ĐAKOVO (TU) – Grad Đakovo u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Đakovu povodom 19. Strossmayerovih dana organiziralo je u subotu 29. Znanstveni skup „Pogled na Bosnu i Hrecegovinu“. Skup je održan u Dvorani biskupa Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice na KBF-u u Đakovu. Okupljene je na početku pozdravio moderator dr. sc. Grgo Grbešić, koji je prigodnim riječima otvorio ovaj dio „Strossmayerovih dana“, a potom su se nazočnima obratili Robert Francem, zamjenik gradonačelnika grada Đakova te u ime KBF-a u Đakovu izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, dekan.
Prvo izlaganje pripalo je mr. sc. Ivanu Zubcu u suradnji s vlč. dr. sc. Grgom Grbešićem na temu „Pogled na Bosnu i Hercegovinu u pismima biskupa Josipa Jurja Strossmayera Franji Račkom“. Profesor Zubac je naglasio kako je pitanje Bosne i Hercegovine, uslijed ustanka kršćana protiv Otomanskih represija, postalo značajno i na širem europskom području u razdoblju od 1875.-1908. Rješenje poznatog problema pod nazivom i Istočno pitanje, zahvatilo je i područje Đakovačke ili Bosanske i Srijemske biskupije. Biskup Strossmayer bio je uključen u bitne aspekte rješavanja političkog i crkvenog statusa BiH, te se shodno tome u korespondenciji koju je ostavio nalazi obilna građa na temu njegovog odnosa prema BiH.
Predavanje pod nazivom „Bosna i Hercegovina u političkim planovima Srbije“ izlagao je dr. sc. Petar Vrankić. Naglasio je kako srpske političke planove prema BiH i drugim zemljama treba tražiti u ideologiji „Dušanova carstva“. Tu je ideologiju Srpska pravoslavna crkva pretvorila u vlastitu ideologiju. Predavač je pri tom citirao hrvatskoga historičara i politologa Ivu Banca: „Srpska je pravoslavna crkva kanonizirala kraljevsku lozu Nemanjića. Njihova se imena spominju u bogosluženju svakog dana tijekom stoljeća podsjećajući i najubogije vjernike da su sveti kraljevi srpske krvi i jezika jednom vladali njima i da bi možda opet mogli vladati.“ Na toj ideologiji temelje se brojni pokušaji i konkretne političke i vojne akcije realizacije „Dušanova carstva“ u 19. i 20. stoljeću, koji su još uvijek in fieri. Potom je istaknuo konkretne tvorce srpske i velikosrpske ideologije i politike, ne samo prema BiH, nego i prema svim zemljama gdje su se Srbi nastanili. B. Prelčec
