literaturu i misli samoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U svom je izlaganju približio nastanak i značenje božićnih prizora u sklopu monumentalnog fresko-ciklusa đakovačke katedrale, osobito se zadržavši na slavnoj Seitzovoj fresci Rođenje Isusovo iz 1874. godine, koju je Milko Cepelić proglasio „najljepšom slikom Božića na svijetu“. Ćurić je istaknuo kako ta slika, kroz igru tame i svjetla, izražava samu srž kršćanske poruke: Kristovo rođenje kao svjetlo koje raspršuje tamu svijeta.
U nastavku se osvrnuo i na fresku Poklonstvo triju kraljeva. Govoreći o toj fresci, istaknuo je njezinu teološku i kulturnu slojevitost: prizor Bogojavljenja u kojem se Krist objavljuje svim narodima, ali i snažnu poruku koju je biskup Josip Juraj Strossmayer svjesno ugradio u kompoziciju. Uz mudrace s Istoka, na fresci se pojavljuju i likovi koji simboliziraju „naš narod“, čime se univerzalna kršćanska poruka povezuje s konkretnim povijesnim i narodnim iskustvom. Tako freska Poklonstva ne prikazuje samo biblijski događaj, nego postaje vizualni izraz Strossmayerove vizije naroda koji svoju nadu, snagu i budućnost pronalazi u susretu s Kristom, uz poznatu Strossmayerovu posvetu Slavi Božjoj, jedinstvu crkava, slogi i ljubavi naroda svoga!
Kada se spoje teologija i fotografija
Na kraju se okupljenima obratio sam autor izložbe, Mihael Kelbas, istaknuvši kako je u ovom projektu „spojio svoja dva zvanja – teologa i fotografa“. Kao teolog, ukratko je protumačio smisao Isusova rođenja onako kako je oslikano na freskama: rođenje u noći, u siromaštvu i tišini, ali istodobno kao događaj koji mijenja povijest i čovjekovu sudbinu. Dijete u jaslama nije samo prizor iz prošlosti, nego trajni poziv na svjetlo, nadu i obraćenje, ističe Kelbas.
Kao fotograf, Kelbas je pojasnio tehničku i koncepcijsku posebnost izložbe. Naime, freske se nalaze na visini od približno dvadeset metara, pa je promatraču koji sjedi ili stoji u katedrali nemoguće vidjeti mnoštvo detalja koje su slikari namjerno i vrlo promišljeno ugradili u kompozicije. Upravo zato su fotografije snimljene dronom, što je omogućilo približavanje freskama i izdvajanje ključnih detalja – pogleda, gesta, lica i simboličkih elemenata – koji u cjelini ostaju skriveni, a zapravo nose snažnu teološku i umjetničku poruku.
Kelbas je još istaknuo kako ga uz ove freske veže i osobna životna priča: odrastao je uz đakovačku katedralu, kao dijete i ministrant godinama ih je promatrao, molio pred njima i nadahnjivao se biblijskim motivima koje prikazuju. Upravo su ti prizori, duboko utisnuti u sjećanje i duhovno iskustvo, kasnije postali poticaj za njihovo novo “čitanje kroz fotografiju”. Iako je u prošlosti bilo pokušaja snimanja fresaka – uz pomoć skela i s velikim tehničkim ograničenjima – nikada do sada nije bilo moguće pristupiti im ovako blizu i precizno. Suvremena tehnologija snimanja dronom omogućila je kvalitetu i razinu detalja kakva ranije nije bila ostvariva, čime su freske prvi put predstavljene u punoj vizualnoj jasnoći.
Jer detalji čine razliku
Ovim suvremenim pristupom fotografija ne postaje puka reprodukcija, nego sredstvo tumačenja. Detalji koji su stoljećima bili iznad pogleda vjernika i posjetitelja sada se spuštaju na razinu oka, pozivajući na novo čitanje i dublje razumijevanje – prikazano je u tridesetak izdvojenih fotografija u ovom postavu izložbe. Tako se povijesna sakralna umjetnost susreće s modernom tehnologijom, a tišina freske stare 150 godina dobiva novi glas.
Izložba „Najljepše božićne slike na svijetu“ stoga nije samo estetski događaj, nego i susret teologije, umjetnosti i suvremene fotografije. U vremenu u kojem su slike brze i potrošne, ova izložba poziva na zaustavljanje, gledanje i razmišljanje i podsjeća da se smisao Božića, kako na freskama tako i u životu, često otkriva upravo u detaljima koje ne vidimo na prvi pogled. Detalji čine razliku u svemu, ističe autor fotografija, u freskama, u poruci, ali i u životu!
Brošura, video i magneti
Za ovu je prigodu pripremljen i prateći multimedijalni sadržaj koji dodatno obogaćuje izložbu. Snimljen je kratki video s odabranim detaljima fresaka, a otisnuta je i prigodna brošura s detaljnom povijesnom, ikonografskom i teološkom analizom božićnih prizora. Svaki posjetitelj izložbe na dar dobiva i mali suvenir – prigodni magnet s motivima fresaka.
Izložba „Najljepše božićne slike na svijetu“ otvorena je do 10. siječnja 2026. godine. Spomen-muzej biskupa Strossmayera
