ĐAKOVO (TU) – Zajednica Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu svečano je proslavila svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, svoje nebeske zaštitnice. Na uočnicu svetkovine, u četvrtak 7. prosinca, u ispunjenoj Dvorani biskupa Antuna Mandića održana je Akademija u čast Bezgrješne.

Uz rektora Bogoslovnog sjemeništa, mo. Ivana Andrića, proslavi je nazočio nadbiskup mons. Đuro Hranić, nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, brojni profesori KBF-a, na čelu s dekanom Ivicom Ragužem, zajednica milosrdnih sestra sv. Križa, predvođena provincijalnom poglavaricom s. Amalijom Kupčerić, svećenici koji djeluju u središnjim ustanovama Nadbiskupije, članovi Stolnog kaptola, zajednica umirovljenih svećenika, svećenici iz pojedinih župa Nadbiskupije te župljani središnje đakovačke župe Svih svetih, sa svojim župnikom Tomislavom Ćorlukom.

Duktor bogoslovske zajednice Dominik Nedeljković izložio je referat naslovljen „Gospa Fatimska“.  Kako se ove godine navršilo 100 godina od ukazanja Gospe u Fatimi, duktor je predstavio tijek ukazanja, fatimske tajne i posvetu te povezanost Đakovačkog sjemeništa s Gospom Fatimskom. Vraćajući se u povijest, podsjetio je na 1951. godinu, kada je u đakovačkom sjemeništu bilo prijavljeno 150 bogoslova iz 14 biskupija, jer su gotovo sva sjemeništa u Hrvatskoj, a i šire, bila zatvorena.

„Uvidjevši opasnosti koje se spremaju, đakovački su bogoslovi zajedno sa svojim poglavarima u marijanskoj 1954. godini odlučili hodočastiti u jedno marijansko svetište. Upravo se ta godina slavila kao 100. godišnjica proglašenja dogme o Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije kome je posvećena sjemenišna kapela i za koju se kaže kako je spojnica Neba i zemlje, Majka Božja i Majka ljudi. Podložni Bogu i odani Mariji, bogoslovi su održali prvo zavjetno hodočašće u Dragotin sa svojim poglavarima i profesorima 1956. godine na spomendan materinstva BDM“, podsjetio je duktor, nastavljajući iznositi još neke zanimljive datume i događaje vezane uz hodočašća đakovačkih bogoslova.

Pozdravljajući sve nazočne te upućujući zahvalu svima koji su uložili trud u pripremu ove proslave, rektor Andrić ukazao je na Anđelove riječi „Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!“, kojima se otkriva najdublji Marijin identitet – „milosti puna“ – izraz koji pruža objašnjenje otajstva koje se slavi ove večeri, a koje je izvor svjetla, nade i utjehe. „Usred životnih kušnji koje čovjek doživljava u sebi i oko sebe, Marija, Kristova Majka, poručuje nam da je Božja milost snažnija od zla i da zna preobraziti zlo u dobro. Ta žena, Djevica Marija, unaprijed je uživala blagodati otkupiteljske smrti svoga Sina te je od začeća očuvana od ljage grijeha. Zato nam, jasnije nego itko od nebesnika, kaže: uzdajte se u Isusa, On će vas spasiti“, rekao je među ostalim rektor Andrić.

Na kraju susreta okupljene je pozdravio i nadbiskup Đuro Hranić, rekavši kako svetkovinom Bezgrješnog začeća BDM Crkva slavi predostvarenje svoje sudbine i konačne stvarnosti. Obraćajući se bogoslovima, nadbiskup je rekao: „Slaveći s vama svetkovinu vaše nebeske zaštitnice, zajedno s vama ispovijedamo da je Bog darom svoga spasenja u Isusu Kristu pohodio i svakoga od vas te je svakome od vas osobno poslao svoga svetoga anđela, koji vam je ponudio da se i vi osobno, svojim doprinosom, svećeničkom službom uključite u ostvarenje povijesti spasenja. U molbi koju ste napisali za prijem u Bogoslovno sjemenište i na teološki studij mi prepoznajemo onaj Marijin odgovor anđelu Gabrielu: Fiat - Neka mi bude.“ Svi vam želimo i molimo da vaš život sada, i danas-sutra vaš svećenički život, bude uzoran kao i Marijin. Dok svima nama u našem vjerničkom životu treba uzoran odgovor i život BDM, znajte da tako i Crkvi trebaju uzorni svećenici, puni Boga i gorljivi u ostvarenju Božjega poziva.“

Na kraju je nadbiskup Đuro zahvalio pjevačima Katedralnog zbora, svim odgojiteljima, profesorima, svećenicima, časnim sestrama, djelatnicima nadbiskupijskih ustanova, studentima i svim vjernicima što svojim sudjelovanjem u svakodnevici sjemenišnoga života pružaju svoju podršku bogoslovima te im tako pomažu i podupiru ih da njihov „fiat – neka mi bude“ bude doista savršen i potpun, kao i onaj BDM.

U glazbeno-recitatorskom programu nastupili su bogoslovi i Mješoviti katedralni zbor, pod ravnanjem mo. I. Andrića i uz glazbenu pratnju mo. Vinka Sitarića.

Misno slavlje u sjemenišnoj kapeli

Na samu svetkovinu Bezgrješnog začeća, 8. prosinca, svečano misno slavlje u kapeli Bogoslovnog sjemeništa, uz nadbiskupa Đuru Hranića, predvodio je nadbiskup u miru Marin Srakić. U koncelebraciji su bili poglavari Sjemeništa na čelu s rektorom Andrićem, generalni vikar Ivan Ćurić, profesori KBF-a predvođeni dekanom Ivicom Ragužem te svećenici iz Središnjih nadbiskupijskih ustanova i drugih župa, a slavlje je animirao Zbor bogoslova.

Propovijedao je nadbiskup Đuro, koji je Blaženu Djevicu Mariju nazvao novom Evom. „Sve dobro, vjerno Bogu, skromno, ushićeno i čisto što su Židovi baštinili iz svoje povijesti slilo se u Mariju kao posljednje dijete starozavjetnih praroditelja i roditelja. Pomilovavši Mariju, Bog je u stvari pomilovao čitav ljudski rod jer od nje je rođen Spasitelj svijeta. Bog ju je unaprijed pripremao da bude Majka njegova utjelovljenoga Sina i očuvao ju je unaprijed, od prvog trenutka njezina začeća, izvornoga iskonskoga grijeha. Marija je, zato, početak novoga, boljega svijeta, prva spašena po muci, smrti i uskrsnuću svojega sina Isusa Krista, koji je u njezinom krilu na sebe uzeo našu grešnu ljudsku narav“, istaknuo je nadbiskup Đuro, dodavši kako ukorak s time ide i shvaćanje Marije kao slike Crkve – ona je prva vjernica svojega Sina Isusa Krista te majka, slika i uzor svih vjernika. Ona je korporativna osobnost koja u sebi objedinjuje čitavu Crkvu.

Tumačeći Marijinu otvorenost Bogu, njezino raspolaganje i prihvaćanje onoga za što ju je Bog predvidio, nadbiskup se obratio bogoslovima, ukazujući kako je jednom ljudskom biću moguća korjenita odluka za Boga i izgradnja novoga humanijega svijeta. „Na takve smo odluke po Marijinu primjeru pozvani i svi mi, čitava Crkva, a na poseban način vi - budući pastiri - u njoj. Neka nas svetkovina Bezgrješnog začeća, ovaj susret nade i Došašća, iščekivanja, ispuni radošću i poletom u daljnjem rastu u dobru i neka nas sve povede u poletno potpuno predanje Bogu te u nastojanje oko ostvarivanja boljega svijeta“, zaključio je u homiliji nadbiskup Đuro.  Anica Banović

divider