ZAGREB (TU) – Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u srednjim školama o temi „Kršćanska antropologija u doba epohalnih promjena“ počela je u ponedjeljak 25. kolovoza u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Katarina Milković istaknula je da je tema Katehetske škole iznimno aktualna i važna ne samo za crkveni i školski kontekst nego i za cjelokupno obrazovanje i društvo. „Živimo u vremenu koje nosi brze i duboke društvene, kulturne i tehnološke promjene, otvara i pred nas stavlja i nova pitanja o čovjeku, njegovu dostojanstvu i pozivu. Umjetna inteligencija, globalizacija, migracije, ali i kriza obitelji, gubitak zajedništva i rastuća usamljenost znakovi su epohe koja zahtijeva duboku, evanđeoski utemeljenu promišljenost“, navela je prof. Milković.
Zaključila je da suvremene promjene od umjetne inteligencije i digitalne tehnologije do biotehnoloških otkrića i sve snažnijeg kulturnog pluralizma ne mijenjaju samo način poučavanja već i samo poimanje čovjeka, njegove slobode, identiteta, vrijednosti i odgovornosti zbog čega je važno da vjeroučitelji budu osposobljeni ne samo za poučavanje sadržaja nego i za kritički dijalog sa suvremenim izazovima temeljen na uporištima vlastite tradicije, ali i otvoren prema znanosti i kulturi.
Prof. Milković vjeroučiteljima je poručila da vjeronauk kao sastavni dio školskog sustava ima posebnu ulogu u formaciji mladih osoba koje traže smisao, identitet i vrijednosti i u tom smislu zadatak je vjeroučitelja i odgojitelja u vjeri ne samo prenijeti znanje i pomoći mladima otkriti vlastiti identitet u Kristu, nego imaju odgovornost i privilegij biti im i oslonac.
Predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić u pozdravnom govoru je istaknuo da je ova Katehetska škola jedna od onih, kako to kaže posljednji Opći direktorij za katehezu, kojom se ulazi „u ona čvorišta postojanja, antropološka područja i suvremene areopage gdje se stvaraju kulturni pravci i oblikuju novi mentaliteti“ (br. 324.).
Nadbiskup je organizatorima čestitao na izabranoj temi. „Radujem se hrabrom sučeljavanju s onim sadržajima koji kao da iznova žele stvoriti čovjeka i svijet; ako ne baš stvoriti, a onda svakako mijenjati i voditi u zemlju koju još nitko ne može nazvati svojom domovinom, jer nikome ta i takva zemlja u potpunosti nije poznata. Čini se da ‘kreativna apologetika’, o kojoj govori Opći direktorij za katehezu (br. 145.) – koja omogućuje susret razuma i vjere, novi pristup i nove argumente u pogledu naviještanja Crkve, otvorenost prihvaćanja Evanđelja i ondje gdje se tek rađa neka nova stvarnost – doživljava svoju konkretizaciju i na ovoj Školi“, rekao je nadbiskup Hranić.
Osvrnuvši se na činjenicu da povijest čovječanstva poznaje i vremena, kako to kaže Goethe, „malenih bogova ovoga svijeta“, mons. Hranić prokomentirao je da je možda i vrijeme u kojemu mi živimo upravo takvo!? „To i zbog toga što čovjek ponekad ne želi prihvatiti granice svoje slobode; sebe samoga stavlja na mjesto Božje; sebi prisvaja Božje prerogative i želi biti bog, ali bez Boga. No, kad on sam postane kriterij dobra i zla te autonomno odlučuje što je dobro, a što zlo, onda više ništa nije sveto, pa ni njegovo ljudsko dostojanstvo, te ga on sam gazi radi svojih sebičnih interesa. Tvrdi da je ‘subota stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote’ (Mk 2,27) te u ime svoje suverenosti zlorabi svoja postignuća i slobodu, a njegov tehnološki i drugi napredak postaje ugroza te prijetnja njemu samome. Njegovo ponašanje poprima karakteristike samoubilačkog djelovanja. Umjesto da služi i u vjernosti Bogu uređuje vrt koji mu je darovan, on sam postaje uzrokom nereda u njemu“, upozorio je nadbiskup, primijetivši da su na toj liniji i neki odgojni procesi, tendenciozni, nauštrb cjelovitog odgoja. Stoga je nadbiskup pojasnio da se uvijek iznova mora podsjećati na riječi Psalmiste (82, 6-7): „Rekoh, doduše, vi ste bogovi / i svi ste sinovi Višnjega! / Ali ćete k`o svi ljudi umrijeti, / Past ćete kao svatko od velikih“.
Na početku Katehetske ljetne škole nadbiskup je podsjetio na još uvijek važeće riječi, koje se ne odnose samo na „početak“ stvaranja, nego i na ono što je čovjek u suradnji s Bogom, kao njegov suradnik i saveznik, nastavio stvarati kroz povijest, sve do danas: „I vidje Bog… sve što je stvorio, i bijaše veoma dobro (Post 1, 31). „Božji je blagoslov prisutan nad nama i danas! Bog nije i neće napustiti ovaj svijet. Naša je stalna zadaća, kao Crkve i kao vjeroučitelja, tim Božjim blagoslovom uređeni svijet očuvati i dopustiti mu da se dalje razvija. Kako? Vjerujem da će nam i ova Katehetska škola ponuditi barem neke odgovore“, rekao je nadbiskup.
Govoreći o Katehetskoj školi, mons. Hranić istaknuo je da je ona u posljednjih nekoliko godina postala i pozivom na dijalog Crkve i društva, teologije i drugih znanstvenih disciplina, vjeronauka i drugih predmeta, vjeroučitelja i drugih nastavnika. „Ništa manje ova je Katehetska škola postala nadahnućem i naših vjeroučenika s temama koje će im postati bliske, o kojima možda ovisi i puno toga u njihovim životima, ili koje ih pripremaju, čak i mijenjaju u njihovu identitetu i pogledu u budućnost“, zaključio je mons. Hranić.
Predsjednica Povjerenstva ove Katehetske škole prof. dr. s. Thea Ana Filipović u uvodu u temu navela je da se vjeronauk u javnim školama suočava i s temama o kojima postoje podijeljena mišljenja u društvu, znanostima, svjetonazorima, religijama i kulturama. Smatra da učenike treba poticati na aktivno sudjelovanje u raspravama te iznošenje vlastitih mišljenja i iskustva te da im u konačnici treba pomoći zauzeti životna stajališta prema kontroverznim temama kako bi svjesnije i utemeljenije oblikovali vlastite živote.
U sklopu Katehetske škole predviđena su četiri predavanja. Izvanredna profesorica na Katedri dogmatske teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač održat će predavanje „Biblijska antropologija pred novim izazovima. Sustavno teološko čitanje dokumenta Papinske biblijske komisije ‘Što je čovjek’ (Ps 8,5)“.
Izv. prof. dr. sc. Nenad Polgar s Katoličkoga sveučilišta Leuven govorit će o temi „Učenje i odnos Crkve prema parovima u neredovitim situacijama i istospolnim parovima“.
Izvanredna profesorica na Katedri moralne teologije zagrebačkog KBF-a dr. sc. Martina s. Ana Begić predavat će o ljudskom dostojanstvu u svjetlu deklaracije „Dignitas infinita“.
Izvanredni profesor na Katedri Svetog pisma Novoga zavjeta na zagrebačkom KBF-u dr. sc. Taras Barščevski izlagat će o temi „Kršćani pred antropološkim i etičkim izazovima umjetne inteligencije“.
Prvoga dana bit će organiziran rad u pedagoškim radionicama. Teme radionica su „Rad s učenicima s teškoćama u razvoju kao dinamičan suradnički susret osoba“ i „Učenje i poučavanje o ljudskom dostojanstvu u skladu s kršćanskom antropologijom“.
Drugog dana Katehetske škole bit će predstavljen kurikul za strukovne škole na razinama 4.1 i 4.2.
Katehetsku ljetnu školu organiziraju Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje. IKA
