OSIJEK (TU) – Dvodnevni znanstveni skup „Josip Astaloš – život, djelo i povijesni kontekst” započeo je u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku u četvrtak, 22. listopada 2026. u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu.
Na početku skupa sudionike su pozdravili dekan KBF-a u Đakovu izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin; prorektor za nastavu i studente osječkoga Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Matanović; dekan Filozofskoga fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Ivan Trojan; predstojnica Hrvatskoga instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, dr. sc. Marija Karbić te županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak. Uvodni program moderirao je dr. sc. Ivan Zubac, viši asistent na Odsjeku za filozofiju i povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, a prisustvovao je i David Sušac, zamjenik načelnika Općine Erdut.
Život i tragična smrt svećenika Josipa Astaloša u okolnostima završetka Drugoga svjetskog rata i uspostave komunističke vlasti otvaraju pitanja o njegovu djelovanju i stradanju te društvenim, pravnim i teološkim okolnostima toga razdoblja. Cilj je skupa interdisciplinarnim pristupom i na temelju relevantnih povijesnih izvora cjelovitije rasvijetliti Astalošev život i sudbinu.
Odgovornost znanosti
Dekan Pažin, pozdravljajući sudionike u ime nadbiskupa đakovačko-osječkog Đure Hranića i organizatora skupa, osvrnuo se na aktualne okolnosti u Republici Hrvatskoj i šire, istaknuvši kako bi mnogi mogli pomisliti da bi o ovoj temi bilo mudrije progovoriti tek poslije, kada se uzavreli osjećaji smire, kada se saslušaju različite hipoteze i kada joj se bude moguće mirno posvetiti u znanstvenom smislu.
„No, znanost koja bi se bojala suvremenoga trenutka bježala bi od temeljne odgovornosti kojoj služi, a to je traganje za istinom“, istaknuo je Pažin, naglasivši važnost međuinstitucionalne suradnje u istraživanju povijesnih tema.
Pritom se pozvao na apostolsku pobudnicu pape Lava XIV. Crtati nove zemljovide nade. Citirajući Papine riječi, dekan je podsjetio: „Istinu se ne može posjedovati. Daleko je važnije znati kako se problemima približiti prije nego se na njih dadnu prebrzi odgovori, zašto se nešto dogodilo i kako ih se može nadvladati.”
Osvrćući se na spomendan sv. Ivana Pavla II., Pažin je podsjetio i na njegovo promišljanje o ljudskoj naravi zapisano u knjizi Sjećanje i identitet: „Povijest čovječanstva teatar je supostojanja dobra i zla. To želi reći da, ako zlo postoji uz dobro, dobro pak ustrajava uz zlo i raste na istome terenu, a to je ljudska narav.”
Zaključujući svoje obraćanje, dekan je zaključio: „Doista se nadam, a u to uopće ne sumnjam, da će cijenjenim predavačima na ovom znanstvenom skupu uspjeti analizirati taj teatar kako bi se na pozornicama svijeta, posebno na onoj naše domovine, mogla inscenirati budućnost kakvu svi zaslužujemo, a na kojoj će glavnu ulogu igrati istina, pravednost i dobro našeg čovjeka i naše domovine.”
Na kraju obraćanja zahvalio je uvaženim članovima organizacijskog odbora, posebno istaknuvši prof. dr. sc. Vesnu Bjedov, prof. dr. sc. Damira Hasenaya i prof. dr. sc. Tomislava Florijančića, koji se zbog spriječenosti morao ispričati sa skupa, kao i dr. sc. Ivana Mileca iz Slavonskoga Broda.
Sloboda propitivanja i istraživanja
Prorektor Matanović, pozdravljajući sudionike u ime rektora prof. dr. sc. Drage Šubarića, sveučilišne uprave i u svoje ime, istaknuo je da je istraživanje ove teme u skladu s poslanjem sveučilišta i akademske zajednice. Naglasio je važnost slobode propitivanja i istraživanja, osobito kada je potrebno preispitati povijesne sudove i doći do novih spoznaja.
Istaknuo je a tema ovoga skupa „u svojoj biti odražava ono što naše sveučilište jest, a to je sloboda propitivanja, sloboda istraživanja i nema zabranjenih tema”.
„Ima možda tema koje ne vrijedi istraživati, ali ovo je tema koju vrijedi istraživati i mi definitivno ne smijemo prihvatiti kao istinu nešto što je neki prijeki sud prije sedamdeset godina doživio, već je ovo mjesto gdje trebamo propitivati, istraživati i doći do pravih spoznaja”, poručio je Matanović, izrazivši uvjerenje da će stručnost izlagača pridonijeti vrijednim rezultatima skupa.
Ozbiljni nedostatci pravnog postupka
Dekan Trojan u svojem se obraćanju posebno osvrnuo na pravni aspekt slučaja Josipa Astaloša, upozorivši na važnost neovisnog sudstva i prava svakoga čovjeka na obranu. Govoreći o suđenju 1945. godine, istaknuo je da dostupni dokumenti upućuju na ozbiljne nedostatke postupka. Prema njegovu izlaganju, optužnica je sastavljena neposredno prije rasprave, obrana nije imala dovoljno vremena za pripremu, a dodijeljeni branitelj nije pružio stvarnu pravnu zaštitu.
„Njegova osuda nije bila završetak postupka u kojem su dokazi odmjereni, obrana saslušana, a sud neovisno odlučio. Naprotiv, dostupni dokumenti pokazuju da je ishod bio zacrtan prije nego što je suđenje uopće počelo. Čovjeku je unaprijed presuđeno, a postupak je poslužio kako bi se već donesena politička odluka dobila privid pravne forme”, rekao je Trojan.
Govoreći o posljedicama takva postupanja, naglasio je da pravo na obranu mora pripadati svakom čovjeku, neovisno o težini optužbi i društvenim okolnostima. „Oduzeti čovjeku mogućnost da se brani znači oduzeti mu ljudsko dostojanstvo prije nego što mu se oduzme sloboda i život”, istaknuo je.
Osvrćući se i na suvremenu ulogu medija, upozorio je na opasnost neprovjerenih optužbi, selektivnog prikazivanja informacija i kampanja kojima se može narušiti nečiji ugled. Istaknuo je da novinarstvo mora provjeravati činjenice, propitivati moć i služiti javnom interesu, a ne postati sredstvo obračuna.
„Znanost ne bi smjela zamijeniti jednu unaprijed zadanu presudu drugom. Naša zadaća nije stvaranje kulta, nego otvaranje arhiva, provjeravanje izvora, razlikovanje činjenica od interpretacija i omogućavanje argumentirane rasprave”, istaknuo je Trojan, dodajući kako poštovanje prema žrtvi nepravednog postupka zahtijeva još veću preciznost, pravednost i odgovornost u istraživanju.
Bolje razumijevanje povijesnog razdoblja
Predstojnica Karbić izrazila je zadovoljstvo sudjelovanjem u organizaciji skupa, istaknuvši da se upravo ozbiljnim istraživanjem može rasvijetliti sudbina pojedinca, ali i bolje razumjeti povijesno razdoblje u kojem je živio.
Posebno je pozdravila činjenicu da će izlaganja obuhvatiti različite aspekte života i djelovanja Josipa Astaloša, kao i širi povijesni kontekst, što smatra važnim za cjelovito i objektivno sagledavanje njegove sudbine.
Pravo hrvatskog društva da istražuje vlastitu povijest
Županica Tramišak istaknula je važnost istraživanja stradanja nevinih žrtava nakon završetka Drugoga svjetskog rata, osobito na području Slavonije, Baranje i Srijema. Naglasila je da je odgovornost današnjega društva govoriti o tim događajima na temelju povijesnih činjenica i dokumentiranih izvora te omogućiti da se sudbine stradalih istraže i sagledaju u odgovarajućem povijesnom kontekstu.
Osvrnula se i na pravo hrvatskoga društva da istražuje vlastitu povijest, uključujući žrtve komunističkoga režima nakon 1945. godine, rekavši: „Ono što je jako važno da mi danas, kada imamo svoju slobodnu nezavisnu hrvatsku državu koju smo izborili devedesetih u Domovinskom ratu, imamo pravo govoriti o svojoj istini i imamo pravo govoriti o svima onima koji su doprinijeli stvaranju hrvatske države i koji su žrtve komunističkog režima koji se događao nakon 1945., pa sve do devedesetih godina”, rekla je županica. Izrazila je nadu da će skup potaknuti daljnja istraživanja Astaloševe sudbine i sudskoga postupka u kojem je osuđen na smrt.
Znanstveni skup nastavljen je izlaganjima koja će život, djelovanje i stradanje Josipa Astaloša razmotriti iz različitih istraživačkih perspektiva, s ciljem boljeg razumijevanja njegova slučaja i širega povijesnog konteksta. M. Kuveždanin