VARAŽDIN (IKA/TU) – U organizaciji Biskupijske knjižnice Varaždin, u četvrtak 23. travnja, na Svjetski dan knjige i autorskih prava, u Centru za mlade Varaždinske biskupije održan je program Noći knjige pod nazivom „Blago mirotvorcima u vremenu ratova“, izvijestio je Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije.
Središnji dio večeri bilo je predavanje mons. prof. dr. sc. Vladimira Dugalića, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije, redovitoga profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta u Osijeku i tajnika Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“, pod nazivom „Blago mirotvorcima u vremenu ratova“.
Na početku izlaganja istaknuo je kako o miru nije moguće govoriti bez suočavanja s pitanjem rata, koji prati gotovo cijelu ljudsku povijest, od antičkih vremena do danas. Podsjetio je na dvije temeljne struje u kršćanskoj tradiciji: radikalni pacifizam prvih crkvenih otaca te nauk o „pravednom ratu“, koji su oblikovali sv. Augustin i sv. Toma Akvinski.
Predavač je govorio o odnosu rata i mira u svjetlu kršćanske vjere, socijalnog nauka Crkve i suvremenih međunarodnih izazova.
Teorija pravednog rata, pojasnio je, nastojala je ograničiti samovolju vladara i rat dopustiti samo pod strogim uvjetima: ako postoji pravedan razlog, legitimna vlast, ispravna nakana, ako je rat posljednje sredstvo i ako postoji razmjer između štete i cilja koji se želi postići. U suvremenom svijetu ta se teorija sve više dovodi u pitanje, osobito zbog razorne moći modernog oružja i stradanja civila.
Govoreći o novijim konceptima poput preventivnog rata i humanitarne intervencije mons. Dugalić naglasio je da Crkva priznaje samo zakonitu obranu, dok preventivni rat odbacuje kao izraz samovolje država i zlouporabe moći.
Posebno se zadržao na razvoju crkvenoga nauka o miru tijekom posljednjih dvjesto godina, osobito nakon Drugoga vatikanskog koncila.
Podsjetio je na papu Benedikta XV., koji je Prvi svjetski rat nazvao „beskorisnim pokoljem“, na encikliku Pacem in terris pape Ivana XXIII., koji je još 1963. napisao da je „gotovo nemoguće pomisliti da se u atomskoj eri rat može koristiti kao instrument pravde“, te na glasoviti vapaj pape Pavla VI. u Ujedinjenim narodima: „Nikada više rat!“
Papa Franjo dodatno je produbio taj nauk u enciklici Fratelli tutti, ističući da je danas gotovo nemoguće govoriti o „pravednom ratu“, jer moderno oružje donosi nekontroliranu destruktivnu moć nad velikim brojem nevinih civila, naglasio ej mons. Dugalić.
Posebno je upozorio i na potrebu razvoja tzv. poslijeratnog prava, sustava koji bi omogućio utvrđivanje istine, kažnjavanje odgovornih za ratne zločine i obnovu razorene zemlje na teret agresora, a ne žrtve.
Najveći naglasak mons. Dugalić je u svom izlaganju stavio na osobnu razinu mirotvorstva, naglašavajući da kršćansko mirotvorstvo ne počinje u međunarodnim institucijama nego u srcu čovjeka.
Pozivajući se na Drugi vatikanski sabor, istaknuo je da mir nije samo odsutnost rata niti ravnoteža sila, nego prije svega plod pravednosti. Prvi korak prema miru mons. Dugalić vidi u poštivanju dostojanstva svake ljudske osobe i ljudskih prava.
Uz pravednost, kao temelje mira istaknuo je solidarnost, bratstvo i molitvu. Pozivajući se na sv. Tomu Akvinskoga, rekao je da je pravi mir prije svega djelo ljubavi.
Papa Franjo, dodao je prof. Dugalić, ide još dalje i govori o univerzalnom bratstvu, ne o bratstvu interesa ili pripadnosti, nego o priznavanju svakoga čovjeka kao brata jer je stvoren na sliku Božju: „Papa Franjo ne govori o bratstvu naših i vaših, nego o univerzalnom bratstvu u kojem svakoga čovjeka priznajem kao sliku Božju i kao svoga brata, bez obzira kome pripadao.“
Na kraju je predavač naglasio kako je mir i plod molitve, jer molitva mijenja srce čovjeka i otvara ga za poštovanje, razumijevanje i ljubav prema bližnjemu.
„Pozvani smo biti mirotvorci. To ne znači sjediti skrštenih ruku i sve zaboraviti. Mir se temelji na istini i na pravdi. Samo iz toga može nastati novi mir, a ne novo zlo i novi rat“, zaključio je mons. Dugalić.
Aktualnost teme mira o kojoj je govorio prof. Dugalić potvrđuje i rasprava nakon predavanja u kojoj su posjetitelji promišljali o današnjoj potrebi mira, izazovima u njegovom ostvarivanju kako na osobnoj razini tako i u svijetu.
Večer je započela umjetničkim programom učenika Katoličke osnovne škole Svete Uršule. Na flauti je nastupila Vida Jaklin uz pratnju prof. Višeslava Jaklina izvedbom skladbe Sweet Love. Uslijedilo je čitanje stihova Stjepana Lice „Ljubav nikad ne prestaje“, koje su uz klavirsku pratnju Filipa Jaklina izveli učenici Karla i Lara Prepelić, Jakov Conar, Marta Stapić i Vida Jaklin. Program su zaključile Lara i Marta izvedbom pjesme „Može se živjeti od ljubavi“.
Obilježavanje manifestacije Noć knjige 2026., u Biskupijskoj knjižnici Varaždin održano je uz podršku Varaždinske županije. Programu je nazočio i varaždinski biskup Bože Radoš i Josip Mrzljak, biskup u miru. Informativna katolička agencija/Tiskovni ured