ĐAKOVO (TU) – Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, proslavio je 6. studenoga svoj dan – Dies Facultatis. Proslava u 40. akademskoj godini osječkog Sveučilšta, 208. godini od ustanovljenja Dijecezanskog bogoslovnog učilišta Biskupijskog sjemeništa u Đakovu te 10. godini od osnutka KBF-a u Đakovu, započela je svečanim misnim slavljem u đakovačkoj katedrali-bazilici Sv. Petra, koje je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit, veliki kancelar KBF-a u Đakovu, mons. dr. sc. Đuro Hranić. U koncelebraciji su bili brojni svećenici, među kojima profesori KBF-a predvođeni dekanom prof. dr. sc. Ivicom Ragužem, odgojitelji Bogoslovnog sjemeništa na čelu s rektorom mo. Ivanom Andrićem, dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. sc. Pavo Jurišić te prof. dr. sc. Pero Vidović, SJ, s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu.
Na početku misnog slavlja nadbiskup je pozdravio okupljene u đakovačkoj prvostolnici, a diplomantima čestitao na uspješnom završetku studija i postizanju akademskog stupnja diplomiranih teologa – vjeroučitelja te podsjetio na 208 godina neprekidnog djelovanja teološkog učilišta i Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu. “Zahvaljujemo Bogu, dobrom Ocu, i svim ljudima stvorenima na njegovu sliku koji su se svojim životom ugradili i koji se ugrađuju u tu povijest i život tih institucija, te svima koji su nas do sada zadužili svojom suradnjom, pomoći, dobročinstvima, molitvom i drugim oblicima svoje podrške. Zato smo okupljeni na slavlju euharistije – molitvi hvale”, rekao je nadbiskup Hranić.
Iz propovjedi nadbiskupa Đure Hranića
U svojoj se propovijedi nadbiskup osvrnuo na pročitan ulomak Lukina Evanđelja, kada Isus ulazi u Šimunovu lađu, rekavši kako je ta slika bremenita poviješću. Na moru je Šimun Petar ribario bez Isusa, a “ribar ljudi” postaje samo zato što je, otkako je Isus ušao u njegovu lađu, postao njegov sljedbenik. Također, Isus se ne zadovoljava time da ga Petar samo sluša, već od njega traži da izveze lađu na pučinu i baci mreže za lov. Pune mreže Petra zatiču, našao se sam pred Gospodinom i sam pred sobom, priznaje Isusovo gospodstvo i izriče svoju nedostojnost. “Spoznaja samoga sebe događa se onako kako je to opisivao Sokrat. Čovjek tek pred Bogom otkriva tko je. Pred Bogom on otkriva svoje mogućnosti i svoju smrtnost. Otkrivajući tko je Isus, Petar otkriva tko je on sam”, istaknuo je nadbiskup.
Mladim diplomantima je posvijestio kako ono što su naučili tijekom studija, izvanstudijske aktivnosti i umijeća koja su razvijali nisu izgubljena ulaskom u odnos s Isusom. “Kad se Isus nađe u životnoj lađi, onda naša znanja i umijeća mogu biti veoma korisna, mogu biti nedostatna, u nekim situacijama i nevažna, ali kada ih stavimo u službu Isusu, kad lađu izvezemo i mreže bacimo na njegovu riječ, iz posluha prema njemu, onda svo naše znanje i sva naša umijeća odjednom postaju plodna”, rekao je nadbiskup Hranić.
Obraćajući se studentima, diplomantima i profesorima, nadbiskup je u homiliji zaključio: “Ne budemo li Isusa pustili da uđe u naš život, na našu lađu, ne budemo li računali na njega i s njime, uzaludno je svo naše znanje, uzaludne su sve naše titule i diplome, i sve naše umijeće. Mi ne možemo bez Isusa, bez duhovnosti i molitvenog života, bez vjerodostojnosti svoga vlastitog kršćanskog života. Mi vjerujemo da je s nama u našoj životnoj lađi isti Isus koji je davno ušao u Petrovu lađu. Pristupit ćete euharistijskom stolu da blagujete iz istog obilja koje je zateklo, prenerazilo i prosvijetlilo Petra. U priči o Petru prepoznajemo sebe, u pozivu Petru čujemo svoje ime, u Petrovu ponašanju prepoznajemo model svoga ponašanja. Vrijeme je da poput Petra ostavimo sve i krenemo za Isusom.”
Svečanost promocije diplomiranih teologa
Proslava je nastavljena u Dvorani biskupa Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i sveučilišne knjižnice Fakulteta akademskim činom promocije trideset i četvero (34) diplomiranih teologa te sveučilišnih specijalista Pastorala kriznih situacija. Mješoviti zbor KBF-a, pod vodstvom maestra Vinka Sitarića, otpjevao je državnu himnu, a nazočni su se minutom šutnje sa zahvalnošću prisjetili poginulih branitelja, žrtve Vukovara i svih žrtava Domovinskoga rata.
Uz velikog kancelara KBF-a, nadbiskupa metropolite mons. dr. Đuru Hranića, roditelje i rodbinu diplomanata, svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: prorektori Sveučilišta u Osijeku: prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, prof. dr. sc. Mario Vinković i prof. dr. sc. Damir Markulak; dekani i prodekani: prof. dr. sc. Snježana Rimac-Drlje, prof. dr. sc. Loretana Farkaš, prof. dr. sc. Pavo Filaković, prof. dr. sc. Zvonko Antunović, prof. dr. sc. Mirela Planinić, prof. dr. sc. Ivan Samardžić, prof. dr. sc. Damir Matanović, prof. dr. sc. Milan Sak-Bosnar, prof. dr. sc. Jasmina Lovrinčević, prof. dr. sc. Antoaneta Radočaj Jerković; potom dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. sc. Tonči Matulić i prodekanica prof. dr. sc. Ružica Razum, dekan KBF-a u Sarajevu prof. dr. sc. Pavo Jurišić i prodekan doc. dr. sc. Pavle Mijović, predstavnik Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu te pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Pero Vidović, SJ, predstavnici Grada Đakova te župnici župa današnjih diplomanata.
Godišnju nagradu za najbolji diplomski rad na temu “Teologija kao znanost kod Tome Akvinskoga” dobio je student Ante Svirać. Za uspjeh u studiju i zauzetost u životu i radu KBF-a u Đakovu nagrađeni su: Krešimir Bošnjak, student druge godine studija (4,90); Dinko Glavaš, student treće godine studija (4,85); Anamarija Čosić, studentica četvrte godine studija (4,54) i Dragana Ilišin, studentica 5. godine studija (4,26). Pozdravnim govorima nazočnima su se obratili prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, prorektor Sveučilišta u Osijeku i dekan đakovačkog KBF-a izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž.
Pozdrav prof. dr. sc. Tomislava Mrčele, prorektora Sveučilišta u Osijeku
U ime prof. dr. sc. Željka Turkalja, rektora Sveučilišta u Osijeku te u ime Uprave i Senata Sveučilišta, nazočne je pozdravio prorektor prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, s ponosom ističući kako Sveučilište već 24 godine nosi ime Josipa Jurja Strossmayera, a to ime “stalni je podsjetnik za cjelokupnu osječku akademsku zajednicu da znanstveni i nastavni rad treba biti na dobrobit svoga naroda i na dobrobit Sveučilišta. Biskup Strossmayer dao je hrvatskom identitetu poseban pečat, ne samo u nacionalnom, kulturnom i vjerskom polju, nego i u svim njegovim sastavnicama”, rekao je prorektor Mrčela. Podsjetio je kako je Senat Sveučilišta prošle godine donio Odluku o osnivanju Centra za bibliografsko-dokumentacijsku građu o biskupu Strossmayeru i crkvenoj povijesti, koji bi svoje prostore imao upravo u Đakovu. U tijeku je izrada Pravilnika o radu Centra koja krajem studenoga ide u proceduru na Senat te se vjeruje da će u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta do kraja ove godine biti ustrojen Centar kao znanstveno-istraživačka sastavnica Sveučilišta.
Prorektor prof. dr. Mrčela naglasio je kako se razvoj KBF-a u proteklih deset godina temelji na suradnji crkvenih i akademskih vlasti te izrazio nadu da će daljnji razvoj Fakulteta pridonijeti i razvoju humanističkih znanosti, posebice znanstvenih polja teologije i filozofije na osječkom Sveučilištu. Poseban pozdrav uputio je studentima i diplomantima; studentima poželjevši da u stjecanju novih znanja i spoznaja postignu razinu izvrsnosti, a diplomantima i sveučilišnim specijalistima čestitajući na završetku studija, sa željom da stečenim znanjem i radom pridonesu boljitku Grada Đakova, Osječko-baranjske županije i Istočne Hrvatske, koji će se temeljiti na duhovnoj obnovi čovjeka-pojedinca i zajednice. Na kraju svoga obraćanja poželio je puno uspjeha novoj upravi Fakulteta i svim zaposlenicima KBF-a u Đakovu.
Obraćanje dekana prof. dr. sc. Ivice Raguža
Dekan KBF-a, prof. dr. sc. Ivica Raguž, pozdravio je sve okupljene te predstavio novu upravu KBF-a. Potom je podnio izvješće o radu, među ostalim rekavši kako je na Fakultetu trenutno 189 upisanih studenata. Najavio je daljnje opremanje i obradu građe u Fakultetskoj i sveučilišnoj knjižnici, dovršenje uređenja studentske kapelice te uvođenje dodatnoga akademskoga i duhovnog sadržaja za studente. Također je podsjetio kako je prošle godine uspješno provedena reakreditacija Fakulteta, na čemu je zahvalio prethodnoj upravi. Obraćajući se diplomantima, dekan ih je pozvao da se odupru izazovima suvremenog čovjeka koji je ‘potisnuo Boga iz svoga života i postao ovisnikom o radu i sitnim uživancijama i vrluda između rada i sitnih uživancija’.
“Ono što se primali petogodišnjim teološkim studijem jest nešto sasvim drugo. Primali ste logiku milosti, a ne logiku samoočuvanja. Jer, u središtu kršćanstva nije ni rad, ni uživancija. U središtu jest milost. A, što je milost? Milost je nešto što se ne postiže svojim silama, ni radom ni uživanjem. Milost je obilje nečega što ne mora biti, preobilnost slobodnoga dara koji se jedino može primiti u zadivljenosti i zahvalnosti. Milost je tako velika da je ona vrijedna zbog sebe same i u sebi samoj. Milost je ono što je iznad čovjeka, što je iznad njegova sebstva. Upravo takva ona čovjeka čini čovjekom, čuva njegovo dostojanstvo, čini ga slobodnim”, rekao je dekan Raguž.
Diplomantima je naglasio da su u suvremenom svijetu bez milosti upravo oni pozvani biti širitelji Božje milosti, šarma i gracije, navjestitelji istinskoga čovjekova dostojanstva koje se nalazi upravo u primanju milosti. “Ma, recimo to slobodno, u slobodnom prihvaćanju ovisnosti o milosti. Jer, jedino ta ovisnost o milosti, da, jedino ta ovisnost – čovjeka činim slobodnim, neovisnim, jakim, lišenim onoga grča i hladnoće logike samoočuvanja. Ne dajte se pokolebati životnim umorom koji se očituje u gorčini i sumnjičavosti nas starijih, ne dajte se pokolebati ni cinizmom umornih staraca koji nisu sposobni za novi početak. Naprotiv, uvijek budite djetinjega duha, vječiti početnici jer, čuli smo Hessea, ‘u svakom početku prebiva čarolija’, a s Bogom se uvijek može i smije započinjati. Dok je Božje milosti, bit će i životne čarolije”, zaključio je dekan Raguž u svome obraćanju.
Predavanje dr. sc. Borisa Vulića – “O teološkoj antropologiji i mariologiji danas”
U prigodnom predavanju naslovljenom “O teološkoj antropologiji i mariologiji danas”, dr. sc. Boris Vulić, viši asistent na Katedri dogmatske teologije KBF-a u Đakovu, predstavio je neke vidove povezanosti teološke antropologije i mariologije kao dviju teoloških disciplina čija se područja na đakovačkom teološkom fakultetu žele dublje i konkretnije promišljati i razvijati. Ukazujući na opasnost zaborava osobe i spasenjske uloge Blažene Djevice Marije u teologiji i pastoralu, koji dovodi i do reduciranog razumijevanja Božje vizije čovjeka, dr. Vulić je potaknuo posebno studente teologije na razvijanje antropološke širine mariologije, kao i mariološke dubine antropologije.
Zahvala umirovljenom dekanu prof. dr. sc. Peri Aračiću
Moderirajući program, prodekanica za nastavu i studente, doc. dr. sc. Suzana Vuletić, obratila se nazočnima, istaknuvši kako Fakultet želi odati priznanje i počast umirovljenom dekanu prof. dr. sc. Peri Aračiću, za veliki doprinos djelovanju Fakulteta. Nabrojane su brojne dužnosti i ostvarenja koje je umirovljeni dekan obnašao tijekom svoga rada te je istaknuto kako je neumornim radom te ustrojstvom struktura i pastoralnih programa za trajnu izgradnju suradnika u crkvenom djelovanju prof. dr. Aračić značajno pridonio pastoralnoj promidžbi u Hrvatskoj. Zahvaljujući bivšem dekanu, novo vodstvo Fakulteta uručilo mu je simboličan poklon – poslovnu aktovku.
Susret je završio akademskom himnom Gaudeamus Igitur. Svečanosti je prethodilo predstavljanje studentskoga časopisa “Teofil” te zbornika “Izgrađivati zrelu osobnost za plodne međuljudske odnose”, održano u srijedu, 5. studenoga. Anica Banović
