ĐAKOVO (TU) – Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u utorak, 19. svibnja 2026. započeo je Međunarodni znanstveni simpozij Granice otkupljenja: zlo, oprost i odgovornost u 21. stoljeću. Simpozij je započeo iznimno značajnim okruglim stolom pod nazivom Medijacija kao put pomirenja: pravni i teološki vidici.
Događaj je okupio brojne profesore, studente, crkvene dostojanstvenike i ugledne goste, a organiziran je u sklopu institucionalnog istraživačkog projekta PAXMED koji se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Okrugli stol je moderirao dr. sc. Davor Vuković a sudjelovali su: Arijana Kozlevčar iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije; dr. sc. Srđan Šimac iz Visokog trgovačog suda RH / HUM; Petar Plevnik iz Nacionalnog centra za medijaciju i izv. prof. dr. sc. Boris Vulić s KBF-a u Đakovu.
U ime KBF-a skup je otvorio dekan, izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, istaknuvši da globalni sukobi i obiteljski razdori traže hitan odgovor kroz ulogu „homo medijatora“ – osobe koja posreduje u dijalogu.
Predstavljanje novog združenog Studija medijacije
Ovaj je skup ujedno bio i prvo javno predstavljanje inovativnog združenog integriranog prijediplomskog i diplomskog Studija medijacije. Program je rezultat jedinstvene suradnje četiriju sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu te u Osijeku Pravnog fakulteta, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i Akademije za umjetnost i kulturu. Projekt je pokrenut početkom 2025. godine s ciljem odgovaranja na stvarne potrebe tržišta rada, a dobio je i službenu pisanu podršku ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana. Najavljeno je da će istaknuti sudac dr. sc. Srđan Šimac na novom studiju voditi tri kolegija praktikuma, dok će osječka podružnica Nacionalnog centra za medijaciju biti nastavna baza za stručnu praksu studenata.
Što donosi novi Zakon o medijaciji?
Gore navedeni panelisti okrugloga stola u svom su obraćanju ponudili duboke pravne, praktične i antropološke uvide u problematiku sukoba. A. Kozlevčarje predstavila je Zakona o medijaciji (koji zamjenjuje Zakon o mirnom rješavanju sporova) s ciljem rasterećenja sudova. Istaknula je stimulativne mjere poput oslobođenja od sudskih pristojbi na tužbu ako stranke prije toga uđu u medijaciju, te uvođenje “kvazi-obveznog” informativnog sastanka za određene sporove, čije izbjegavanje donosi troškovne sankcije na sudu.
Dr. Šimac je kroz emotivno izlaganje kritizirao tradicionalno sudovanje koje često stvara „jednog formalnog dobitnika i dva stvarna gubitnika“. Naglasio je da konflikt nije pravni problem, već kriza u komunikaciji. Iznio je fascinantan podatak da u Hrvatskoj udruzi za medijaciju čak 50% postupaka završava uspješno već na prvom sastanku.
P. Plevnik se osvrnuo na transformaciju bivšeg Centra za mirno rješavanje sporova u Nacionalni centar za medijaciju. Istaknuo je ključnu poruku za građane: provođenje informativnih sastanaka i samih medijacija pri Centru potpuno je besplatno. Također je objavio vijest o preseljenju osječke podružnice u nove, suvremene prostorije u Eurodomu, Vukovarska cesta 31.
Dr. Vulić je postavio tri teološke i antropološke teze o medijaciji, definirajući je kao stil života i duhovnost, a ne tek skup alata. Razgraničio je pojmove nagodbe (pravna razina), oprosta (psihološko-duhovna razina) i pomirenja kao vrhunca odnosa, redefinirajući kompromis kao zapravo najnižu razinu pregovaranja.
Glas publike i interaktivni zaključci
Sudionici u publici aktivno su sudjelovali putem digitalne platforme Mentimeter. Rezultati ankete pokazali su sljedeće: na spomen medijacije ljudima najprije na pamet padaju riječi pomirenje, mir i mirenje. Glavni razlozi odbijanja medijacije su nedostatak povjerenja u drugu stranu i prevelika povrijeđenost za razgovor. Najveća potreba za medijacijom u hrvatskom društvu prepoznata je u obiteljskim sukobima (podjela bračne stečevine), te u susjedskim i radnim odnosima.
Završna riječ: „Treći prostor“ između presude i nasilja
Završni osvrt iznio je prof. dr. sc. Šimo Šokčević profesor na KBF-u. Zaključio je kako se pravni i teološki vidici medijacije duboko prožimaju. Pravni pristup nudi strukturirani postupak s ciljem izbjegavanja ishoda “pobjednik/gubitnik”, dok teološka perspektiva zacjeljuje rane koje sudska presuda ne može dosegnuti.
U susretu tih dvaju pristupa otvara se „treći prostor“ – prostor odgovornosti, aktivnog slušanja i obnove narušenih odnosa u društvu, što je i konačni cilj projekta PAXMED te novog studija.
Skup je uspješno priveden kraju najavom drugog dana Međunarodnog znanstvenog simpozija Granice otkupljenja: zlo, oprost i odgovornost u 21. stoljeću. Katolički bogoslovni fakultet