RIM (TU) – U četvrtak, 25. lipnja 2026., na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu vlč. Florijan Zagorščak, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije obranio je završni rad i magistrirao crkvenu povijest. Tema završnog rada bila je Mons pietatis o Mons impietatis? La lotta tra gli ordini mendicanti sulla liceità dei Monti di Pietà (Mons pietatis o Mons impietatis? Sukob prosjačkih redova oko dopuštenosti Monti di Pietà). Mentor završnog rada bio je prof. Filippo Lovison.
Monti di Pietà financijske su institucije koje su franjevci osnivali od 15. stoljeća pa nadalje kako bi se borili protiv dva društvena problema: siromaštva i lihve. Siromašnima su posuđivali manje iznose novca, tražeći povrat uz 5 posto kamate. Protivnici Montea, koji su uglavnom bili dominikanci i augustinci, u uzimanju tih 5 posto vidjeli su lihvu, pozivajući se na Isusove riječi „pozajmljujte ne nadajuć se odatle ničemu“ (Lk 6,35). Isticali su kako je sve ono što se uzme više od posuđenog lihva. Budući da je lihva grijeh, institucija koja čini grijeh je bezbožna (impietatis) i trebala bi se zatvoriti. Zagovaratelji Montea branili su ovu instituciju pravdajući kako kamata od 5 posto služi isključivo za očuvanje početnog kapitala i isplatu plaće radnicima, a nikako za zaradu. U osnivanju i djelovanju Montea vidjeli su konkretan čin milosrđa (pietatis) i ljubavi prema bližnjemu.
Rasprava je započela odmah po osnivanju prvog Monte di Pietà u Perugi 1462. godine i trajala do V. lateranskog koncila (1512.-1517.). U radu su prikazane rasprave u Perugi, Firenci, Mantovi i Padovi, kao i osobe koje su sudjelovale. Osobita je pozornost dana argumentima korištenim u raspravi, gdje su se s jedne strane nalazili tradicionalni argumenti protiv lihve, dok su s druge strane korišteni novi argumenti nastali u promijenjenim društveno-ekonomskim okolnostima, navodeći slučajeve gdje je dopušteno uzeti više od posuđenoga bez da se upadne u lihvu. Dekretom Inter multiplices (1515.) V. lateranskog koncila odlučeno je kako aktivnost Monti di Pietà nije lihvarska kad se potražuje 5 posto kamate da bi pokrili troškove nastale pri obavljanju poslovne djelatnosti i plaće radnicima. Premda su izazvali žustru raspravu, osobito o pitanju kamata, Monte di Pietà pokazali su da je moguće uskladiti ekonomske djelatnosti s načelima katoličkog nauka.
Vlč. Florijan Zagorščak rođen je 1997. u Vinkovcima. U rodnoj Privlaci završio je osnovnu školu, dok je gimnaziju Matija Antun Reljković završio u Vinkovcima. Diplomirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 2021. te je iste godine zaređen za đakona. Đakonski praktikum obavljao je u Župi sv. Martina biskupa u Bošnjacima. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 2022. te je godinu dana bio župni vikar Župe Uzvišenja svetog Križa u Osijeku. Tijekom ljeta 2023. godine upućen je u Rim na studij crkvene povijesti na Papinsko sveučilište Gregoriana. Tiskovni ured