OSIJEK (TU) – FOTOGALERIJA – Proslava petnaeste godišnjice rada Bračnih i obiteljskih savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije u Osijeku i Slavonskom Brodu održana je 12. listopada u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek.
Surađivati s Božjim djelima
Program je započeo misnim slavljem u kapeli sv. 
Roka koje je predvodio generalni vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije mons. Ivan Ćurić, a koncelebrirali su: doc. dr. Krunoslav Novak s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. Stanislav Šota, koordinator Pastoralnog centra Đakovačko-osječke nadbiskupije, dr. Antun Japundžić, profesor na KBF-u u Đakovu te dr. Josip Bošnjaković predstojnik Bračnog i obiteljskog savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije. Mr. Ćurić u svojoj je homiliji podsjetio kako je Bračno i obiteljsko savjetovalište započelo s radom 2003. godine kada je ovu nadbiskupiju pohodio sv. Ivan Pavao II. pod geslom „Obitelj – put Crkve i naroda“, kao i da je o desetoj obljetnici rada Savjetovališta, 2013. godine, novoizabrani papa Franjo rekao kako Crkvi najviše treba „sposobnost liječiti rane i grijati srca vjernika“. Suvremenom čovjeku nedostaju istinski susreti, naglasio je generalni vikar i izrazio nadu da djelatnici Savjetovališta osobe vode prema istinskom susretu s Bogom. Završavajući svoju homiliju potaknu je na molitvu – da svim djelatnicima i suradnicima Savjetovališta Gospodin umnoži dar savjeta te je zaključio: „Želim vam da duboko u srcu i sami uvijek osjećate: Kako je vrijedno i dragocjeno, kako je sveto, odražavati i surađivati s Božjim djelima! Neka to bude onaj najdublji izvor radosti i snage vašeg djelovanja.“
„Naša savjetovališta, to su ugrađene osobe!“
Uslijedio je prigodan program u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek kojega je obogatio Glazbeni kvartet Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku. Prisutnima se obratio predstojnik, dr. Bošnjaković. Podsjetio je kako je Savjetovalište u počecima djelovalo u sklopu Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, a nakon godinu dana s djelovanjem je počelo i Savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja. „Naša savjetovališta, to su ugrađene osobe!“, naglasio je dr. Bošnjaković te na poseban način zahvalio djelatnicama Savjetovališta, Elizabeti Matuzović i Suzani Matošević koje su u Savjetovalištu od samih početaka, svih petnaest godina djelovanja, kao i Ivani Stvorić, koja se nedavno pridružila timu.
Naglasio je: „Srce koje sluša. i Ruka koja se daruje. – ovim dvjema složenicama htio bih ukratko izreći ono što se događa u našim Savjetovalištima. Tijekom sati i sati razgovora želim srcem slušati. Ono što je specifično kod slušanja jest da je ono i aktivan i pasivan proces. Slušanjem puno toga darujemo i dobivamo. Slično je sa složenicom Ruka koja se daruje. No, u isto vrijeme to je i ruka koja prima. U našem radu razumijevamo i podržavamo mnoge parove, obitelji, pojedince svih životnih doba i uzrasta, vjeroispovijesti, spola, na njihovu životnom putu i traženju ne odustajući pri tome od ideala koji su nam potrebni. Naš ideal jest vjera u Bog i čovjeka Isusa Krista. Nadahnuće pronalazimo, po Duhu Svetom, u Svetoj nazaretskoj obitelji, Josipu i Mariji. U radu se ravnamo prema državnim i civilnim principima i zakonima Republike Hrvatske. Puno toga se ostvarilo u ovih 15 godina i puno toga planiramo. Otvorenim smo izazovima pred koje će nas Gospodin dovesti. Bračna i obiteljska savjetovališta itekako imaju svoje mjesto u Crkvi, koja slavi vjeru putem euharistije i drugih sakramenata, putem molitve, naviješta putem kateheze, a živi na različite načine. U našim savjetovalištima mi živimo vjeru, staviti se na raspolaganje bratu i sestri čovjeku.“
Dr. Bošnjaković zahvalio je nadbiskupu đakovačko-osječkom Đuri Hraniću – idejnom začetniku Savjetovališta, ekonomima Nadbiskupije koji su omogućili djelovanje, zatim nadbiskupu u miru Marinu Srakiću za čije je službe rad započeo, vlč. Ivicu Rebiću koji je bio ravnateljem Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije u prvih devet godina djelovanja Savjetovališta, dr. Dragi Tukari, sadašnjem ravnatelju Caritasa i Vikarijata te njegovim suradnicima, kao i dr. Stanislavu Šoti, koordinatoru Pastoralnoga centra pod čijim je djelovanjem Savjetovalište od 2012. godine. Na poseban način zahvala je upućena slavonskobrodskoj Župi Duha Svetoga u čijim prostorima je Savjetovalište u Slavonskom Brodu podstanar tijekom svih godina djelovanja, kao i svim župnicima tijekom toga vremena te slavonskobrodskom dekanu preč. Ivanu Leniću.
Dio redovitoga pastoralnoga djelovanja
Čestitku, prigodnu riječ te zahvalu izrekao je zatim đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Između ostaloga, naglasio je: „Kako su Savjetovališta napredovala i rasla, postupno smo došli do zaključka da naša dva Bračna i obiteljska savjetovališta te Savjetovalište za žrtve obiteljskoga nasilja postanu temeljem jednoga Obiteljskoga centra naše Nadbiskupije, da Obiteljski centar sa svojim sadašnjim i budućim jedinicama zadrži svoju karitativnu dimenziju, odnosno da korisnicima ne naplaćuje svoje usluge, te da taj Obiteljski centar sa svojim djelatnicima i volonterima s jedne strane osnaži sveukupan bračni i obiteljski pastoral naše Đakovačko-osječke nadbiskupije i postane sastavnim dijelom bračnog i obiteljskoga pastorala u našoj Nadbiskupiji, ali i da Obiteljski centar prestane biti ovisan o nadbiskupijskom karitativnom fondu i shvaćan samo kao netko koga Nadbiskupija treba uzdržavati, nego da u našoj svijesti i savjetovališni rad i sve druge aktivnosti obiteljskoga centra budu vrednovane kao dio redovitoga pastoralnoga djelovanja i poslanja naše mjesne Crkve, da je to pravi evangelizacijski rad koji se ostvaruje kroz sustavno i višeoblično pastoralno djelovanje u prilog braka i obitelji, kojega kao dio svojega redovitoga pastoralnoga djelovanja trebaju i podržavaju Pastoralni odsjek Nadbiskupske kurije, odnosno Nadbiskupijski pastoralni centar i njegov Ured te Povjerenstvo za pastoral braka i obitelji.“
Uslijedilo je obraćanje biskupskog vikara za pastoralno djelovanje u gradu Osijeku, mons. dr. Vladimira Dugalića te dr. Petra Krešimira Hodžića, voditelja Ureda HBK-a za život i obitelj koji je obljetnicu čestitao i uime mons. Mate Uzinića, predsjednik Vijeća za život i obitelj Hrvatske biskupske konferencije. Proslavi su nazočili brojni stručni suradnici, predstavnici Grada Osijeka i 
Osječko-baranjske županije, voditelji i predstavnici Centra za socijalnu skrb Osijek, Đakovo i Slavonski Brod, vjeroučitelji te suradnici iz Obiteljskih savjetovališta u Varaždinu i Zagrebu te s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Nakon presjeka rada Savjetovališta, uslijedila su predavanja na temu „Ravnoteža između obiteljskog i radnog vremena“, prof. dr. Slavice Blaženke Kokorić (Studijski centar socijalnog rada, Zagreb) te „Izazovi virtualnog i realnog svijeta za obitelj“ doc. dr. Krunoslava Novaka (Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb).
„Ravnoteža između obiteljskog i radnog vremena“
Radna i obiteljska uloga utječu na kvalitetu života jer odgovaraju na pitanje – Tko sam ja i koliko vrijedim?, a nedostatak vremena za jednu ili drugu sferu stvara osjećaj krivnje i napetosti, naglasila je tijekom svoga predavanja prof. dr. S. B. Kokorić. Obitelji koje imaju jake resurse, međusobnu emocionalnu potporu, čvrste socijalne veze u vidu dobrosusjedskih odnosa, mogu s manje stresa balansirati u zahtjevima radnog okruženja. U radnom kontekstu bitno je dobro se organizirati, naglasila je predavačica, ne preuzimati prevelike zadatke, računati na kolegijalnu potporu, jačati socijalne vještine i koristiti neke oblike profesionalne podrške, kao što je supervizija u cilju prevencije profesionalnog sagorijevanja. Istaknuti su primjeri velikih kompanija koje sve više vode računa o traženju ravnoteže poslovnih i obiteljskih uloga, pa tako osnivaju vrtiće za djecu zaposlenika unutar poduzeća, stipendiranju djecu zaposlenika, daju novčane potpore za vrijeme porodiljinog dopusta ili za vrijeme nekih kriznih situacija jer su shvatili su da je važno uložiti puno napora u privlačenje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika; a prof. dr. S. B. Kokorić predavanje je zaključila nadom da će i poslodavci u Hrvatskoj slijediti taj primjer.
„Izazovi virtualnog i realnog svijeta za obitelj“
Doc. dr. Novak tijekom svoga izlaganja naglasio je da mediji danas ulaze u naš antropološki ambijent, zauzimaju intelektualni, emotivni i duhovni prostor, stoga je potrebno stvarati ‘ekologiju medija’ u životu obitelji, odnosno nastojati pročistiti sadržaje koje puštamo u obiteljski ambijent. Iluzorno bi bilo reći da ćemo se odreći virtualnog ambijenta jer smo u njega uronjeni, no potrebno je naći primjerenu mjeru u njegovom korištenju, rekao je predavač i uputio na statistiku: na svijetu živi 7,6 milijardi stanovnika, njih 55% je urbanizirano, 53% koristi internet, 42% društvene mreže, dok je 68% korisnika mobitela, a u Hrvatskoj je 75% korisnika interneta, dok 48% stanovništva koristi društvene mreže. Pomalo je nestala razlika između privatnog i intimnog područja jer nas društvene mreže potiču na dijeljenje intimnog života i stvaraju potrebu da zavirimo u nečiji intimni svijet, naglasio je doc. dr. Novak i zaključio: „Potrebno je naučiti ispravno upravljati društvenim mrežama – ponekad isključiti mobitel; učiniti da mobitel bude pomagalo, a ne prioritet; kontrolirati gdje i kada koristimo mobitel… Čovjek je božji dar i biće slično Bogu i po riječi kojom može kreirati ili razarati odnose, stoga smo pozvani odgovorno koristiti taj Božji dar i nastavljati Božje djelo stvaranja“. – FOTOGALERIJA –
M. Kuveždanin/E. Matuzović/S. Matošević
