VUKOVAR (TU) – Prvi svezak Kronike Franjevačkog samostana u Vukovaru 1722. – 1780. predstavljen je 11. prosinca 2020. u Franjevačkom samostanu sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. U predstavljanju je sudjelovao đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, dr. Dražen Kušen, dekan Vukovarskog dekanata i župnik Župe sv. Filipa i Jakova u Vukovaru fra Ivica Jagodić te ravnatelj Državnog arhiva u Vukovaru dr. Petar Elez. Sve prisutne pozdravio je i župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić.
Na samom početku fra Josip Poleto, gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru, pozdravljajući sve prisutne rekao je: „Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru nastala je na poticaj Državnog arhiva Vukovar što je Franjevački samostan u Vukovaru s radošću prihvatio, a izdanje je ostvareno uz potporu Ministarstva kulture, Vukovarsko-srijemske županije i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Danas se izvornik Kronike nalazi u kuli knjiškog blaga kao dio muzejskog postava u Franjevačkom muzeju Vukovar. Tisak prijevoda prvog sveska Kronike dolazi nakon obnove franjevačkog kompleksa s otvorenjem Franjevačkog muzeja Vukovar, a prethodi i velikom obilježavanju 300-te obljetnice otkako je postavljen kamen temeljac za izgradnju vukovarskog samostana 24. lipnja 1723. godine. Ovo je prvo u nizu, a planiraju se još dva izdanja Kronike, čime bismo obuhvatili najznačajnije djelovanje franjevaca – pastoralno i prosvjetno djelovanje.“
Tijekom predstavljanja istaknuto je kako je Kronika vukovarskog samostana neizmjerno vrijedan povijesni izvor i dokument kako samostana i Župe sv. Filipa i Jakova, tako i grada i okolice od 18. st. do danas. Punina i raznovrsnost njezinih informacija predstavljaju svojevrsno pamćenje grada Vukovara tijekom više od triju stoljeća. Povijesni je i kronološki kaleidoskop života koji u svojim nebrojenim elementima sadrži i radosne i tužne događaje vukovarske zajednice. Pored dragocjenih podataka o gospodarstvu, političkom, javnom i kulturnom životu, školstvu, zdravstvu… kroničari posebnu pozornost, naravno, posvećuju samostanu i crkvi kroz stoljeća. Uz popis svih gvardijana, franjevaca svećenika i laika te njihovih službi u samostanu i u vukovarskoj župi i filijalama koja je obuhvaćala gotovo pola današnje vukovarsko-srijemske županije.
Nakon tragičnog razaranja samostana i crkve u Domovinskom ratu kronika je pridonijela njihovoj obnovi ponajprije u potrazi za kulturnim blagom, zatim u prikupljanju za popis inventara, proučavanju i valoriziranju, restauriranju te projektiranju novog Franjevačkog muzeja Vukovar u kojem će izuzetno bogata kulturna baština biti javnosti dostupna i vidljiva. Iz perspektive stvaranja Franjevačkog muzeja upravo se uz pomoć Kronike saznalo za nekoliko umjetnika koji su djelovali u Vukovaru. Tako su nekada nepoznatim slikarima i majstorima dodijeljena njihova imena, a otkrivena su i neka nova njihova djela. S tim izvorima možemo reći da su franjevci u Vukovaru nositelji duhovnosti, prosvjete i kulture na temelju kontinuiranog života u vjeri kroz stoljeća, naglasili su predstavljači. Darko Raguž
