OSIJEK (TU) – Prvo predstavljanje najnovije knjige „Nadati se nemogućem“ bibličara i voditelja Ureda za biblijski pastoral Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. dr. sc. Ivana Benakovića održano je u Osijeku 7. listopada 2026., u Pastoralnom centru Župe Preslavna Imena Marijina.
Nakon prvijenca „Ranjeni čovjek. Biblijsko-teološka promišljanja nad stvarnošću ljudske ranjenosti“ objavljenog 2025., Benaković na 148 stranica donosi teološko-pastoralno djelo „Nadati se nemogućem. Nada u kontekstu biblijskih tekstova Novoga zavjeta“. O štivu koje približava smisao nade promišljajući s čitateljem zašto i čemu se nadati, govorili su: teolog i filozof prof. dr. sc. Krešimir Šimić, sveučilišni profesori dr. sc. Antonija Huljev, dr. sc. Vesna Bjedov i sam autor vlč. dr. sc. Ivan Benaković.
O nadi pisahu filozofi, a Benaković iz biblijske perspektive i životne situacije
Uvodeći u misaoni povijesni kontekst filozofsko-teološkog motrenja nade dr. Šimić je podsjetio da je papa Franjo (u svibnju 2024. objavio bulu Spes non confundit,hrv.„Nada ne razočarava“ proglašenja 2025. godine jubilejskom) odredio Svetu godinu i središnju temu nadu, a jubilej 2025. nazvao Jubilejem „Hodočasnika nade”, nade koja je živa i ne razočarava.
Kao bibličar, jasno je da je dr. Benaković o nadi pisao iz biblijske perspektive. Struktura je ista u svim poglavljima: prvo se donosi biblijski tekst, a zatim ga se analizira (bilo tako da ga kontekstualizira, izdvaja metaforički govor) da bi na kraju završio ‘Pitanjima za završno osobno ili zajedničko promišljanje na temelju pročitanog teksta’. Upravo takvi završetci ukazuju da je Benakovićeva knjiga ponajprije pastoralno orijentirana. On nije opterećen teškom egzegetskom terminologijom, već uvijek biblijski tekst nastoji dovesti u konkretnu životnu situaciju“, zaključio je Šimić.
A. Huljev o antopološko-pedagoškom okviru iščitavanja knjige
Predstavljačica Huljev je istaknula vrjednosnu teološku razinu knjige „Nadati se nemogućem“ iz koje se u sedam poglavlja može iščitavati smisao vjere, u duhu Pavlovih poslanica osobna preobrazba „umiranja sebi samom“, a osobito je značajna pedagoška duhovnost štiva kao, rekla je, „čin za buduće odgojno djelovanje“. Predstavila je „knjigu unutar antopološko-pedagoškog okvira u kojemu sam motrila i iščitala sadržaj knjige. (…) Knjiga pokazuje kako se kršćanski navještaj ostvaruje u pedagogiji kroz poštovanje, prihvaćanje i ljubav. Tko svoj temelj nade vidi u Kristu, gleda drukčije. Ključ je uvijek nada“, zaključila je.
V. Bjedov: „Postojana nada jamstvo opstanka u vjeri i ljubavi kršćanina“
„O ovoj problematici – nadi kao dubokoj, smislenoj i vjerničkoj trajnosti te onoj koja se propinje jednom drugom životu – onom vječnom – autor promišlja i progovara, odnosno piše usredotočeno, razložno i vođeno“, istaknula je Bjedov. Razložila je četveroslojnost knjige koju odlikuje: dubina i metaforičnost nade kao biblijske trilogije; retorička intonacija autorovih razmišljanja; autorova pitanja čitatelju vjerniku; stilska intonacija uporabe glagola bivati i njegovo značenje u kontekstu ove knjige“.
Zamijetila je dominantan glagol bivati koji nije uobičajen u svakodnevnom govoru: „Bivati je stilski obilježen, ima arhaičan ton, ali u ovome tekstu djeluje uzvišeno i svečano. Uporabom glagola bivati autor, vraćajući nas u biblijsko vrijeme, stvara dojam vremenske udaljenosti, ali isto tako i svevremenosti, odnosno neprolaznosti vječnoga života“, rekla je Bjedov.
Ivan Benaković: „Središte ove knjige je Krist, temelj kršćanske nade“
Autor Benaković zahvalivši sudjelovateljima za angažman i mnoštvu za interes uvodno je razložio nastanak djela kao plod redovitog mjesečnog pisanja za „Vjesnik“ Đakovačko-osječke nadbiskupije u kontekstu jubilarne „Godine nade“ iz čega je proizišlo tematiziranje tekstova o nadi o kojoj najviše govori sv. Pavao.
„Ovo je pastoralni tekst koji počiva na teološkim istinama, na biblijskoj teologiji i znanosti, ali ima jako puno pastoralnih iskustava. Gdje smo najviše dirnuti, izloženi posumnjati, ne nadati se? Na sprovodu, kad netko umre“, kazao je Benaković.
Zaključio je da u kriznim životnim situacijama, strahovima i svakodnevnoj kušnji „besmrtan čovjek treba početi ozbiljno računati sa vjerom, sa Kristom, sa Crkvom i tako istinski iznova obnoviti i oplemeniti vlastiti život, a ako će ova knjiga pomoći u tome, slobodno za njom posegnite“.
Predstavljanje knjige uz vodstvo novinara Filipa Kuštre otvoreno je praćeno duhovnim skladbama u izvedbi vokalistice Ozane Šibalić i gitarista Domagoja Sajtera. Kuštro je na kraju moderirao razgovor s autorom o temi razočaranja, beznađa i nade. Domaćin susreta, donjogradska župa u kojoj je vlč. Benaković pastoralni suradnik, priredila je trpezu zajedništva uz druženje s autorom. Knjigu Nadati se nemogućem, 2026. je objavio nakladnik Certis.
Tekst i fotografije Nevenka Špoljarić
