OSIJEK (TU) – Trideseta obljetnica rada Marijinih legionara u Osijeku proslavljena je 7. listopada, na blagdan Kraljice sv. Krunice, svečanim misnim slavljem koje je predvodio nadbiskup Đuro Hranić. U koncelebraciji su bili biskupski vikar za pastoral grada Osijeka prof. dr. Vladimir Dugalić, duhovnik Marijine legije Regije Zagreb p. Ivan Cindori, SJ, osječki duhovnik p. Miljenko Cindrić, SJ, superior Svetišta SI p. Zdravko Knežević, SJ, p. Mate Božinović, SJ, vlč. Vladimir Delić, župnik Župe sv. Josipa Radnika u Osijeku, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata vlč. Dario Hrga te mladomisnik Mario Žigman, župni vikar u Valpovu.
Misnom slavlju nazočio je predsjednik Marijine legije za Hrvatsku, BiH te Sloveniju b. Marko Oroz, sa suprugom Marijanom. Prije početka misnog slavlja okupljeni su molili ‘legijske’ molitve i sv. krunicu, uz pjevanje zbora iz Filipovice. Na početku misnog slavlja p. Knežević pozdravio je nadbiskupa Đuru i zahvalio se na odazivu, a potom je predsjednica osječkog Komicija Marijine legije, s. Elizabeta Dinković, ukratko prikazala nastanak i apostolski rad osječkih legionara.
Uvodeći u misno slavlje, nadbiskup Đuro pozdravio je sve okupljene, među kojima sve članove Marijine legije: „Pripadate velikoj obitelji koja ima preko 12 milijuna radnih i molitvenih članova u dvije tisuće biskupija diljem svijeta, te predstavljate jednu od najvećih apostolskih organizacija vjernika laika unutar Katoličke Crkve. Vaš utemeljitelj irski vjernik laik Frank Duff htio je i inzistirao da vaša organizacija u svemu poštuje organizaciju Crkve te mi biskupi i župnici jako cijenimo to što ste vi usko vezani uz svoje župne zajednice i što inzistirate da župnici budu vaši duhovnici. Stavljate im se na raspolaganje za svaki dušobrižnički i socijalni rad, osim ako se radi o davanju materijalne pomoći, skupljanja novca i političkog djelovanja i djelujete u dogovoru s njima. Pohađate nove i rubne župljane te ih pozivate da sudjeluju u životu župe, pohađate stare i osamljene osobe (u njihovim kućama i u staračkim domovima), poučavate u vjeri, pripremate bolesne za primanje sakramenata, molite s njima u obitelji i podržavate obiteljsku molitvu, širite katolički tisak i prihvaćate druge zadaće i pastoralne smjernice koje vam daju vaši župnici.“
Prigodnu homiliju nadbiskup je započeo osvrćući se na himan „Veliča“, koji odražava Marijinu dušu i čitavu njezinu osobnost, naviješta Božju veličinu. „Marija tom riječju izriče želju da Bog bude velik u njezinu životu, u svijetu, u životu ljudi, da Bog bude prisutan među nama i na svakom području našega života. U njoj nema straha da Bog bude na stvaran i na konkretan način prisutan u životu. Ona se ne boji da bi Bog mogao dovesti u pitanje našu ljudsku slobodu, nešto joj oduzeti ili smanjiti naš životni prostor. Ne boji se da bi Bog mogao biti čovjekov rival, da bi nas mogao sputavati svojom veličinom ili da bi Božje zapovijedi mogle prigušiti ili u pitanje dovesti našu slobodu i životnu radost. Ona se ne boji Boga niti joj smeta njegova prisutnost. Ona zna da kad je Bog velik, onda smo veliki i mi ljudi“, rekao je nadbiskup Đuro.
Rekavši kako u naviještenom ulomku Evanđelja Marija ima izbor, te na riječi anđela Gabrijela odgovara: „Neka mi bude po tvojoj riječi“, nadbiskup je istaknuo kako je Marija svojim izborom bila sposobna i spremna odreći se sebe, odreći se težnje za vlastitom jednakošću s Bogom te je postala prostorom slobode i susreta Boga i čovjeka. „Moje tijelo – moj izbor, slogan je kojim sve češće moderno društvo želi ženi dati mogućnost izbora prilikom trudnoće, na način da, ukoliko joj se trudnoća učini teretom, može prekinuti život koji nosi pod svojim srcem. Vrlo je jednostavno – žena je ta koja drži ključeve života. Takav pristup ‘Moje tijelo – moj izbor’ majku srozava na ubojicu, gura ju u samoizolaciju, nudi joj zlo, poziva ju da ugrozi život kojega je začela i koji zato postaje još slabiji i još ugroženiji. Takav pristup izboru, umjesto da potvrdi njezinu veličinu i ženski genij, poziva ju da odbaci i pogazi samu sebe – ono po čemu je ona jedinstvena i nezamjenjiva“, ukazao je nadbiskup.
Podsjetio je okupljene da su se sabrali kako bi zahvalili Bogu što su u Osijek po odobrenju tadašnjega biskupa Ćirila Kosa u Osijek došli legionari iz Austrije, a gostoprimstvo su im pružili Oci Isusovci u ovoj svojoj rezidenciji. „P. Božidar Ipša okupljao je skupinu Marijinih štovatelja koji su tada, potaknuti svjedočanstvom Marijinih legionara iz Austrije, odlučili još dosljednije živjeti svoje krsno poslanje i pripadnost Isusu Kristu, nasljedujući vjeru i predanje te kreposti BDM. Odlučili su molitvom, žrtvom i apostolatom, poput Marije, posvećivati svoj život Isusu Kristu i aktivno sudjelovati u životu svojih župnih zajednica te Crkve u ovome gradu i u ovoj biskupijskoj zajednici. Tako je bio osnovan prvi prezidij Marijine legije pod imenom ‘Ruža otajstvena’. Molitva, predanje i apostolat tih prvih legionara bio je sjeme koje je padalo kako je to već primijetio i sam Isus (na tvrdo i na kamenito tlo, i u žbunje, i na plitko tlo, i pored ugaženih i utabanih puteva pastoralnog djelovanja pojedinih župnika, ali i) na plodno tlo te u srca brojnih vjernika u našoj Nadbiskupiji. Članovi Marijine legije iz Osijeka postali su misionari po čitavoj našoj nadbiskupiji“, istaknuo je nadbiskup.
Na kraju misnog slavlja okupljenima se obratio duhovnik Regije p. Ivan Cindori, SJ, zahvalivši Gospodinu na 30 godina života i rada Marijine legije u Osijeku, na ‘čudu’ rasta, jer je na „grupici duša nastala cijela vojska velikodušnih legionara, koji svojim životom svjedoče Isusovu ljubav bolesnima, osamljenima, svim potrebitima, moleći s njima i pozivajući ih na obraćenje i život u vjeri…“.
_____________________________________________________________________
Marijina legija je međunarodna laička organizacija koja ima za cilj u krilu Crkve molitvom, žrtvom i apostolatom širiti vjeru i spašavati duše, te produbljivati osobnu duhovnost po uzoru na Blaženu Djevicu Mariju. Osnivač Marijine legije je Irac Frank Duff (1879.-1980.) koji u Dublinu 7. rujna 1921., uoči blagdana Male Gospe, okuplja grupu vjernika i započinje veliko djelo. Čitajući tekstove sv. Ljudevita Montforskog o pravoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, dobiva nadahnuće o osnivanju marijanskog pokreta radi obnove samih članova i širenja pobožnosti prema Mariji. Duff je za ovo djelo dobio priznanje samog pape Pavla VI., jer ga je, kao jedinog laika, pozvao kao promatrača na Drugi vatikanski koncil.
Marijina legija se širi cijelim svijetom i danas broji više od 12 milijuna članova (što djelatnih, što molitvenih), te je najveća apostolska laička organizacija Katoličke Crkve. Marija, kao Majka Kristova i Majka Crkve, uzor je legionarima, koji žele poput nje prepoznavati u bližnjemu Krista patnika i služiti mu u ljubavi.
U Hrvatsku Marijina legija dolazi na poziv blagopokojnog kardinala Šepera 1960. godine i počinje svoj rad gotovo u ilegali, te se polako širi prvo u župama Zagreba, a potom i dalje. U Osijek 1987. g. u Svetište Srca Isusova dolaze u posjet austrijski legionari, te na njihov poticaj, a veliki angažman p. Božidara Ipše, SJ, okuplja se grupa Marijinih štovatelja i osniva se prvi prezidij Ruža otajstvena. Godine 1990. ponovo dolaze austrijski legionari, i osniva se drugi prezidij Kraljica Mira. Nakon ova dva prezidija, župa po župa osniva prezidije u gradu, a 1994. legija se širi izvan grada, u Strizivojnu, Donje Andrijevce, Valpovo, Vladislavce, Bilje, Brođance, Josipovac, Beli Manastir i Vuku te 2008. i u Vukovar. Mirjana Sanseović
