ĐAKOVO (TU) – U Nadbiskupskom domu u Đakovu 18. prosinca održan je tradicionalni predbožićni susret nadbiskupa metropolita đakovačko-osječkog Đure Hranića i predstavnika sredstava društvenog priopćavanja, koji su pokazali veliko zanimanje te je susretu nazočilo više od 20 medijskih djelatnika iz različitih medijskih kuća. Tom je prigodom nadbiskup uputio svoju božićnu čestitku i poruku naslovljenu „Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet.“ (Iv 1,9)

U svojoj poruci nadbiskup ističe da primjećujemo kako se u ljudskim životima i društvu tako često ponavlja ono isto što se nekoć dogodilo s Herodom i njegovim podanicima: da postajemo sami sebi dostatni, usredotočeni isključivo na svoja postignuća i potrebe te, na kraju, nesposobni 'vidjeti' Boga, otkriti ga i susresti. Očarani samima sobom više ne želimo biti „njegova svojina“, njemu pripadati i živjeti onu najdublju istinu: da je čovjek biće zajedništva s Bogom. A bez Boga se u našim životima produbljuju doživljaji praznine i besmisla, osamljenosti i napuštenosti, niče gorčina u srcu, pretače se i u naše međusobne odnose te u zajednicama i čitavim društvima rastu napetosti i nagomilavaju se razlozi za podjele i sukobe.

Nadalje, nadbiskup u poruci ukazuje kako svojim zatvaranjem Bogu kao da ne primjećujemo da su nam se srca istodobno prepustila drugim bogovima: individualizmu i sebičnosti, novcu i kapitalu, moći i vlasti, raznim ideologijama i materijalizmu te sekularizmu u kojemu nema mjesta za „Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka“ (Iv 1,9). Zbog toga i toliki otpor riječima Crkve koja, propovijedajući Evanđelje, ukazuje na to da bismo se trebali mijenjati, obratiti se. Odbijajući Boga, mi zatvaramo vrata svoga srca i bližnjima, osobito siromasima i slabima. A posljedice toga tako su očite: od zatvorenosti daru života i teške demografske slike naših sela i gradova, do osjećaja nesigurnosti, nedostatka solidarnosti i dijaloga, što, nadalje, pogoduje korupciji, iskorištavanju tuđega rada i bezosjećajnosti spram onih koji su prisiljeni raditi i nedjeljom, sve do problema odlaska i iseljavanja mladih zbog besperspektivnosti, nezaposlenosti i siromaštva.

Nadbiskup je naglasak stavio na radosnu vijest: Božja ljubav veća je od naše zatvorenosti! te dodao kako nam Božić nosi istinu da se Bog utjelovio, da se nastanio među nama ljudima, da se dogodio prodor njegove ljubavi u našu zatvorenost, u naše odbijanje i povijest; da je Bog sišao s neba na zemlju, u naš život i u našu životnu stvarnost – jer, unatoč svemu, on ostaje vjeran svojoj ljubavi prema nama ljudima. Na kraju pastirske poruke, nadbiskup je u svoje i u ime nadbiskupa u miru Marina Srakića svima zaželio čestit Božić te Božjim mirom i blagoslovom ispunjenu novu 2018. godinu.

Odgovori na pitanja novinara

Prije nego su novinari imali priliku postavljati pitanja vezana uz život i djelovanje Crkve, nadbiskup se osvrnuo na brojne upite novinara, vezane uz činjenicu da je jedan župnik kupio automobil marke Mercedes star godinu dana, izražavajući žaljenje što će urednici pojedinih medija umjesto o sadržaju njegove božićne poruke vjerojatno veću pozornost posvetiti tom automobilu, nego božićnom djetetu Isusu.

Rekao je: „S obzirom na to pitanje mogu reći da je završni dokument Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, proglašen 2008. godine, među ostalima donio i odredbu br. 708, koja kaže da „svećenici primaju za svoje uzdržavanje nagradu iz župne blagajne u skladu s važećim crkvenim propisima, na temelju rješenja Biskupijske ustanove za uzdržavanje klera.“ Ista odredba, neposredno nakon toga, svećenicima nalaže da „trebaju čuvati dostatnu jednostavnost i skromnost, prikladnu duhu obećanja što ga preuzimaju prigodom svećeničkog ređenja.“ Držim da je ta odredba Druge biskupijske sinode jasna svakom svećeniku i svakome od vas. Osobno sam svećenicima o toj temi progovorio i pozvao nas na vjernost evanđeoskim idealima te crkvenim odredbama i smjernicama, na misi posvete ulja na Veliki četvrtak u travnju ove godine.

Župnikova je obaveza da pored redovitog savjetovanja i suradnje s članovima Župnog ekonomskog vijeća i „dade godišnje izvješće župnom ekonomskom vijeću o materijalnom poslovanju župe te mu na uvid dade i sve račune koji prate knjigovodstvo“ (Druga biskupijska sinoda, br. 682). Sve članove župnih ekonomskih vijeća potičem i molim da odgovorno pristupaju toj svojoj zadaći.

Od mene kao biskupa nemojte očekivati da ja, koji sam po svojoj službi pozvan biti otac i svojim svećenicima, s njima - svojim sinovima, braćom i suradnicima - razgovaram, da komentiram njihove pojedinačne postupke ili da im šaljem poruke, pohvale ili prijekore preko medija. Ako je nužno ili prikladno, to mogu učiniti tek poslije osobnog razgovora s njima.

Jasno je - svećenici su odrasli ljudi; odgovorni su za svoje postupke najprije pred Bogom, a onda i pred crkvenom zajednicom, pred biskupom i pred javnošću. Drago mi je što se iz javne rasprave koja se proteklih dana razvila moglo osjetiti i prepoznati da skromnost i jednostavnost  zastupate i Vi u medijima i crkvena zajednica. Zasigurno da je i to snažna poruka i svećenicima i svima nama građanima. I zato Vas potičem da o kupljenom autu razgovarate sa svećenikom koji ga je kupio i da najprije od njega tražite pojašnjenje njegovih postupaka.“

Adventski sajmovi

Na pitanje da komentira adventski sajam na novootvorenom đakovačkom trgu, ali i u drugim gradovima diljem Hrvatske, nadbiskup se prvo osvrnuo na „Advent u Đakovu“, rekavši kako je svima jasno da trg nije uređen za svećenike koji žive na njemu, već je to gradski trg, za građane Đakova: „Otkako je trg uređen, možemo primijetiti da je više građana koji ovdje dolaze, cijele obitelji se okupljaju, trg je oživio i to nam je drago osjetiti i vidjeti.“

Komentirajući adventske sajmove općenito, izrazio je mišljenje da sve počne prerano. „Već za Nedjelju Krista Kralja, u mnogim sredinama, kao da napušemo loptu, balon koji pomalo ispušta zrak i onda na Božić imamo otromboljeni balon koji nije u stanju letjeti, u njemu nema nimalo elana. Sve to ima i jednu pozitivnu dimenziju. Čovjek je društveno biće i lijepo je da se ljudi susreću, nalaze, no za nas u Crkvi prava priprava je zornica, molitveni život, sakramenti, čestita, ozbiljna ispovijed jer vrijeme adventa, pogotovo prvi dio, vrijeme je u kojemu razmišljamo o povijesnom kontekstu između prvoga i konačnoga Kristovog dolaska, vrijeme obraćenja“, rekao je nadbiskup.

Nažalost, to se ne događa, već se sve vrti oko trgovine, zbog čega svi osjećaju još veću socijalnu raslojenost među građanima. „Jedni zadovoljno trljaju ruke, dok se drugima u srcima skuplja još više gorčine zbog teških životnih uvjeta u kojima žive. Više bih volio da advent doista bude advent, a da vanjsko iskazivanje božićne radosti bude od Božića do Nedjelje krštenja Gospodinova.“

Nadbiskup se osvrnuo na rad trgovina te se zapitao razmišlja li itko kako se osjećaju oni koji ovih dana rade u tim trgovinama i trgovačkim lancima kada nemaju slobodne subote niti nedjelje, pa niti kojega drugog dana u tjednu te izrazio kako bi volio kada bi upravo novinari, ali i cijela javnost, poveli više računa o tome da li vlasnici tih trgovina barem pošteno plate one koji rade prekovremeno. Pritom se osvrnuo na nedavno objavljen članak kako je Osijek grad poželjan za pse: „S pravom su se oni koji vode brigu o zaštiti životinja pohvalili što su sve uspjeli postići u Osijeku i kako se grad Osijek pokazao dog frendly. Volio bi kada bi grad Osijek bio uistinu frendly prema svojim građanima, kada bi o svim građanima vodili brigu kao što vodimo brigu o psima. Volim pse, i treba se pohvaliti postignutim, ali mislim da moramo voditi računa prvenstveno o čovjeku jer živi čovjek je slava Božja i temelj ovoga društva.“

Stižu li poruke biskupa do odgovornih?

Jedan od novinara podsjetio je na poruku slavonskih biskupa o siromaštvu i demografskom stanju u Slavoniji, Baranji i Srijemu, te upitao nadbiskupa mišljenje je li ta poruka došla do političara. Osvrnuvši se na tu poruku, kao i na nedavnu poruku biskupa HBK „Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji“, nadbiskup je istaknuo kako takvi dokumenti nailaze na apatičnost, nezainteresiranost i tihi bojkot. „Zadnja poruka biskupa, koja govori o tri aktualna pitanja: o reformi školstva, Obiteljskom zakonu koji se priprema i Istambulskoj konvenciji – nema kritike, valjda se nije našlo ništa što bi se izvuklo van i što bi moglo poslužiti kao malj kojim bi se moglo udarati nazad po glavi biskupa. S druge strane, javlja se nezainteresiranost“, rekao je nadbiskup, ukazavši na ulogu medija; nakon konferencije za novinare, tijekom koje je predstavljen zadnji dokument biskupa HBK, glavno pitanje u medijima bio je Papin dokument koji spominje prijevod Očenaša i što o tome misle biskupi, a ne važne i aktualne teme o kojima govori dokument HBK. „Svi skupa trebali bismo se othrvati površnosti i više ići prema dubini, ozbiljnosti, savjesnom, ozbiljnom studijskom pristupu različitim pitanjima. Stvarati afere i time hraniti javnost - mislim da ste svi svjesni da to neće pridonijeti dobrobiti i budućnosti našega naroda.

Transparentnost trošenja državnog novaca

Zamoljen da komentira veliko zanimanje javnosti za način kako Crkva troši novac koji dobije od države te o kojim je iznosima riječ, nadbiskup je istaknuo kako je to zanimanje sasvim opravdano i da je obveza Nadbiskupije državi opravdavati kako troši novac koji dobiva. U Đakovačko-osječku nadbiskupiju dođe oko 29 milijuna kuna, od kojih jedan dio, oko 4 milijuna, ide za financiranje pojedinih župa (oko 48), koje se ne mogu same financirati. Potom jedan dio (8 do 10 milijuna) ide za Caritas i različite karitativne projekte. „Proteklih smo godina, osobito kad je bila poplava i nakon nje, i više trošili za to. Imamo tri pučke kuhinje, a hrana se dijeli na četiri mjesta, tu je zajednički projekt s gradom Osijekom - Dom za beskućnike, niz različitih projekata, Zaklada „Dr. Nikola Dogan“ za pomoć učenicima i studentima slabijeg imovinskog stanja, krštenja petog, šestog, sedmog djeteta, gdje biskup nije samo moralna podrška, nego tim obiteljima daje i novčani prilog, kao pomoć i podršku…  Ostatak novca, na žalost, još uvijek se troši na zgrade i njihovu obnovu“, rekao je nadbiskup, podsjetivši kako nadbiskupija zahvaća područje teško stradalo tijekom Domovinskoga rata (27 srušenih ili teško oštećenih župnih crkava, 46 filijalnih crkava, brojni pastoralni centri, župne kuće) te naglasivši kako je novac koji Nadbiskupija dobije od države velika pomoć, ali je petina ili šestina ukupnih troškova. „Zna se ponekada čuti kako svećenici primaju plaću od države. To nije točno, plaću primaju iz svoje župne blagajne, na temelju rješenja kojega dobiju iz Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera. Temeljno je načelo da bi svaka župa trebala pokrivati svoje troškove. Tamo gdje to nije moguće, ovo što dobijemo od države je interventni fond iz kojega se mogu pomoći pojedine župe“, rekao je nadbiskup.

Anica Banović

divider