ĐAKOVO (TU) – U sklopu obilježavanja 300. obljetnice rođenja Mateja Franje Krtice, prvoga bosanskog, odnosno đakovačkog i srijemskog biskupa, u završnom dijelu znanstvenog skupa u srijedu, 4. studenoga 2026. u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu predstavljena je i knjiga „Biskup Matej Franjo Krtica i njegov Dnevnik. Biografska studija i izdanje Dnevnik“,koja predstavlja vrijedan doprinos istraživanju crkvene, društvene i kulturne povijesti Slavonije i Srijema u 18. stoljeću.
Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Đakovačko-osječke nadbiskupije i Hrvatskoga instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Autori i priređivači izdanja su Eldina Lovaš i Zoltán Gőzsy, koji su višegodišnjim istraživačkim radom, proučavanjem arhivske građe i suradnjom hrvatskih i mađarskih znanstvenih ustanova uspjeli javnosti predstaviti dosad nedovoljno istražen život i djelovanje Mateja Franje Krtice.
Na početku predstavljanja nazočnima se obratio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je izrazio zahvalnost autorima na njihovu znanstvenom radu i istaknuo važnost knjige za bolje upoznavanje povijesti vlastite biskupije..
Okupljene je pozdravila i dr. sc. Marija Karbić, predstojnica slavonskobrodske Podružnice Hrvatskoga instituta za povijest, koja je istaknula važnost međuinstitucionalne i međunarodne znanstvene suradnje, osobito suradnje hrvatskih i mađarskih istraživačkih ustanova. Naglasila je kako upravo takva suradnja omogućuje cjelovitije razumijevanje zajedničke povijesti i ostvarivanje kvalitetnih znanstvenih rezultata.
O znanstvenoj vrijednosti knjige govorila su trojica recenzenata: dr. sc. Daniel Patafta s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ivan Armanda iz Hrvatskoga instituta za povijest te prof. dr. Mate Gárdonyi s Katoličkoga sveučilišta Péter Pázmány u Budimpešti.
Autorica Eldina Lovaš pojasnila je kako je prvotna zamisao bila usmjerena ponajprije na obradu i objavljivanje Krticina dnevnika. Međutim, tijekom istraživanja arhivske građe pronađeni su brojni dodatni dokumenti, pojedinačni spisi, zapisnici i pisma, što je omogućilo znatno širu rekonstrukciju njegova života i biskupske službe. Tako je prvotna zamisao prerasla u opsežnu biografsku studiju i kritičko izdanje dnevnika. Posebno je zahvalila nadbiskupu Đuri Hraniću na potpori projektu, kao i arhivistima, suradnicima i recenzentima koji su svojim radom pridonijeli nastanku knjige.
Lovaš je također istaknula kako istraživanje života i djelovanja Mateja Franje Krtice nije završeno objavljivanjem ove knjige. Sačuvana arhivska građa otvara mogućnosti za daljnja istraživanja, među kojima su povijest svećenstva, razvoj biskupijskih ustanova i rekonstrukcija mreže Krticinih poznanstava i suradnika.
Autor Zoltán Gőzsy također je govorio o važnosti zajedničkoga istraživačkog rada i suradnje hrvatskih i mađarskih povjesničara, istaknuvši vrijednost međusobne znanstvene razmjene i proučavanja povijesnih procesa u širem srednjoeuropskom kontekstu.
Posebna vrijednost knjige ogleda se u njezinoj strukturi: prvi dio donosi opsežnu biografsku studiju biskupa Mateja Franje Krtice, dok drugi dio sadržava kritički obrađen latinski tekst njegova dnevnika i hrvatski prijevod. Time je važan povijesni izvor učinjen dostupnim široj znanstvenoj i zainteresiranoj javnosti. U pripremi izdanja sudjelovali su i brojni stručnjaci, među kojima se posebno ističu George Toth, koji je lektorirao latinski tekst, te dr. sc. Stjepan Razum, koji je provjerio i uskladio hrvatski prijevod s latinskim izvornikom.
Predstavljanje knjige zaključeno je zahvalom autorima i svim suradnicima koji su sudjelovali u njezinu nastanku. Objavljivanjem ovoga izdanja, u godini obilježavanja 300. obljetnice rođenja Mateja Franje Krtice, učinjen je važan korak u rasvjetljavanju života i djelovanja prvoga biskupa sjedinjene Bosanske, odnosno Đakovačke i Srijemske biskupije. Knjiga ne donosi samo biografiju jednoga biskupa i izdanje njegova dnevnika, nego pruža širi uvid u procese koji su oblikovali crkveni i društveni život Slavonije i Srijema u drugoj polovici 18. stoljeća te predstavlja čvrsto polazište za buduća povijesna istraživanja. Ivan Vuković