SIKIREVCI (TU) – U petak, 8. svibnja 2026. godine, skupina od pedeset hodočasnika, župljana Župe sv. Nikole biskupa iz Sikirevaca te vjernika filijalne zajednice iz Jaruga, krenula je na trodnevno hodočašće kroz Bosnu i Hercegovinu. Hodočašće je predvodio vlč. Drago Marković, župnik i inicijator putovanja, uz stručno vodstvo s. Ljubice Radovac iz Vukovara.
Cilj ovoga hodočašća bio je jačanje zajedništva među vjernicima, produbljivanje svijesti o vjeri te upoznavanje bogate duhovne, kulturne i povijesne baštine hrvatskoga katoličkog naroda u Bosni i Hercegovini.
Hodočasnici su razgledali novoobnovljeni Franjevački muzej te se kroz bogatu arheološku, etnološku i sakralnu zbirku upoznali s poviješću toga kraja i višestoljetnim djelovanjem franjevaca. Posebnu pozornost privukla je zbirka tradicijske medicine i poznate gučogorske ljekaruše koje svjedoče o nesebičnoj skrbi fratara za narod tijekom minulih stoljeća. Domaćini su hodočasnike upoznali i s obilježavanjem 600. obljetnice prvoga pisanog spomena Guče Gore, koja se veže uz darovnicu kralja Sigismunda Luksemburškoga iz 1425. godine. Posjet je zaključen zajedničkom molitvom i misnim slavljem.
Prva postaja hodočašća bio je Franjevački samostan i crkva sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori, smješten na obroncima Vlašića nedaleko od Travnika. Ovaj samostan stoljećima predstavlja jedno od najvažnijih duhovnih, kulturnih i obrazovnih središta Lašvanske doline.
Put je potom nastavljen prema Fojnici i Franjevačkom samostanu Duha Svetoga, jednom od najvažnijih samostanskih i kulturnih središta Bosne Srebrene. Tijekom obilaska suvremeno uređenoga muzeja hodočasnici su imali priliku vidjeti brojne vrijedne eksponate, stare rukopise, ljekaruše, grbovnike i inkunabule. Poseban dojam ostavila je čuvena Ahdnama sultana Mehmeda II. iz 1463. godine, dokument kojim je franjevcima zajamčena sloboda djelovanja i koji je imao ključnu ulogu u očuvanju Katoličke crkve i hrvatskoga naroda tijekom osmanske vladavine.
U srdačnom razgovoru s domaćim fratrima hodočasnici su se upoznali i sa suvremenim pastoralnim i kulturnim djelovanjem samostana, zahvalni na svjedočanstvu ustrajnosti vjere kroz stoljeća. Treća postaja prvoga dana bilo je kraljevsko Kreševo i Franjevački samostan sv. Katarine. Hodočasnici su ondje razgledali novoobnovljeni muzej i upoznali bogatu povijest kraja koji je stoljećima bio poznat po rudarstvu i kovačkoj tradiciji.
Poseban interes izazvale su zbirke minerala i starih kovačkih alata, kao i spomen-soba fra Grge Martića, znamenitoga franjevca, književnika i preporoditelja. Hodočasnici su razgledali i crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije te vrijednu sakralnu zbirku koja svjedoči o bogatoj duhovnoj i kulturnoj baštini ovoga kraja. Nakon ispunjenoga dana hodočasnici su stigli u Kiseljak, gdje su prenoćili. Drugoga dana hodočasnici su posjetili Franjevački samostan sv. Bonaventure u Visokom i Franjevačku klasičnu gimnaziju, jednu od najvažnijih katoličkih obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini. Kroz stručno vodstvo upoznali su se s bogatom poviješću škole koja djeluje još od 19. stoljeća te i danas odgaja mlade u duhu znanja, otvorenosti i franjevačkih vrijednosti.
Poseban dojam ostavila je profesorska knjižnica s više od 50 tisuća svezaka i vrijednim starim izdanjima. Vrhunac dana bio je pohod Kraljevoj Sutjesci, jednom od najvažnijih povijesnih i duhovnih središta srednjovjekovne Bosne. U samostanskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja hodočasnici su slavili misu, a potom razgledali bogati muzej, knjižnicu i sakralnu zbirku.
Posebno ih je nadahnulo upoznavanje sa životom blažene kraljice Katarine Kosače-Kotromanić, čije je ime i danas duboko utkano u narodnu pobožnost hrvatskih katolika Bosne i Hercegovine. Hodočasnici su imali priliku čuti i o važnosti obližnjega kraljevskog grada Bobovca, nekadašnjega središta bosanske države.
Na povratku su kratko posjetili Travnik, gdje su se u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage pomolili na grobu sluge Božjega Petra Barbarića. Dan je zaključen dolaskom u Ramu – Šćit i noćenjem u samostanskom okružju uz Ramsko jezero. U nedjelju su hodočasnici zajedno s domaćim vjernicima sudjelovali na misi u samostanskoj crkvi Uznesenja Marijina na Šćitu. Nakon misnoga slavlja razgledali su galeriju i etnografski muzej te se upoznali s bogatom kulturnom i umjetničkom baštinom ramskoga kraja. Poseban dojam ostavila su umjetnička djela istaknutih hrvatskih umjetnika te etnografska zbirka koja svjedoči o životu i vjeri ramskoga čovjeka kroz povijest.
Putovanje je potom nastavljeno prema Parku prirode Blidinje i Masnoj Luci, gdje su hodočasnici posjetili Franjevačku kuću molitve i upoznali se s duhovnim programima koji se ondje tijekom godine organiziraju. Na Kedžari su pohodili grob Dive Grabovčeve te zajednički izmolili Molitvu (iz solinske Molitve Velikoga Zavjeta), obnavljajući vjernost Kristu i Katoličkoj Crkvi.
Na povratku prema domu posjetili su kraljevski grad Jajce i svetište sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju, jedno od najpoznatijih hodočasničkih mjesta u Bosni i Hercegovini.
Trodnevno hodočašće Bosni Srebrenoj ostavilo je snažan dojam na sve sudionike. Kroz molitvu, zajedništvo i susrete s bogatom franjevačkom i narodnom baštinom, hodočasnici su još snažnije posvijestili važnost očuvanja vjere, identiteta i povezanosti hrvatskoga katoličkog naroda u Bosni i Hercegovini. Ovo hodočašće bilo je više od običnoga putovanja – postalo je iskustvo duhovne obnove, zahvalnosti i ohrabrenja da se i u današnjem vremenu hrabro živi i svjedoči vjera koju su brojni naraštaji prije nas stoljećima čuvali. Župa Sikirevci