OSIJEK/SLAVONSKI BROD (TU) – U četvrtak, 24. veljače 2022. u organizaciji Bračnog i obiteljskog savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije, Instituta za novu evangelizaciju sv. Ivan Pavao II. te Povjerenstva za brak i obitelj osječkih dekanata održan je još jedan “Obiteljski četvrtak” tijekom kojega se promišljalo Kako reći NE? (u bračnom, obiteljskom i svakodnevnom životu). Navedenu temu razložio je dr. sc. Zoran Vargović, psihoterapeut i predsjednik udruge Betula iz Osijeka. I ovoga puta susret se održao preko Zoom aplikacije, uz nazočnost 85 sudionika.
Razvoj osobnosti koja uključuje riječ NE razvija se kod djeteta između druge i treće godine života. Tada se dijete pokušava snaći i odlučiti samo, te time kontrolirati jedan dio svoga života. Većina djece u toj dobi pruža otpor svemu što ih se zatraži ili im se ponudi te radi upravo suprotno od onoga što roditelj želi. To razdoblje naporno je za roditelje, ali važno za dijete u procesu osamostaljivanja, započeo je dr. Vargović.
Reći sebi NE može biti korisno i nužno za promijene koje želim napraviti poput navika, vrijednosti, ponašanja, društva… Ponekad riječ NE uključuje zaštitu sebe ili nekog drugog, ali može uključivati i povrjedu sebe ili nekog drugog uskraćujući podršku, ljubav ili ugodu. Putem NE možemo druge izbjegavati, zaštititi identitet kroz izbor društva i aktivnosti, ali i postaviti granice kroz definiranje svog fizičkog i psihološkog prostora.
Vargović je zatim pojasnio da nas granice definiraju i pomažu da ono dobro čuvamo unutra, a ono loše vani. Prva i osnovna granica koja nas dijeli od drugih je koža, zatim riječi DA i NE, kojima definiramo svoj posjed pred drugima, ali i emocionalna distanca koja emocijama daje dovoljno prostora za osjećaj sigurnosti. Ponekad se poteškoće s granicama očituju tako da govorimo NE onome što je dobro, a riječ DA onome što je loše. Tako tzv. popustljivci imaju poteškoća s postavljanjem granica, neosjetljivci imaju poteškoća vidjeti išta druga osim njih samih, kontrolori ne prihvaćaju i ne priznaju tuđe granice te izbjegavači postavljaju granice prema primanju tuđe brige i naklonosti. Stoga se dobro pitati čemu govorimo DA!, jer ono određuje i naš NE. DA se može darivati kao povjerenje, vrlina, dar, za ono što nas jača i stabilizira. NE je potrebno reći nečemu što ne želimo i što nije dobro, onome što nas slabi i narušava našu stabilnost.
Metodom odgađanja moguće je oslabiti impuls koji nije dobar za nas, uputio je predavač, tako da primjerice odgađamo nekoliko dana, dok za dobro naprotiv treba odmah ići u djelo. Moguće je i putem metode kratke odgode brojati od jedan do deset prije nego što nešto napravimo ili kažemo. Kod odvikavanja od loših navika dobro je npr. preimenovati odvikavanje u novo privikavanje. Možemo i sami sebe uvjetovati, tako da dok ne učinimo nešto korisno, uskratimo si neko ugodno ponašanje.
Dr. Vargović zaključio je svoje predavanje kroz jasne upute o tome kako reći NE! One uključuju: jasnoću u postavljanju granica, očekivanja i potreba. Nije potrebno ispričavati se i obrazlagati svoj stav. Naše NE pomaže drugima da znaju na čemu su s nama i da mogu birati žele li naše društvo. Potrebno je ponavljati sebi NE dokle god ne postignemo rezultat koji želimo. Uvijek iznova i iznova. Biti uporan, jer je svaki pokušaj put prema uspjehu. Dobro je govoriti NE riječima i ponašanjem, putem svojih izbora koje smo unaprijed donijeli za sebe i druge ljude.
NE ne znači nužno da nešto odbacujemo, nego da smo svjesni sebe i svojih vrijednosti, naglasio je dr. Vargović i potaknuo sudionike mrežnog seminara da budu ponosni na sebe i pohvale se svaki puta kada uspiju reći NE nečemu što je narušavalo njihovu dobrobit. Elizabeta Matuzović
