ĐAKOVO (TU) – Pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović, uz pokroviteljstvo Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Đakovačko-osječke nadbiskupije, Požeške biskupije te supokroviteljstvo županija: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske te Virovitičko-podravske, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, organizirao je 1. prosinca 2017. znanstveni skup na temu „Kamo ide istočna Hrvatska?“ – Demografsko stanje, prognoze i traženje izlaska iz krize Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.

Skup je održan u Dvorani biskupa A. Mandića u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici, gdje je dobrodošlicu i pozdrav okupljenima uputio prof. dr. Pero Aračić, upravitelj Zavoda HAZU-a u Đakovu. „Ovo je skup koji pokazuje da imamo osjećaj za teren. Situacija u cijeloj RH, a posebno u istočnoj, vrlo je dramatična što se tiče iseljavanja i demografskih trendova, procesa, potrebe nove radne snage. Ne znam tko se će se prihvatiti rada i ozbiljnog posla u istočnoj Hrvatskoj. Mi iz istočne Hrvatske moramo pričati, vikati, mora se napraviti Zakon koji motivira ljude da budu ovdje. Koliko god je teško, volio bi da širimo optimizam, a ne pesimizam. Mi imamo zdravog tkiva, ali, nažalost, ono ne može izdržati sve kolapse koje smo doživjeli u zadnjih 50 godina. Vrijeme je da ostavimo 'vatrogasne mjere', već poduzmemo nešto što nas sve obvezuje i to na dužinu od bar 50 godina“, rekao je među ostalim prof. dr. Aračić.

Okupljene je pozdravio i zamjenik gradonačelnika Grada Đakova Robert Francem, također naglasivši kako je potrebno  iznaći rješenje za ovaj gorući problem, a nakon njega na isto je ukazao, pozdravljajući okupljene, župan vukovarsko-srijemski Božo Galić. „Stanje je alarmantno! Kuće se prodaju za 5.000 eura! Bilo nam je teško '91. Mladost se za Hrvatsku borila u tenisicama, s krunicama oko vrata. Trebalo je imati petlju! I danas se trebamo boriti, ali znanjem, radnim mjestima i ostankom!“, istaknuo je župan Galić, naglasivši kako je ovo sigurnosno pitanje.

Skupu je nazočio i rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. Vlado Guberac. „Na našem je svučilištu gotovo 18 tisuća studenata, koji su nas s razlogom pitali koja je uloga Sveučilišta i kako ono može pomoći u popravljanju demografske slike istočne Hrvatske. Nova uprava Sveučilišta uzela si je tu ulogu kao misijsku. Od tih 18 tisuća studenata većina njih ne da treba, nego mora ostati u Hrvatskoj. Hoće li, to ne ovisi samo o Sveučilištu, nego i o povezanosti s gospodarstvom, jedinicama lokalne samouprave, s načinom kako ćemo te studente pripremati za tržište rada“, ukazao je rektor Guberac.

Izaslanik Predsjednice RH prof. dr. Anđelko Akrap podsjetio je kako je predsjednica u svojoj predizbornoj kampanji upozoravala na demografske probleme, a i sada, rekao je, aktivno promovira demografsku politiku, što nije napadanje na vlast, već suočavanje sa stvarnošću. Podsjetio je i kako Slavonija nikad nije mogla svojim biološkim potencijalima osigurati obnavljanje stanovništva, ali i kako se đakovačko svećenstvo još od polovice 19. stoljeća bori sa ovom problematikom, kada je 1930. godine svećenik Ivan Berti skovao pojam 'bijela kuga'. „Upravo u Đakovu je počelo i danas se opet u Đakovu raspravlja o teškoj demografskoj situaciji“, rekao je prof. dr. Akrap.

U svoje i u ime požeškog biskupa Antuna Škvorčevića okupljene je pozdravio nadbiskup đakovačko-osječki mons. dr. Đuro Hranić, naglasivši kako je demografska opstojnost hrvatskoga naroda pitanje svih pitanja. „O dosljednoj vjernosti Isusu Kristu i njegovu evanđelju te o sustavnoj pronatalitetnoj politici, koja će pridonijeti nadilaženju vitalne ugroženosti našega naroda i Slavonije, ovisi budućnost ne samo naših dviju biskupija, nego čitavog društva i domovine“, rekao je nadbiskup Hranić, dodavši kako demografska revitalizacija Slavonije i Hrvatske kao pretpostavku zahtijeva među ostalim promjenu mentaliteta, obraćenje, odustajanje od ideoloških podjela i suradnju svih, i to na duge staze.

Skupu je među ostalima nazočio i Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i  fondova EU, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Petar Lagator te drugi predstavnici pet slavonskih županija.

Prvi ciklus predavanja – stanje

Depopulacija i starenje stanovništva – temeljni demografski procesi u Hrvatskoj

Zbog nemogućnosti da nazoči skupu, izlaganje akademkinje Alice Wertheimer-Baletić na temu „Depopulacija i starenje stanovništva – temeljni demografski procesi u Hrvatskoj“ pročitao je prof. dr. Anđelko Akrap. U izlaganju je naglašeno kako novija demografska istraživanja u prva dva desetljeća 21. stoljeća, osobito između 2008. i 2017., pokazuju da je demografska bilanca Hrvatske izrazito nepovoljna, jer je obilježavaju prirodna depopulacija (sve veći broj umrlih u odnosu na broj rođenih) i migracijska depopulacija (sve veći negativni migracijski saldo, tj. višak broja iseljenika u odnosu na broj useljenih).

Posljednjih se godina proces ukupne depopulacije u Hrvatskoj ubrzava pod utjecajem kako prirodne depopulacije tako i migracijske depopulacije, uz napomenu da se negativni migracijski saldo povećava brže u odnosu na negativni prirodni prirast te on sve više postaje glavna determinanta ubrzanja procesa ukupne depopulacije u Hrvatskoj. Istovremeno, situaciju u Hrvatskoj pogoršava ubrzanje procesa starenja stanovništva uvjetovanog starenjem razvojno relevantnih dobnih grupa (radnog i fertilnog kontingenta stanovništva). U takvim razvojnim prilikama stimulativna populacijska politika postaje bitna strateška politika daljnjega razvoja Hrvatske.

Depopulacijski procesi u slavonskim županijama

Predavanje prof. sr. dc. Anđelka Akrapa nosilo je naziv „Depopulacijski procesi u  slavonskim županijama“. Prvi dio izlaganja temelji se na analizi demografskih trendova u slavonskim županijama od 1960-ih godina do danas. U drugom dijelu izlaganja namjera je bila predočiti čimbenike dugogodišnjih depopulacijskih procesa. Istaknuto je kako je još prije gotovo pola stoljeća započeo proces prirodne depopulacije u pojedinim županijama, da bi do danas zahvatio sve slavonske županije. Podsjetio je i na Domovinski rat, gospodarsku krizu i nezaposlenost, koji su od početka 1990-ih bili snažni potisni činitelji za još jedan brojan iseljenički val u inozemstvo, a tomu valja pribrojiti i organizirano iseljavanje dijela Srba prema Srbiji, koje je tek manjim dijelom nadoknađeno doseljavanjem Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Vojvodine.

Već 2008. godine uslijedio je treći snažni emigracijski val iz Slavonije, koji još traje, a poprimio je značajke egzodusa. Bez obzira na broj, ovaj je iseljenički val najpogubniji jer se regrutira iz zamjetno malobrojnije i demografski ostarjele populacije. Početak značajnijeg iseljavanja i prirodnog smanjenja u pojedinim županijama bio je u čvrstoj vezi s udjelom poljoprivrede u strukturi gospodarstva, istaknuto je u predavanju. Hrvatska nije imala, a ni danas nema, strategiju gospodarskog razvoja. Da bi se potaknuo gospodarski razvoj i zaustavilo iseljavanje, potrebna je dugoročna strategija gospodarskog razvoja i snažna državna intervencija. Zaustavljanje iseljavanja i daljnjeg pada broja rođenih ne može se očekivati od kampanja i povremenih kratkoročnih intervencija u slavonsko gospodarstvo, neki su od naglasaka predavanja.

Prirodno kretanje stanovništva istočne Hrvatske 1971. – 2016.

Izv. prof. dr. Nenad Pokos te izv. prof. dr. Roko Mišetić pripremili su predavanje na temu „Prirodno kretanje stanovništva istočne Hrvatske 1971. – 2016.“ Analizirajući prirodno kretanje stanovništva pet istočnohrvatskih županija između 1971. i 2016. godine po međupopisnim razdobljima, proizlazi kako je između 1971. i 1980. zabilježena pozitivna prirodna promjena od 31.508 stanovnika, dok je u razdoblju 1981. – 1990. broj rođenih bio za 20.603 veći od broja umrlih. U idućem međupopisju (1991. – 2000.) dolazi do prirodnog pada, ali nepoznatog iznosa jer s okupiranog područja u Državni zavod za statistiku nisu dostavljani podatci o rođenima i umrlima. U razdoblju 2001. – 2010. prirodni pad iznosi 22.021 stanovnik, a od 2011. on se još više produbljuje, pa je samo u posljednjih šest godina zabilježen prirodni pad od 19.595 stanovnika.

Glavni razlog takvim promjenama u prirodnom kretanju promatranih 46 godina jest drastično smanjenje broja rođenih, dok je broj umrlih kroz cijelo razdoblje bio relativno stabilan. Također je analizirano i prirodno kretanje po gradovima i općinama između 2001. i 2016., pri čemu se došlo do nadasve zabrinjavajućih podataka. Naime, od ukupno 127 istočnohrvatskih gradova i općina, pozitivnu prirodnu promjenu između 2011. i 2016. zabilježilo je tek pet općina: Andrijaševci, Sikirevci, Strizivojna, Voćin i Vođinci. Ako se ne zaustave takvi nepovoljni demografski trendovi, istočna će Hrvatska, kao i Hrvatska u cjelini, uskoro biti suočena s još ubrzanijim demografskim starenjem, nedostatkom radne snage, gospodarskom stagnacijom, problemima u mirovinskom i zdravstvenom sustavu itd., istaknuto je u predavanju.  

Ljudski i demografski gubitci te materijalna ratna šteta u istočnoj Hrvatskoj u Domovinskom ratu kao odrednice depopulacije i demografskog izumiranja

Izv. prof. dr. Dražen Živić izlagao je o ljudskim i demografskim gubitcima te materijalnoj ratnoj šteti u istočnoj Hrvatskoj u Domovinskom ratu, kao odrednicama depopulacije i demografskog izumiranja. Prema formalnim statističko-demografskim kriterijima, a na osnovi dostupnih podataka popisne, vitalne i migracijske statistike, nedvojbeno je da se istočna Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj depopulaciji, i to u svim svojim dinamičkim odrednicama: ukupnom, prirodnom i mehaničkom kretanju stanovništva te strukturnim obilježjima, napose u kontekstu ubrzanog starenja populacije. Današnja demografska, pa i razvojna obilježja Slavonije baštine negativne učinke mnogih demografskih i nedemografskih čimbenika kretanja i razvoja stanovništva koji su uzajamnim i sinergijskim djelovanjem, nažalost, omogućili da Slavonija od „obećane zemlje“ u samo nekoliko desetljeća postane snažno depopulacijsko žarište, s brojnim nepovoljnim učincima na društveni i ekonomski napredak ne samo toga područja, nego i Hrvatske u cijelosti.

Istočna je Hrvatska u Domovinskom ratu imala izrazito velike demografske ratne gubitke u domeni ratnog mortaliteta te prisilnih migracija. Procjenjuje se da je u pet istočnohrvatskih županija poginulo ili se još uvijek smatra nestalima nešto više od 10 tisuća ljudi, a da je u prisilnim migracijskim strujama sudjelovalo najmanje 180 tisuća stanovnika toga područja. Ratni su sukobi, uz ljudske žrtve, za posljedicu imali i veliku materijalnu ratnu štetu. Prema izvješću Komisije za popis i procjenu ratne štete iz 1999. godine, ona je za područje istočne Hrvatske iznosila više od 22 milijarde kuna, što je približno četvrtina procijenjenih ukupnih izravnih ratnih šteta u Republici Hrvatskoj u Domovinskom ratu.

Demografski trendovi u gradovima istočne Hrvatske

Uslijedilo je predavanje dr. sc. Krešimira Ivande na temu „Demografski trendovi u gradovima istočne Hrvatske“. U svome radu dr. Ivanda analizira demografska kretanja od popisa 1961. do 2011. za gradove istočne Hrvatske te ih uspoređuje s demografskim kretanjima pripadajućih županija. Navedenom analizom ocjenjuje se uspjeh pojedinih gradova u zadržavanju lokalnog stanovništva.  

U predavanju je istaknuto kako se u razvoju stanovništva Hrvatske pokazalo da izniman utjecaj na demografske trendove čine gradovi, odnosno da u zadržavanju stanovništva na nekom području utjecaj imaju ekonomska, društvena i infrastrukturna snaga grada. Dijelovi Hrvatske koji imaju razvijenije gradove ili mrežu gradova uspješniji su u zadržavanju lokalnog stanovništva te u privlačenju stanovništva iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva. Oslanjanje na poljoprivredu i postupno slabljenje poljoprivrednog sektora dodatno je osnažilo potrebu za snažnim ekonomskim razvojem gradova u Slavoniji koji nije uslijedio. Posljedica navedenog modela razvoja jest prirodna depopulacija i snažna emigracija mladog, fertilnog i aktivnog stanovništva.

Povijesni čimbenici depopulacije istočne Hrvatske

Prof. dr. Josip Jurčević govorio je o povijesnim čimbenicima depopulacije istočne Hrvatske, podsjetivši kako je iseljavanje stoljećima bilo jedan od glavnih hrvatskih problema, a u proteklih 130 godina iseljavanje je glavni oblik depopulacije hrvatskog prostora, uključujući i prostor istočne Hrvatske. U proteklih pedesetak godina tome se pridružio i kontinuirani negativni prirodni prirast stanovništva. Budući da istočna Hrvatska ima iznimno povoljne prirodne, gospodarske, komunikacijske i kulturološke pretpostavke za život, jasno je da su na kontinuitet depopulacije toga prostora bitno utjecali različiti destruktivni i destabilizirajući povijesni čimbenici.

Predavač je u svome izlaganju težište stavio na historiografski, tj. kauzalni dijakronijski prikaz ključnih geopolitičkih, političkih, ratnih, gospodarskih i socijalno-psiholoških čimbenika koji su utjecali na proces depopulacije istočne Hrvatske u razdoblju od sredine 19. stoljeća do danas.

Drugi ciklus predavanja – Dugoročna usmjerenja i promjene

Kakvi su procesi s obzirom na vrednote braka, obitelji i željene djece u Hrvata?

Drugi ciklus predavanja započeo je izlaganjem izv. prof. dr. Gordana Črpića, koji je govorio o procesima s obzirom na vrednote braka, obitelji i željene djece u Hrvata. U izlaganju je naglašeno kako istraživanja tematike braka i obitelji u Hrvatskoj pokazuju da su brak i obitelj visoko vrednovane institucije. Kada se analiziraju vrijednosti važne za uspjeh braka, dolazi se do rezultata da su najčešće najviše rangirane sljedeće vrijednosti: vjernost, razumijevanje, spremnost na dijalog s partnerom. Željeni broj djece kreće se iznad stope reprodukcije populacije, odnosno iznad 2,15 totalnog fertiliteta. Iz tih nalaza, na prvi pogled, dalo bi se zaključiti da su brak i obitelj stabilni u Hrvatskoj te da Hrvatska nema demografskih problema. Međutim, empirija pokazuje suprotno.

U svome radu prof. dr. Črpić analizirao je razlog te diskrepancije te je promišljao o nekim praktičnim rješenjima koja bi, iz pozitivnih vrijednosti, mogla uroditi uspostavljanjem dobrih praksi, stabilizacijom institucije braka i obitelji te demografskom revitalizacijom. Među ostalim, predavač je kao nužno istaknuo povećanje socijalnog kapitala, lustraciju te traženje rješenja iznad standardnih odgovora koji su do sada dani, a očito ne daju rješenja.

Što čini Crkva za brak i obitelj i što bi moglo i trebalo mijenjati?

Izlažući na temu „Što čini Crkva za brak i obitelj i što bi moglo i trebalo mijenjati?“, prof. dr. Pero Aračić ukazuje na „kolapse“ u biću hrvatskoga naroda. U turbulentnim vremenima Crkva je stajala uz brakove i obitelji radeći u okolnostima i vremenima kakve je imala. U tom si vidu i crkveno djelovanje mora postaviti mnogo teških pitanja: kako to da mnogi ne shvaćaju ženidbu kao Božji poziv i ne ulaze u brak? Kako to da se toliko brakova razvrgava upravo među onim crkveno vjenčanim? Kako to da je sve manje djece i da kršćani ne sudjeluju u pozivu na sustvaranje novih ljudskih bića i ne prihvaćaju Božje povjerenje? Naravno da se može reći: a kako bi sve izgledalo da Crkva ipak nije djelovala, da je se uspjelo staviti u sakristije? – istaknuto je među ostalim u izlaganju prof. dr. Aračića.

Procesi koji se događaju vrlo su jaki i traže sustavno i složno djelovanje svih formativnih i odgojnih ustanova. Crkveno je djelovanje pozvano drukčije i temeljitije raditi. Crkva se mora ozbiljno pitati kako to da ne uspijeva prenijeti izvornu Božju zapovijed: Rastite i množite se? Traži se 'praćenje' i to personalizirano svakog braka i obitelji s posebnom osjetljivošću, kako traži papa Franjo; traži se da župa bude temelj bračnog i obiteljskog rada, i to stalno, a ne povremeno i prigodice. Žurno je potrebno da se sve društvene obrazovne i odgojne institucije povežu i djeluju pozitivno s obzirom na brak i obitelj i da uvažavaju prvenstvo obitelji u ukupnom odgoju, pa tako i vjerskom, koje je izvorno, bitno, nezamjenjivo i neotuđivo. Tu su i mediji od vrlo velike važnosti i oni bi morali voljeti i htjeti budućnost ovoga naroda, a ne razarati ga, neki su od naglasaka predavanja dr. Aračića.

Obitelj i tržište rada u svjetlu načela socijalnoga nauka Crkve

Izv. prof. dr. Vladimir Dugalić izlagao je na temu Obitelj i tržište rada u svjetlu načela socijalnoga nauka Crkve. Izlaganje je podijeljeno u tri dijela. U prvom, na temelju rezultata znanstvenoistraživačkog projekta Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života, donosi se zaključak kako su hrvatske obitelji u načelu otvorene životu, ali se zbog loše gospodarske situacije teško odlučuju na više djece. Drugi dio razrađuje glavne uzroke koji su u istočnoj Slavoniji doveli do takve situacije, dok se u trećem dijelu upućuje na neka moguća rješenja ove situacije u svjetlu načela socijalnog nauka Crkve.

Naglašava se kako poduzetnički duh mora biti popraćen mjerama natalitetne i demografske politike. Sigurnost radnog mjesta i rodiljnih naknada, ulaganje u infrastrukturu koja prati zaposlene roditelje, bolja organizacija rada koja omogućuje ženama slobodne dane kada djeca polaze u školu, neradna nedjelja i povoljni stambeni krediti samo su neke od mjera koje moraju pratiti suvremeno tržište rada. Osim toga, prava promocija žene iziskuje da rad bude tako strukturiran da svoju promociju ne mora platiti napuštanjem svoje vlastitosti i na štetu svoje obitelji, u kojoj kao majka ima nenadomjestivu ulogu. Na selima je potrebna dugoročna agrarna politika i sustav pravedne cijene otkupa, a nužna je i promjena zakonskih okvira. Socijalni nauk Crkve naglašava i važnost zadružne kulture rada te važnost primjerene socijalne zaštite. U konačnici, socijalni nauk Crkve uvijek daje prednost radu nad kapitalom te promiče duh solidarnosti i socijalne osjetljivosti u duhu supsidijarnosti i decentralizacije. Osobito je važna promjena mentaliteta, jer dijete se uvijek mora promatrati kao dar, a ne kao ekonomski čimbenik koji treba osigurati roditeljima sigurnu mirovinu u starosti.

Hrvatske useljeničke politike, zakoni i institucije

Mr. sc. Branko Barbić,  izlažući na temu „Hrvatske useljeničke politike, zakoni i institucije“, ističe kako je Hrvatska postala useljenička zemlja bez cjelovite useljeničke politike, useljeničkog zakona i institucija koje bi provodile usvojenu useljeničku politiku u interesu Hrvatske. Dok se trenutno u Hrvatskoj raspravlja o tome kako zaustaviti stihijsko iseljavanje i pokušava potaknuti na povratak iseljenika i useljavanje potomaka iseljenika, nameće se pitanje kako ljude iz posve različitih sredina pretvoriti u državljane nove, etnički izmijenjene hrvatske države. A ovo što se danas događa Hrvatskoj i hrvatskom narodu u cjelini nije nešto nikad viđeno u novijoj hrvatskoj povijesti.

Hrvatska u svojoj useljeničkoj politici treba dati prioritet povratku iseljenika i njihovih potomaka, računajući da će za povratak i useljavanje imati motiv pripadnici hrvatskog naroda iz zemalja u kojima se živi dosta slabije nego u Hrvatskoj ne samo zbog slabijih plaća, nego i drugih okolnosti života u dotičnim zemljama. (Ni u Izrael se ne useljavaju bogati Židovi iz SAD-a i drugih razvijenih zemalja.) Hrvatska useljenička politika mora biti u interesu Hrvatske te svakako, radi njene stabilnosti, omogućavati useljavanje useljenika kojih je integracija izglednija i jeftinija. Pri tomu, u svakom slučaju, treba sačuvati hrvatski karakter nacije. Odgovor na pitanje što Hrvatsku danas drži zajedno, što će je držati zajedno sutra, stoji u Ustavu Republike Hrvatske. Poštujući načelo supsidijarnosti, izrada politika, zakona i institucija odgovornost je hrvatskih vlada i Hrvatskog sabora te drugih državnih institucija.

Hrvatski mediji i bračno-obiteljska problematika – kakav ugođaj i vrijednosne stavove promiču i stvaraju?

Izv. prof. dr. Ivica Šola izlagao je na temu „Hrvatski mediji i bračno-obiteljska problematika – kakav ugođaj i vrijednosne stavove promiču i stvaraju?“ Na primjeru hrvatskih medija i tretiranja bračno-obiteljske problematike u njima, na temelju analize i istraživanja, verificirao/falsificirao je glavnu tezu studije Nassima Nikholasa Taleba pod naslovom Skin in the Game, u kojoj tvrdi kako netolerantne manjine (financijske, svjetonazorske, spolne) konstruiraju sliku svijeta koja se potom čini većinskom, a ide na štetu većine i njihovih vrijednosti, pa slijedom toga i tradicionalnog shvaćanja braka i obitelji.

Za potvrdu ili opovrgavanje iznesene teze u RH po pitanju braka i obitelji u radu analizira koje portale financira država, pri čemu je iz podataka samog resornog ministarstva vidljivo kako najviše novca dobivaju mediji koji promiču vrijednosti agresivnih manjinskih skupina kao poželjne, dočim se mediji koji promiču vrijednosti braka i obitelji kakvu zapadna judeokršćanska kultura gradi milenijima sustavno ignoriraju i odbijaju. U drugom dijelu donosi istraživanje kako su tiskani mediji pratili inicijativu U ime obitelji u vezi s definicijom braka kao zajednice muškarca i žene. I jedno i drugo istraživanje i analiza egzaktno potvrđuju kada su vrijednosti braka i obitelji u pitanju u hrvatskim medijima, odnosno kako je Talebova teza točna. U zaključku problematizira pojam političke korektnosti i koncepcija ljudskih prava na matrici „principa želje“, što ima pogubne posljedice na vrijednosti braka i obitelji.

Programski i operativni raskorak u provođenju demografske revitalizacije

Posljednje predavanje na ovome skupu održao je doc. dr. Stjepan Šterc na temu „Programski i operativni raskorak u provođenju demografske revitalizacije“. Istaknuo je kako je demografska suvremena stvarnost u Hrvatskoj obilježena i opterećena svom silinom demografske destrukcije, svim negativnim demografskim parametrima, ubrzavajućim negativnim trendovima i nepojmljivim raskorakom između retoričkog prihvaćanja potrebe demografske revitalizacije hrvatske populacije i objektivno potrebnih i nužnih odluka i postupaka.

Zaključuje kako je ukupna akademska, znanstvena, kulturna, gospodarska i općenito javna scena u suglasju oko značenja za budućnost demografske revitalizacije, pa sve u konačnici ostaje na političkom sustavu i njegovim strateškim odlukama.

Osvrti

Nakon predavanja, što su poduzeli, što je imalo učinka i što bi trebalo drugačije činiti u demografskom području u svojim su osvrtima iznijeli Josip Šarić, gradonačelnik Grada Otoka, Tanja Cirba, načelnica Općine Lovas, dr. sc. Ana Vukašinović, v.d. pročelnice za društvene djelatnosti Brodsko-posavske županije, Robert Francem, zamjenik gradonačelnika Grada Đakova te Josip Kompanović, predsjednik Udruge povratnika.

Anica Banović

divider