KRNDIJA (TU) – Obilježavanje 80. obljetnice Dana progona Nijemca s područja Podunavlja i bivše Jugoslavije održano je prigodnom komemoracijom na Spomen-groblju u Krndiji i misom zadušnicom u crkvi Našašća sv. Križa u subotu, 10. svibnja 2025.
Uz vijence cvijeća i upaljene lampione, počast poginulim i prognanim pripadnicima Njemačke narodnosti koji su živjeli na području Krndije i šire odao je počast predsjednik Centrale Njemačke zajednice Podunavskih Švaba Osijek – Vladimir Ham. U prigodnom glazbenom programu sudjelovali su članovi glazbenog sastava “Alte Kameraden” iz Osijeka, a zajedničkoj molitvi pridružili su se svi nazočni sudionici, članovi Njemačke zajednice Osijek, Ogranka Đakovo, gosti iz vinkovačkog kraja, Austrije i Njemačke, te predstavnici Općine Punitovci i vjernici punitovačke Župe Ladislava, kralja.
Misno slavlje predvodio je domaći župnik Ivica Zrno. Na početku i na kraju mise, predvođeni župnikom, vjernici su pjevali njemačku pjesmu „Wer nur den lieben Gott läst walten“ („Tko god dopusti Bogu da vlada“) te molili Vater unser (Oče naš), a župnik Zrno je propovijedao na njemačkom jeziku.
Tijekom propovijedi župnik je, između ostaloga, rekao: „Danas stojimo u ovoj crkvi, gledamo zgradu koju podigoše negdašnji stanovnici mjesta Krndija. Možemo se samo diviti kako velebno zdanje podigoše Bogu na slavu. Nažalost, danas gledamo to isto zdanje, ali ne u punom sjaju kako je to nekada izgledalo, nego u blijedoj slici obnove koja omogućava okupljanje i slavljenje Boga. Nema veze, važno je da smo ovdje. Već sama prisutnost govori o tragu nade koji želimo uliti u ovo mjesto i u ovu crkvu. Danas se spominjemo progona i odlaska njemačkog stanovništva iz Krndije. Danas oživljavamo tragični događaj koji smo, kao zajednica dužni čuvati i spominjati ga se kako se trag Nijemaca u Krndiji nikada ne bi izgubio. Bogu hvala mi to činimo i ne dopuštamo da zaborav proguta ono što je vrijedno za ovaj prostor. Vjerujem da svom promišljanju možemo predočiti veliku i nepreglednu kolonu ljudi koja se seli u potrazi, ne za boljim nego sigurnijim životom. Poučeni iskustvom drugih mjesta jako su dobro znali što mogu očekivati. U jednom trenutku Krndija je izgubila dvije trećine stanovnika. Tužno je to za reći, a još tužnije bi bilo gledati.“
Zatim je govorio o proglašenju kolektivne krivnje za jednu trećinu stanovnika Krndije, jer dvije trećine su nestale, bez mogućnosti saslušanja i utvrđivanja bilo čije krivice. „Ne samo da se čini nego je bjelodano – nastavio je župnik – kako nova „oslobodilačka“ vlast nije imala pravednoga suda već je sudila po dolasku. Dvije trećine stanovništva je otišlo, a jedna trećina ostala. Niti jedna od tih grupa nije bila sretna – prva jer je tražila sigurnost i novi početak, trajno sanjajući krndijska polja i domove iz kojih su pobjegli spašavajući živu glavu, a druga jer je ostala nadajući se da će oni koji dolaze imati barem malo razumijevanja i ljudskosti. Nažalost nije bilo tako. Prvi potez je bio ograđivanje naselja i formiranje logora iz kojeg se nije moglo izlaziti čak ni po hranu koja je već bila zasađena u poljima i na koju su imali pravo, jer su bili vlasnici istih polja. Ne! Nije bilo razumijevanja niti samilosti. Kriv si jer si Nijemac i za to ćeš odgovarati. Kako – kako mi propišemo, ponašanje je „oslobodilačke“ vojske.“
Na kraju župnik je zaključio: „I danas se treba upitati kako gledamo i kako prosuđujemo. Jedno je sigurno, onaj koji je ponižen ne može me ugroziti, onaj koji je prognan velik i cjenjen, u konačnici mrtav čovjek nije nikome neprijatelj. A ovdje povijest je pokazala drugačije – kriv si što si živ, što si htio ostati na svome pragu i što nisi htio ostaviti doma svoga. Otvoreno treba reći da se radi o zločinu za koji još nitko nikada nije odgovarao!“
Ovo je bila prilika i za evociranje uspomena, razgovor i upoznavanje ljudi iz Hrvatske, Austrije i Njemačke koje sve povezuje tragična sudbina njihovih brojnih sunarodnjaka stradalih krajem Drugoga svjetskog rata i poslije, a čija se 80. obljetnica obilježava tijekom ove godine u Hrvatskoj i zemljama njemačkog govornog područja. Željko Vurm
