
ĐAKOVO (TU) – U Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu u četvrtak, 4. studenoga 2026. započeo je međunarodni znanstveni skup „Prvi bosanski ili đakovački i srijemski biskup Matej Franjo Krtica i njegovo doba“, a povodom 300. obljetnice rođenja (1726. – 2026.) Organizatori skupa su: Đakovačko-osječka nadbiskupija; Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod; Sveučilište u Pečuhu Institut za povijest, Odsjek za povijest novoga vijeka te Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu.

Tajnica znanstvenog skupa doc. dr. sc. Eldina Lovaš pozdravila je na početku sve nazočne i poželjela im dobrodošlicu te kazala: „Nisam očekivala da ću znanstveni skup o biskupu Krtici, prvom bosanskom ili đakovačkom i srijemskom biskupu otvoriti opraštajući se od Krtičina posljednjega nasljednika na čelu sjedinjenje Slavonske i Srijemske crkve, umirovljenoga nadbiskupa mons. Marina Srakića.“ Puno je poveznica između te dvojice biskupa koje je dr. Lovaš nabrojala te pozvala na molitvu za oba pastira.

„Komemoriramo jednog od naših doista velikih, učenih, mudrih, staloženih i pobožnih, a nažalost nedovoljno poznatih i do sada nedovoljno vrednovanih, pastira na čelu naše mjesne Crkve, biskupa Mateja Franju Krticu, koji je došao u svoje biskupsko sjedište u Đakovo i patio zbog toga što mu je drugi – tada veći dio njegove biskupije i stada – ostao u teritorijalno odijeljenom i prostorno udaljenom drugom srijemskom dijelu biskupije – te se trudio ta dva dijela ljubavlju približiti, teritorijalno povezati i crkvenim zajedništvom objediniti te integrirati u istoj biskupiji.“
Te je nastavio „I istodobno se opraštamo od mons. Marina Srakića, drugog pastira naše mjesne Crkve, kojega će povijest – duboko sam uvjeren – također svrstati među velike, mudre, učene i plodne, tihe, ali pronicljive i odvažne pastire koji je bio posljednji biskup dviju sjedinjenih biskupija te predložio reorganizaciju crkvenih struktura i otvorio novo poglavlje života Crkve na ovim prostorima – a sve to ne da bi rušio nešto staro, nego u nastojanju sačuvati i unaprijediti namrlu baštinu.“

Nadbiskup Hranić je zahvalio organizatorima i predavačima, a osobito dr. Lovaš i njezinu nekadašnjem mentoru kod kojega je doktorirala prof. dr. Zoltan Gözsy jer su izdali knjigu pod naslovom Matej Franjo Krtica i njegov dnevnik. Život i služba prvog biskupa sjedinjene Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije, koja će biti predstavljena na kraju skupa.

U ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta skupu se obratio izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, dekan koji se spomenuo prve okružnice biskupa Krtice 1773. godine nakon sjedinjenja dviju biskupija i njegova pitanja pred novim poslanjem Kako se ovo dogodilo?. „Danas je njegovo pitanje postalo, naše pitanje. (…) Drago mi je da ćemo odgovore na to pitanje potražiti u predavanjima cijenjenih predavača“, rekao je dr. Pažin i svima poželio srdačnu dobrodošlicu.

Skupu se još obratila dr. sc. Marija Karbić, predstojnica Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, zatim doc. dr. sc. Zoltan Gözsy, voditelj Odsjeka za povijest Pečuškog sveučiliša i tajnica skupa i predsjednica znanstvenog i organizacijskog odbora dr. Lovaš.

Moderator prve sekcije predavanja bio je Branko Ostajmer, a prvi predavač prof. dr. sc. Andreas Fargo s Instituta za povijest Odsjeka za povijest novoga vijeka Pečuškog sveučilišta. Njegovo predavanje naslovljeno je Katolička crkvena elita i vladarska praksa imenovanja biskupa u 18. stoljeću u Ugarskoj i Hrvatskoj.

Međunarodnom znanstvenom skupu su uz već navedene osobe nazočili srijemski biskup Fabijan Svalina, đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, preč. Gabriel Barics, izaslanik pečuškoga biskupa Lasla Felföldija i biskupski vikara za pastoral vjernika Hrvata u Pečuškoj biskupiji, predavači, profesori i studenti KBF-a, časne sestre i drugi zainteresirani sudionici.
Budući je skup dvojezični KBF je osigurao simultano prevođenje s hrvatskog na mađarski jezik odnosno s mađarskog na hrvatski. Tiskovni ured