ĐAKOVO (TU) – Nadbiskupijski ured za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja organizirao je još jedan u nizu susreta djelatnika u stranačkom i političkom životu s područja Đakovačko-osječke nadbiskupije u ponedjeljak, 9. studenoga 2026. koji je održan u Dvorani biskupa Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. Tema susreta bila je „Hrvatska poljoprivreda pred izazovima transformacije“.
Okupljene je pozdravio mons. dr. Vladimir Dugalić, voditelj Ureda te podsjetio da je ideju za susrete dao, sada pokojni, nadbiskup Marin Srakić prije više od 20 godina jer nije želio da Crkva ostane pasivni promatrač u odnosnu na ono što se događa na ovim prostorima nego da se u duhu sinodalnosti: slušanja, razgovora i dijaloga pronađu najbolja rješenja za određene situacije i probleme. Od 2003. godine do danas održano je više od 30 takvih susreta. Dr. Dugalić kratko je predstavio djelovanje Ureda u posljednjih nekoliko godina, predstavio predavače na susretu, a zatim riječ predao đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću.
Mons. Hranić je izrazio srdačnu dobrodošlicu svima i izrazio radost zbog susreta kojim se želi pridonositi općem dobru domovine, a poljoprivreda je jedna od aktualnih tema.
Prvo izlaganje Hrvatska poljoprivreda i europska konkurentnost: mit ili moguća stvarnost? održao je prof. dr. sc. Mario Njavro s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. On je iznio činjenice o hrvatskoj poljoprivredi i njezinu poslovanju te rekao da se danas u medijima uglavnom govori u negativnom kontekstu, a poljoprivreda u nekim drugim aspektima je prilično popularna. On smatra da Hrvatska poljoprivreda može biti konkurentna, ali da je potrebno promijeniti poslovni model, prijeći na ekološku proizvodnju, udruživanjem pokušati utjecati na cijene proizvoda, ulagati u znanje, savjetodavstvo i prilagodbu klimi, izgraditi sustav financiranja i upravljanja rizikom te se prilagoditi malim i srednjim OPG-ovima. OPG-ovi nisu samo biznis, oni zadržavanju ljude na selu tradiciju i život zajednice, bioraznolikost, potporna su i fleksibilna i daju kvalitetu.
Na kraju je prof. Njavro zaključio: „Naši seljaci su racionalni i radit će i ulagati onda kada im uredimo sustav, kad osiguramo poduzetničku slobodu djelovanja, iste uvjete za sve i kada im pomognemo podijeliti rizike s kojima se oni susreću bilo kroz kredite ili osiguranja i ugovornu proizvodnju.“
Drugo izlaganje Kako do promjene paradigme hrvatske poljoprivredne politike? Održao je prof. dr. sc. Drago Čengić, umirovljeni profesor i član inicijative „Razvojna mreža Republika“. U izlaganju je naveo da je trenutna paradigma hrvatske poljoprivrede pogrešna. Paradigma je skup unaprijed zadanih pretpostavki po kojima se promatra svijet, općenito uzor ili model. Do nove paradigme moguće je doći stvaranjem transakcijske poljoprivrede. Izgradnja dugoročne vizije hrvatskog sela koja će biti iznad svih stranačkih interesa. Smatra da zemlju treba vratiti ljudima koji ju obrađuju i kad se od poljoprivrede bude moglo pristojno živjeti onda će ona ići naprijed i onda će se dogoditi nova generacijska obnova sela.
Prijedlog dr. Čengića kako doći do nove paradigme je: „Stvaranjem novog savjeta za hrvatsko selo temeljem zajedničkog razgovora prema načelima istine, a ne koristi. To načelo istine mogu promicati razne institucije i manje političke stranke, Crkva, civilne udruge i sami mali proizvođači.“
Posljednje izlaganje Živo selo – seljak, poljoprivreda i hrana, imperativ snazi zajednice održao je mr. sc. Miroslav Kovač, član inicijative „Živo selo“. U izlaganju je naveo da su seljak, zemlja i hrana tri stupa i imperativ opstanka, razvoja i opći znak uređenosti jedne zajednice. „Seljak i njegova obitelj su važni za jednu zajednicu: prirodna i društvena uloga u proizvodnji hrane, očuvanje ruralnog i višefunkcionalnog ruralnog prostora i okoliša, ključ ukupnog gospodarskog rasta RH, jamac prostora i prehrambene sigurnosti te čuvar identiteta i vlasništva“, zaključio je mr. Kovač.
Uslijedili su osvrti sudionika i rasprava o svemu izrečenom te druženje uz domjenak. Tiskovni ured