ZAGREB (IKA / TU) – S temom „Doprinos katoličkoga vjeronauka razvoju samostalnosti i odgovornosti učenika" u ponedjeljak 8. siječnja započela je u Zagrebu Katehetska zimska škola, dvodnevni stručni skup upriličen za vjeroučitelje u osnovnoj školi. Organizatori stručnoga usavršavanja za osnovnoškolske vjeroučitelje su Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH. U Nadbiskupijskomu pastoralnom institutu okupilo se oko 350 sudionika koji su sudjelovanje na stručnom skupu prijavili putem mrežne aplikacije nadležne agencije, odgovorne za permanentno usavršavanje osoba u odgojno-obrazovnom sustavu.

Osim pristiglih vjeroučitelja, u radu Katehetske zimske škole sudjeluju pročelnici (nad)biskupijskih katehetskih ureda, zatim viši savjetnici za vjeronauk pri NKU HBK, te viši savjetnici za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje, i to mr. Gordana Barudžija i prof. Dalibor Adžić iz Zagreba, zatim prof. Tomislav Tomasić iz Podružnice u Rijeci te prof. Sabina Marunčić iz splitske Podružnice.

Nakon molitvenoga uvoda, u otvaranju skupa okupljene vjeroučitelje i ostale sudionike KZŠ, posebno predstojnika Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju HBK đakovačko-osječkoga nadbiskupa Đuru Hranića, zatim ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Jadranku Žarković Pečenković pozdravio je predstojnik NKU HBK dr. Ivica Pažin. Osvrnuvši se na temu stručnoga skupa za osnovnoškolske vjeroučitelje, dr. Pažin ustvrdio je kako je temeljna misao Katehetske zimske škole usmjerena prema slobodi, samostalnosti i odgovornosti, i to kroz prizmu katoličkoga vjeronauka i njegova doprinosa u okviru stjecanja potrebnih kompetencija kod učenika i ostalih sudionika. „Vrijeme u kojemu se održava ova Katehetska zimska škola je vrijeme kušnje, ali je i vrijeme izazova. Ali koje to vrijeme u posljednjih dva i pol desetljeća vjeronauka u školi nije bilo. No, nije ovo samo vrijeme kušnje za vjeronauk i vjeroučitelje, za Crkvu, nego i za mnoge koji će raspravljajući o vjeronauku, odgovorno ili manje odgovorno, ali ipak samostalno i potpuno slobodno iznositi svoja mišljenja o nama i našemu djelovanju, i o onome koga i što naviještamo", istaknuo je u uvodu pročelnik NKU HBK dr. Pažin.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Žarković-Pečenković uime suorganizatora stručnoga skupa za osnovnoškolske vjeroučitelje u pozdravnoj riječi ustvrdila je da Agencija za odgoj i obrazovanje preko svojih savjetnika za vjeronauk ima kvalitetnu suradnju s NKU HBK u organiziranju katehetskih škola. Uime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića sudionike Katehetske zimske škole pozdravio je njegov izaslanik dr. Denis Barić, tajnik Sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Predstojnik Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji nadbiskup Hranić prenio je pozdrave hrvatskoga episkopata i zaželio sudionicima puno uspjeha i Božjega blagoslova na početku nove građanske godine i novoga odgojno-obrazovnoga razdoblja. „Obilježavanje 25. obljetnice vjeronauka u školi bila je prigoda u kojoj smo vrednovali i Bogu zahvaljivali za sve ono što smo postigli u izradi vjeronaučnih planova i programa, udžbenika i pomagala, formaciji vjeroučitelja na planu komunikacije i suradnje s učenicima i njihovih roditelja koji nas izabiru kao svoje suradnike i pomoćnike u cjelovitom odgoju i obrazovanju, a osobito na planu vjerskoga odgoja i obrazovanja svoje djece i mladih. Vrednovali smo vjeronauk kao prostor afirmacije slobode roditelja i učenika koji izabiru slobodno vjeronauk, prepoznali ga kao prostor afirmacije vjerske i društvene slobode i odgovornosti te dijaloga u različitosti unutar hrvatske škole i društva, kao prostor kroz koji hrvatska vlast očituje svoju demokratičnost, poštovanje vjerskih sloboda i prava roditelja da oni odgajaju i obrazuju svoju djecu u skladu sa svojim svjetonazorskim opredjeljenjem i uvjerenjima. Svi skupa smo rasli i dozrijevali kroz protekle godine te stjecali bogata iskustva koja nas ohrabruju za nastavak započetoga hoda", rekao je nadbiskup Hranić, te ustvrdio kako se u proteklom razdoblju puno toga postiglo.

Nadbiskup Hranić osvrnuo se, pritom, na društvene i ostale okolnosti unutar kojih se održava školski vjeronauk te poručio: „Društvene i vrijednosne silnice koje se očituju u životu hrvatskoga društva, a unutar kojih se ostvaruje i vjeronauk u hrvatskoj školi, pokazuju da iskustva stjecanja kroz proteklih dvadesetšest godina ipak još nisu sasvim dovoljno jamstvo da bismo za sebe mogli reći da smo doista dozreli i da smo postali istinski zreli ljudi, građani, kršćani, prosvjetni radnici i vjeroučitelji. I pred nama vjeroučiteljima ostaje put te obveza našega daljnjega dozrijevanja i rasta u demokratskom poštovanju različitih identiteta te u kršćanski mudrom i zrelom ostvarenju našega navjestiteljskoga i vjeroučiteljskoga poslanja. Razvijamo se i mi, razvija se i društvo u kojemu živimo". Nadalje, u obraćanju vjeroučiteljima podsjetio je na riječi pape Benedikta XVI. koji je istaknuo da živimo u vremenu u kojemu se Boga i govor o Bogu želi odstraniti iz društvenoga ambijenta jer se, kako je rekao, „Boga doživljava kao takmaca koji sputava čovjeka i smeta njegovoj slobodi te njegovim nastojanjima da se slobodno i odgovorno ostvari i afirmira kao čovjek".

„Mi, kršćani, ne možemo drugačije nego kao Sin Božji koji svojim utjelovljenjem prihvaća i potvrđuje vrijednost i dostojanstvo svakoga čovjeka. Iskreno, mi i ne možemo nego iskreno prihvaćati i poput Isusa voljeti svakoga čovjeka kojemu smo poslani, pa i onda kada je on grešan i potreban spasenja. Tako i mi vjeroučitelji koji se svojom službom uključujemo u evangelizacijsko navjestiteljsko poslanje Crkve, želimo i moramo prihvaćati ovo vrijeme u kojemu živimo i konkretne ljude kojima smo poslani. Premda nam ovo društvo i vrijeme često daju do znanja da žele kročiti prema tome da za Boga ne bi trebalo biti mjesta, pozvani smo Kristovom ljubavlju i širinom biti širi i od onih ljudi koji Boga odbacuju jer ga doživljavaju kao smetnju i zapreku za potpuno samoostvarenje", poručio je nadbiskup Hranić.

„Zahvaljujući vjernosti kršćanskome navještaju o čovjeku kao slici Božjoj koja je obdarena darom slobode i odgovornosti, vjeronauk je u proteklih dvadesetšest godina ne samo pronašao svoje mjesto u hrvatskome društvu i postao najznačajnijim redovitim oblikom evangelizacijske prisutnosti Crkve i njezina navjestiteljskoga poslanja u društvu, nego je vjeronauk stekao i prepoznatljiv identitet škole dijaloga i važnoga čimbenika u promicanju slobode te odgovornosti za izgradnju hrvatskoga demokratskog društva. Vjeronauk u školi je u društvu kojem je prisutna tendencija uklanjanja Boga i kršćanskoga navještaja iz javnoga prostora pridonio i prihvaćanju Crkve i važnosti njezina navještaja za razvoj i budućnost slobodnoga i demokratskoga društva što su ostvarili vjeroučitelji", istaknuo je mons. Hranić.

Poručio je da je vjeronauk u školi navjestiteljski glas Crkve u hrvatskome društvu, glas Isusa Krista danas. „Taj glas već stoljećima govori o ljubavi prema Bogu i prema čovjeku, o ljubavi prema vlastitom narodu i poštovanju svakoga drugoga identiteta. Taj glas već stoljećima govori o ljubavi prema istini koja je veća od svakoga oblika egoizma i svakoga parcijalnoga interesa, o ljubavi prema trajnim i neprolaznim vrijednostima, o ljubavi prema svemu što je plemenito i dobro. Taj glas oduševljava za spremnost na žrtvu iz ljubavi, poziva na praštanje i pomirenje, nudi smisao ljudskoga života. I smije li u tom i takvom kršćanskom navještaju Krista i njegove ljubavi biti mjesta za mržnju", poručio je nadbiskup Đuro Hranić.

„Vjeroučitelj evangelizira, on je svjedok evanđelja, on naviješta i svjedoči Kristovu dobrotu i blagost, milosrđe i ljubav. Kad vjeroučitelj govori, premda govori samostalno i sam, on govori i uime svih svojih kolega vjeroučitelja, on govori uime Krista, uime svoga biskupa koji mu je dao mandat, uime čitave Crkve. Govori uime svakoga od nas. No, riječ se vjeroučitelja uvijek smješta u zajednicu Crkve. Njegova sloboda i samostalnost potiču ga i vode do toga da kao pojedinac gleda i razmišlja široko, evanđeoski, odnosno eklezijalno, zajedno s Crkvom, te da shvati da nije samo on gospodar svojih riječi, nego da je njegova riječ istodobno i govor čitave Crkve i da se kroz njegovu riječ promatra i vrjednuje čitavu Crkvu i sve vjeroučitelje", zaključio je nadbiskup Hranić te otvorio radni dio prvoga dana Katehetske zimske škole.

I ovogodišnja Katehetska zimska školi bit će strukturirana od plenarnoga dijela na kojemu će izlagati predavači i pedagoških radionica koje će se odvijati u Osnovnoj školi „Miroslav Krleža" na zagrebačkom Kaptolu i u prostorima Nadbiskupijskoga pastoralnoga instituta.

divider